Masese 26
1 Ndenge mvula ya pembe elimwaka na tango ya molunge, mpe mvula enokaka te na tango ya elanga, ndenge wana mpe lokumu oyo bapesi na zoba ekowumela na ye te.
Kao snijeg u ljeto i dažd o žetvi, tako ne dolikuje bezumnome èast.
2 Ndenge ndeke ya moke oyo babengaka mwano ekendaka bipai na bipai to mbilambila epumbwaka-pumbwaka, ndenge wana mpe elakeli mabe ezwaka te moto oyo asali na ye mabe te.
Kao vrabac kad prhne i lasta kad odleti, tako kletva nezaslužena neæe doæi.
3 Ndenge fimbu ezalaka malamu mpo na mpunda, mpe ekangiseli ezalaka malamu mpo na monoko ya ane, ndenge wana mpe fimbu ezalaka malamu mpo na mokongo ya zoba.
Biè konju, uzda magarcu, a batina bezumnicima na leða.
4 Kozongisela zoba te kolanda bozoba na ye, noki te okokokana na ye.
Ne odgovaraj bezumniku po bezumlju njegovu, da ne budeš i ti kao on.
5 Zongisela zoba kolanda bozoba na ye, noki te akomimona moto ya bwanya na miso na ye moko.
Odgovori bezumniku prema bezumlju njegovu, da ne misli da je mudar.
6 Moto oyo atindaka sango na nzela ya zoba azali lokola moto oyo amikati makolo mpe amilukeli makambo.
Ko šalje bezumnika da mu što svrši, on otsijeca sebi noge i pije nepravdu.
7 Ndenge makolo ya ebosono ezalaka makasi te, ndenge wana mpe masese ezalaka na nguya te kati na monoko ya zoba.
Kako hromi hramlje nogama svojim, taka je besjeda u ustima bezumnijeh.
8 Kopesa zoba lokumu ezali lokola kotia libanga na ebambelo mabanga.
Kao da baca dragi kamen u gomilu kamenja, tako radi ko èini èast bezumnome.
9 Lisese kati na monoko ya zoba ezali lokola etape ya banzube kati na loboko ya moto oyo alangwe masanga.
Kao trn kad doðe u ruku pijanome, taka je besjeda u ustima bezumnijeh.
10 Moto oyo azwaka zoba to moleki nzela na mosala azali lokola soda oyo azokisaka moto nyonso na likonga.
Mnogo muke zadaje svjema ko plaæa bezumniku i ko plaæa prestupnicima.
11 Ndenge kaka mbwa ezongelaka kolia biloko oyo yango moko esanzi, ndenge wana mpe zoba azongelaka bozoba na ye.
Kao što se pas povraæa na svoju bljuvotinu, tako bezumnik ponavlja svoje bezumlje.
12 Eleki malamu kotia elikya na zoba, na esika ete otia elikya na moto oyo amimonaka moto ya bwanya na miso na ye moko.
Jesi li vidio èovjeka koji misli da je mudar? više ima nadanja od bezumnoga nego od njega.
13 Moto ya goyigoyi alobaka: « Nkosi ekangi nzela! Nyama moko ya mabe ezali na kati-kati ya balabala! »
Ljenivac govori: ljuti je lav na putu, lav je na ulicama.
14 Moto ya goyigoyi abalukaka na mbeto na ye ndenge ekuke ebalukaka na biloko oyo efungolaka yango.
Kao što se vrata obræu na èepovima svojim, tako ljenivac na postelji svojoj.
15 Moto ya goyigoyi akotisaka loboko na ye kati na bilei, kasi akokaka te kozongisa yango na monoko.
Ljenivac krije ruku svoju u njedra, teško mu je prinijeti je k ustima.
16 Moto ya goyigoyi amimonaka ete azali na bwanya koleka bato sambo ya mayele.
Ljenivac misli da je mudriji od sedmorice koji odgovaraju razumno.
17 Moto oyo akotaka makambo oyo etali ye te azali lokola moto oyo akangi mbwa na matoyi.
Psa za uši hvata ko se prolazeæi žesti za tuðu raspru.
18 Ndenge moto ya liboma abwakaka moto, makonga mpe kufa,
Kakav je bezumnik koji baca iskre i strijele smrtne,
19 ndenge wana mpe moto oyo akosi moninga na ye alobaka: « Ezalaki kaka mpo na kosala maseki! »
Taki je svaki koji prevari bližnjega svojega pa onda veli: šalio sam se.
20 Soki bakoni ezali te, moto ekokufa; soki bato ya songisongi bazali te, koswana ekokita.
Kad nestane drva, ugasi se oganj; tako kad nema opadaèa, prestaje raspra.
21 Ndenge makala engalaka na mbabola, mpe bakoni epelisaka moto, ndenge wana mpe moto oyo alinga koswana ayeisaka matata.
Ugalj je za žeravicu, drva za oganj, a èovjek svadljivac da raspaljuje svaðu.
22 Maloba ya moto ya songisongi ezalaka lokola bilei ya kitoko, ekitaka na esengo kino na libumu.
Rijeèi su opadaèeve kao rijeèi izbijenijeh, ali slaze unutra u trbuh.
23 Maloba ya sukali ya moto ya motema mabe ezalaka lokola palata ya mbindo oyo bapakoli na mbeki basala na mabele.
Kao srebrna pjena kojom se obloži crijep, take su usne neprijateljske i zlo srce.
24 Moto oyo ayinaka moninga na ye amibombaka na maloba na ye, kasi atondi na lokuta kati na motema na ye.
Nenavidnik se pretvara ustima svojim, a u srcu slaže prijevaru.
25 Ata soki abimisi maloba ya esengo, kondimela ye te, pamba te makambo sambo ya mbindo ebombama kati na motema na ye.
Kad govori umiljatijem glasom, ne vjeruj mu, jer mu je u srcu sedam gadova.
26 Akoki solo kobomba makanisi na ye ya mabe na maloba ya lokuta, kasi motema mabe na ye ekosuka se na koyebana na miso ya bato nyonso.
Mržnja se pokriva lukavstvom, ali se zloæa njezina otkriva na zboru.
27 Moto oyo atimolaka libulu akweyaka ye moko kati na yango; mpe moto oyo atindikaka libanga, libanga yango ekozongela kaka ye moko.
Ko jamu kopa, u nju æe pasti; i ko kamen valja, na njega æe se prevaliti.
28 Lolemo ya lokuta eyinaka bato oyo ezokisi, mpe maloba ya sukali ememaka libebi.
Jezik lažan mrzi na one koje satire, i usta koja laskaju grade pogibao.
