Masese 19
1 Mobola oyo atambolaka na bosembo azali malamu koleka mokosi oyo azangi mayele.
Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
2 Ezali malamu te kobungisa mayele, kati na bolingo oyo eleka ndelo. Lokolo ya moto oyo atambolaka noki-noki ezangaka te kobeta libaku.
Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.
3 Bozoba ya moto ebebisaka bomoi na ye; mpe, na sima, akomaka kotombokela Yawe.
Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!
4 Mozwi azalaka na baninga ebele, kasi mobola akabwanaka ata na molingami na ye ya motema.
Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
5 Motatoli ya lokuta akozwa etumbu; moto oyo akosaka akozanga te kozwa etumbu.
Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.
6 Bato mingi balukaka kosepelisa moto ya lokumu, mpe moto nyonso alukaka kozala molingami ya moto oyo asungaka bato.
Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
7 Soki bandeko nyonso ya mobola bayinaka ye, mpo na nini baninga na ye bakima ye te? Ata tango azali nanu koloba, batikalaka lisusu wana te.
Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
8 Moto oyo alukaka kozwa bwanya alingaka bomoi na ye; moto oyo alingaka mayele alongaka.
Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.
9 Motatoli ya lokuta azwaka etumbu; moto oyo akosaka akobebisama.
Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.
10 Bomoi ya lokumu ebongi na zoba te; ebongi mpe te na mowumbu kopesa mitindo na bakambi.
Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.
11 Bwanya ya moto ekomisaka ye motema molayi; mpe azwaka lokumu tango atalaka pamba mabe oyo basalaka ye.
Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.
12 Kanda ya mokonzi ezali lokola koganga ya nkosi, kasi bolamu na ye ezali lokola mamwe.
Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.
13 Mwana ya zoba azali pasi mpo na tata na ye; koswana ya mwasi ezali lokola linzanza ya ndako, oyo etangisaka mayi tango nyonso.
Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
14 Moto akoki kozwa bandako mpe bomengo lokola libula kowuta epai ya batata, kasi mwasi ya bwanya azali likabo kowuta na Yawe.
Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.
15 Bogoyigoyi ememaka moto na pongi makasi, mpe moto ya goyigoyi akufaka nzala.
Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.
16 Moto oyo atosaka mibeko abatelaka molimo na ye; moto oyo akebaka te na etamboli na ye akokufa.
Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.
17 Moto oyo asalaka bolamu epai ya mobola adefisaka Yawe, bongo Yawe akozongisela ye bolamu.
Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.
18 Pesaka mwana na yo etumbu wana elikya ezali nanu, kasi kotomboka na yo ekoma te kino na posa ya koboma ye.
Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.
19 Tika ete moto oyo asilikaka makasi amema mokumba ya kanda na ye; pamba te soki obikisi ye, okotinda ye ete azongela lisusu.
Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
20 Yoka toli mpe ndima mateya, mpo ete okoma moto ya bwanya.
Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
21 Motema ya moto ezalaka na makanisi ebele, kasi ezali mokano ya Yawe nde ekokisamaka.
Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.
22 Eloko oyo moto alingaka epai ya moninga na ye moto ezali bolingo ya solo, mpe mobola azali malamu koleka mokosi.
Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.
23 Kotosa Yawe ememaka na bomoi, esalaka ete moto azala na kimia; boye ata mabe moko te ekokomela ye.
Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
24 Moto ya goyigoyi akotisaka loboko na ye kati na bilei, kasi akokaka te kozongisa yango na monoko na ye.
Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.
25 Beta motioli fimbu, mpe zoba akozwa mayele; sembola moto ya mayele, mpe akozwa boyebi.
Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.
26 Mwana oyo abetaka tata na ye mpe abenganaka mama na ye ayeisaka soni mpe mawa.
Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.
27 Mwana na ngai, soki otiki koyoka mateya, okobunga nzela ya maloba ya boyebi.
Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!
28 Moto oyo atiolaka bosembo azali motatoli ya zoba; mpe monoko ya bato mabe emelaka kaka mabe.
Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.
29 Etumbu esalema mpo na batioli, mpe fimbu esalema mpo na bazoba.
Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.
