< Matayo 20 >
1 Pamba te, tala ndenge nini Bokonzi ya Likolo ezali: Bokonzi ya Likolo ezali lokola nkolo elanga ya vino oyo abimaki na tongo makasi mpo na koluka bato oyo bakosala na elanga na ye.
Le royaume des cieux est semblable à un père de famille qui sortit de grand matin, afin de louer des ouvriers pour sa vigne.
2 Ayokanaki na bango ete moko na moko akobanda kozwa lifuti ya mbongo moko ya ebende mpo na mokolo mobimba; bongo atindaki bango na elanga na ye ya vino.
Or, convention faite avec les ouvriers d’un denier par jour, il les envoya à sa vigne.
3 Na ngonga ya libwa ya tongo, abimaki lisusu mpe amonaki, na esika oyo bato bakutanaka, bato mosusu oyo bazalaki kosala eloko moko te.
Et étant sorti de nouveau, vers la troisième heure, il en vit d’autres qui se tenaient sur la place sans rien faire.
4 Alobaki na bango: « Bino mpe bokende kosala na elanga na ngai ya vino. Nakopesa bino lifuti ya sembo, oyo ekoki. »
Et il leur dit: Allez, vous aussi, à ma vigne, et ce qui sera juste, je vous le donnerai.
5 Boye, bakendeki kuna. Nkolo elanga abimaki lisusu na ngonga ya midi mpe na ngonga ya misato sima na midi; mpe na mbala nyonso mibale, asalaki kaka ndenge moko.
Et ils y allèrent. Il sortit encore vers la sixième et la neuvième heure, et il fit la même chose.
6 Abimaki lisusu na ngonga ya mitano ya pokwa mpe amonaki lisusu bato batelemi na esika wana oyo bato bakutanaka. Atunaki bango: « Mpo na nini botelemi kaka boye mokolo mobimba na kosala eloko moko te? »
Enfin, vers la onzième heure, il sortit, et il en trouva d’autres qui étaient là, et il leur dit: Pourquoi êtes-vous ici, tout le jour, sans rien faire?
7 Bazongisaki: « Soki totelemi boye, ezali mpo ete moto moko te azwi biso na mosala. » Bongo alobaki na bango: « Bino mpe bokende kosala na elanga na ngai ya vino. »
Ils répondirent: Parce que personne ne nous a loués. Il leur dit: Allez, vous aussi, à ma vigne.
8 Tango pokwa ekokaki, nkolo elanga ya vino alobaki na motambolisi ya misala ya elanga: « Benga basali nyonso mpe futa bango; banda na bato oyo nazwaki sima mpe sukisa na ba-oyo nazwaki liboso. »
Or, lorsqu’il se fit soir, le maître de la vigne dit à son intendant: Appelle les ouvriers, et paye-les, en commençant par les derniers jusqu’aux premiers.
9 Bato oyo babandaki mosala na ngonga ya mitano ya pokwa bayaki, mpe moko na moko azwaki lokola lifuti, mbongo moko ya ebende.
Ceux donc qui étaient venus vers la onzième heure s’étant approchés, reçurent chacun un denier.
10 Bongo ekomaki ngonga ya kofuta bato oyo nkolo elanga azwaki liboso na mosala; bakanisaki ete bakozwa mbongo mingi koleka, kasi moko na moko kati na bango azwaki lokola lifuti, mbongo moko kaka ya ebende.
Or les premiers venant ensuite, pensèrent qu’ils devraient recevoir davantage; mais ils reçurent aussi chacun un denier.
11 Tango bazwaki yango, basilikelaki nkolo elanga.
Et en le recevant, ils murmuraient contre le père de famille,
12 Balobaki: « Bato oyo ozwaki sima mpe basali kaka ngonga moko, ofuti bango ndenge moko na biso oyo tosali mosala makasi mokolo mobimba mpe na se ya moyi makasi! »
Disant: Ces derniers ont travaillé une heure, et vous les traitez comme nous, qui avons porté le poids du jour et de la chaleur.
