Masese 31
1 Maloba ya mokonzi Lemweli, mateya oyo mama na ye ateyaki ye:
Rijeèi cara Lemuila; sabrane rijeèi, kojima ga je uèila mati njegova.
2 Eh mwana na ngai ya mobali, mwana oyo abimi na libumu na ngai, mwana mobali oyo nalapelaka ndayi:
Šta, sine moj, šta, sine utrobe moje, i šta, sine zavjeta mojih?
3 Kosilisa makasi na yo na basi te, komitika te na basi oyo bapengwisaka bakonzi!
Ne daj krjeposti svoje ženama, ni putova svojih onima što satiru careve.
4 Eh Lemweli, ebongi te mpo na bakonzi; te, ebongi te mpo na bato minene kotuna: « Wapi masanga ya makasi? »
Nije za careve, Lemuilo, nije za careve da piju vino, ni za knezove da piju silovito piæe,
5 Noki te soki bameli yango, bakobosana mibeko mpe bakokata na bosembo te makambo ya banyokolami.
Da ne bi pijuæi zaboravio uredbe, i izmijenio pravicu kojemu nevoljniku.
6 Pesa masanga ya makasi epai ya bato oyo balingi kokufa, mpe vino epai ya bato oyo bazali kotungisama na motema.
Podajte silovito piæe onome koji hoæe da propadne, i vino onima koji su tužna srca;
7 Tika bango bamela mpo ete babosana pasi na bango mpe batika kokanisa lisusu minyoko na bango.
Neka se napije i zaboravi svoje siromaštvo, i da se više ne sjeæa svoje muke.
8 Fungola monoko na yo mpo na kolobela bato oyo bazali na makoki ya koloba te, mpe mpo na kolongisa bato oyo bazanga basungi.
Otvoraj usta svoja za nijemoga, za stvar svijeh namijenjenijeh smrti.
9 Fungola monoko na yo mpe sambisa na bosembo, bundela babola mpe bato oyo bakelela.
Otvoraj usta svoja, sudi pravo, daj pravicu nevoljnome i ubogome.
10 Nani akoki komona mwasi ya lokumu? Azali na motuya koleka babiju ya talo.
Ko æe naæi vrsnu ženu? jer vrijedi više nego biser.
11 Mobali na ye atielaka ye motema mpe azangaka te biloko ya motuya.
Oslanja se na nju srce muža njezina, i dobitka neæe nedostajati.
12 Tango nyonso ya bomoi na ye, apesaka mobali na ye esengo, kasi mawa te;
Èini mu dobro, a ne zlo, svega vijeka svojega.
13 alukaka bapwale ya meme mpe basinga ya lino, bongo maboko na ye etongaka yango na esengo.
Traži vune i lana, i radi po volji rukama svojim.
14 Azali lokola masuwa ya bato ya mombongo, akendaka koluka bilei na ye mosika;
Ona je kao laða trgovaèka, iz daleka donosi hranu svoju.
15 alamukaka wana butu ezali nanu, abongisaka bilei mpo na ndako na ye mpe akabolelaka basali na ye ya basi misala.
Ustaje dok je još noæ, daje hranu èeljadi svojoj i posao djevojkama svojim.
16 Soki asepeli na elanga, asombaka yango; mpe na mbuma ya misala na ye, alonaka elanga ya vino.
Misli o njivi, i uzme je, od rada ruku svojih sadi vinograd.
17 Akangaka loketo na ye makasi mpe akembisaka maboko na ye na mosala.
Opasuje snagom bedra svoja i krijepi mišice svoje.
18 Amonaka ete mombongo na ye etambolaka malamu; mpe kino na butu, mwinda na ye ekokufa te.
Vidi kako joj je dobra radnja, ne gasi joj se noæu žižak.
19 Maboko na ye esimbaka mitonga oyo batongelaka, mpe misapi na ye etongaka bilamba.
Rukama svojima maša se preslice, i prstima svojima drži vreteno.
20 Afungolaka loboko na ye mpo na kokabela babola, mpe asembolaka yango mpo na kosunga bato bakelela.
Ruku svoju otvora siromahu, i pruža ruke ubogome.
21 Tango mvula ya pembe ekitaka, abangaka eloko moko te mpo na ndako na ye, pamba te bato nyonso kati na ndako na ye balataka bilamba ya malili.
Ne boji se snijega za svoju èeljad, jer sva èeljad njezina ima po dvoje haljine.
22 Asalaka babulangeti mpo na mbeto na ye mpe alataka bilamba na ye ya lino ya kitoko mpe ya motane.
Pokrivaèe sama sebi gradi, tako platno i skerlet odijelo joj je.
23 Bapesaka mobali na ye lokumu, na ekuke ya engumba, tango avandaka elongo na bakambi ya mokili.
Zna se muž njezin na vratima kad sjedi sa starješinama zemaljskim.
24 Asalaka bilamba ya lino mpe atekaka yango, asalaka mombongo ya mikaba.
Košulje gradi i prodaje, i pojase daje trgovcu.
25 Alataka lokola elamba: molende na mosala mpe lokumu; mikolo ya lobi ebangisaka ye te, asekaka nde yango.
Odijelo joj je krjepost i ljepota, i osmijeva se na vrijeme koje ide.
26 Alobaka na bwanya, mpe lolemo na ye epesaka malakisi na bolingo.
Usta svoja otvora mudro i na jeziku joj je nauka blaga.
27 Azalaka na bokebi na makambo nyonso oyo elekaka na ndako na ye, mpe aliaka lipa na bogoyigoyi te.
Pazi na vladanje èeljadi svoje, i hljeba u lijenosti ne jede.
28 Bana na ye bakotelema mpo na kokumisa ye, mpe tala ndenge mobali na ye mpe akumisaka ye:
Sinovi njezini podižu se i blagosiljaju je; muž njezin takoðer hvali je;
29 « Basi ebele basalaka makambo ya lokumu; kasi yo, oleki bango nyonso! »
Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih nadvišuješ sve.
30 Bonzenga ya elongi ekosaka, mpe kitoko ya nzoto ezalaka pamba; kasi mwasi oyo atosaka Yawe, ye nde abongi na lokumu.
Ljupkost je prijevarna i ljepota tašta; žena koja se boji Gospoda, ona zaslužuje pohvalu.
31 Bopesa ye bambuma ya misala na ye! Tika ete bapesa ye lokumu, na bikuke ya engumba, mpo na misala nyonso oyo asalaka!
Podajte joj od ploda ruku njezinijeh, i neka je hvale na vratima djela njezina.
