< Masese 27 >
1 Komikumisa te mpo na mokolo ya lobi, pamba te oyebi te likambo nini mokolo ekoki kobota.
あすのことを誇ってはならない、一日のうちに何がおこるかを知ることができないからだ。
2 Tika ete moto mosusu akumisa yo, kasi monoko na yo moko te; tika ete mopaya akumisa yo, kasi bibebu na yo moko te.
自分の口をもって自らをほめることなく、他人にほめさせよ。自分のくちびるをもってせず、ほかの人にあなたをほめさせよ。
3 Libanga mpe zelo ezalaka kilo, kasi kanda ya zoba ezalaka kilo koleka nyonso mibale.
石は重く、砂も軽くはない、しかし愚かな者の怒りはこの二つよりも重い。
4 Kotomboka ememaka makambo ya somo, mpe kanda ebebisaka; kasi nani akoki kotelema liboso ya zuwa?
憤りはむごく、怒りははげしい、しかしねたみの前には、だれが立ちえよう。
5 Pamela oyo epesami na polele ezali malamu koleka moto oyo aboyi kopamela mpo na bolingo.
あからさまに戒めるのは、ひそかに愛するのにまさる。
6 Bapota oyo molingami azokisi ezali malamu koleka babeze ebele ya monguna.
愛する者が傷つけるのは、まことからであり、あだの口づけするのは偽りからである。
7 Moto oyo atondi aboyaka ata mafuta ya nzoyi, kasi moto oyo azali na nzala ayokaka ata bilei ya bololo elengi.
飽いている者は蜂蜜をも踏みつける、しかし飢えた者には苦い物でさえ、みな甘い。
8 Moto oyo ayengaka-yengaka mosika ya mokili na ye azali lokola ndeke oyo ezali koyengayenga mosika ya zala na yango.
その家を離れてさまよう人は、巣を離れてさまよう鳥のようだ。
9 Mafuta mpe malasi esepelisaka motema, mpe molingami malamu apesaka toli na motema ya esengo.
油と香とは人の心を喜ばせる、しかし魂は悩みによって裂かれる。
10 Kosundola te molingami na yo to molingami ya tata na yo, mpe kokende te na ndako ya ndeko na yo tango ozali na pasi; kozala na molingami ya pembeni ezali malamu koleka kozala na ndeko ya mosika.
あなたの友、あなたの父の友を捨てるな、あなたが悩みにあう日には兄弟の家に行くな、近い隣り人は遠くにいる兄弟にまさる。
11 Mwana na ngai, zala moto ya bwanya mpe sepelisa motema na ngai, mpo ete nazala na eyano ya kopesa na moto oyo akoluka kotiola ngai.
わが子よ、知恵を得て、わたしの心を喜ばせよ、そうすればわたしをそしる者に答えることができる。
12 Moto ya mayele amonaka likama na mosika mpe amibombaka, kasi moto oyo azangi mayele alekaka kaka wana mpe akutanaka na pasi.
賢い者は災を見て自ら避け、思慮のない者は進んでいって、罰をうける。
13 Kamata elamba ya moto oyo alapi ndayi mpo na niongo ya moto mosusu; bomba yango lokola ndanga soki alapi ndayi mpo na mwasi mopaya.
人のために保証する者からは、まずその着物をとれ、他人のために保証をする者をば抵当に取れ。
14 Soki moto moko ayei kopambola molingami na ye, na mongongo makasi mpe na tongo-tongo, bakozwa yango lokola elakeli mabe.
朝はやく起きて大声にその隣り人を祝すれば、かえってのろいと見なされよう。
15 Mwasi oyo alinga koswana azali lokola ndako oyo etangaka na tango ya mvula.
雨の降る日に雨漏りの絶えないのと、争い好きな女とは同じだ。
16 Kokanga ye ezali lokola koluka kokanga mopepe to mafuta na loboko.
この女を制するのは風を制するのとおなじく、右の手に油をつかむのとおなじだ。
17 Ndenge kaka ebende epelisaka ebende mosusu, ndenge wana mpe moto abongaka soki akutani na moto mosusu.
鉄は鉄をとぐ、そのように人はその友の顔をとぐ。
18 Moto oyo abongisaka nzete na ye ya figi aliaka mpe mbuma na yango, mpe moto oyo abatelaka mokonzi azwaka lokumu.
いちじくの木を守る者はその実を食べる、主人を尊ぶ者は誉を得る。
19 Ndenge mayi ezalaka lokola kitalatala mpo na elongi, ndenge wana mpe motema ya moto elakisaka bomoto na ye moko.
水にうつせば顔と顔とが応じるように、人の心はその人をうつす。
20 Ndenge lifelo mpe mboka ya bakufi etondaka te, ndenge wana mpe miso ya moto etondaka te. (Sheol )
陰府と滅びとは飽くことなく、人の目もまた飽くことがない。 (Sheol )
21 Bapetolaka palata na kikalungu, mpe bapetolaka wolo na fulu ya moto makasi, kasi bamekaka moto na nzela ya lokumu na ye.
るつぼによって銀をためし、炉によって金をためす、人はその称賛によってためされる。
22 Ata soki otuti moto ya liboma na liboka elongo na mbuma, liboma na ye ekotikala te kolongwa kati na ye.
愚かな者をうすに入れ、きねをもって、麦と共にこれをついても、その愚かさは去ることがない。
23 Yeba malamu ndenge bibwele na yo ezali, mpe kengela yango malamu,
あなたの羊の状態をよく知り、あなたの群れに心をとめよ。
24 pamba te bomengo ewumelaka seko na seko te, motole mpe ewumelaka te mpo na libela.
富はいつまでも続くものではない、どうして位が末代までも保つであろうか。
25 Soki bakati matiti ya bibwele, matiti ya sika ekobota mpe bakolokota matiti ya bangomba;
草が刈り取られ、新しい芽がのび、山の牧草も集められると、
26 bameme ekopesa yo bilamba, mpe bantaba ekosunga yo mpo na kosomba elanga.
小羊はあなたの衣料を出し、やぎは畑を買う価となり、
27 Okozala na miliki ebele ya bantaba mpo na koleisa ndako na yo mpe basali na yo ya basi.
やぎの乳は多くて、あなたと、あなたの家のものの食物となり、おとめらを養うのにじゅうぶんである。