13 Kasi nkolo elanga azongiselaki moko kati na bango: « Moninga na ngai, nasali yo mabe te! Boni, toyokanaki te ete osala mpo na lifuti ya mbongo moko ya ebende?
Mais, répondant à l’un d’eux, il dit: Mon ami, je ne te fais point de tort; n’es-tu pas convenu d’un denier avec moi?
14 Kamata lifuti na yo mpe kende. Ngai moko nde nalingi kopesa na moto oyo abandaki sima, lifuti ya ndenge moko na oyo napesi yo.
Prends ce qui est à toi et va-t’en; je veux donner même à ce dernier autant qu’à toi.
15 Boni, nazali na ndingisa te ya kosala na mbongo na ngai nyonso oyo nalingi? Osilikeli ngai mpo ete nazali moto malamu? »
Ne m’est-il pas permis de faire ce que je veux? et ton œil est-il mauvais parce que je suis bon?
16 Boye, kati na bato oyo bazali sik’oyo bato ya suka, ebele bakokoma bato ya liboso; mpe kati na ba-oyo bazali sik’oyo bato ya liboso, ebele bakokoma bato ya suka.
Ainsi les derniers seront les premiers, et les premiers seront les derniers; car beaucoup sont appelés, mais peu sont élus.
17 Wana Yesu azalaki kokende na Yelusalemi, abendaki na pembeni bayekoli na Ye zomi na mibale mpe alobaki na bango wana bazali kotambola:
Or Jésus montant à Jérusalem prit à part les douze disciples et leur dit:
18 « Boyoka! Tozali solo kokende na Yelusalemi; Mwana na Moto akokabama na maboko ya bakonzi ya Banganga-Nzambe mpe ya balakisi ya Mobeko; bakokatela Ye etumbu ya kufa
Voilà que nous montons à Jérusalem, et le Fils de l’homme sera livré aux princes des prêtres et aux scribes, et ils le condamneront à mort.
19 mpe bakokaba Ye na maboko ya bapagano mpo ete baseka Ye, babeta Ye fimbu mpe babaka Ye na ekulusu. Mpe na mokolo ya misato, akosekwa. »
Et ils le livreront aux gentils pour être moqué et flagellé et crucifié; et le troisième jour il ressuscitera.
20 Bongo mama ya bana mibali ya Zebede ayaki epai ya Yesu, elongo na bana na ye ya mibali, mpe agumbamaki liboso na Ye mpo na kosenga Ye eloko moko.
Alors la mère des fils de Zébédée s’approcha de lui avec ses fils, l’adorant et lui demandant quelque chose.
21 Yesu atunaki ye: — Olingi nini? Azongisaki: — Laka ngai ete bana na ngai mibale oyo ya mibali bakovanda kati na Bokonzi na Yo: moko na ngambo ya loboko na Yo ya mobali, mpe mosusu, na ngambo ya loboko na Yo ya mwasi.
Jésus lui dit: Que voulez-vous? Elle lui répondit: Ordonnez que mes deux fils que voici soient assis, l’un à votre droite, l’autre à votre gauche, dans votre royaume.
22 Yesu azongiselaki bango: — Bozali kososola te makambo oyo bozali kosenga! Boni, bokoki komela kopo oyo Ngai nakomela? Bazongisaki: — Iyo, tokoki.
Mais, répondant, Jésus dit: Vous ne savez ce que vous demandez. Pouvez-vous boire le calice que je vais boire? Ils lui répondirent: Nous le pouvons.
23 Yesu alobaki na bango: — Solo, bokomela na bino kopo oyo Ngai nakomela; kasi likambo ya kovanda na ngambo ya loboko na Ngai ya mobali to na ngambo ya loboko na Ngai ya mwasi, Ngai nakoki te kopesela yango ndingisa; bisika wana ezali ya bato oyo Tata na Ngai abongisela bango yango.
Il leur dit: Vous boirez en effet mon calice: mais d’être assis à ma droite ou à ma gauche, il ne m’appartient pas de vous l’accorder à vous, mais à ceux à qui mon Père l’a préparé.
24 Tango bayekoli mosusu zomi bayokaki makambo wana, basilikelaki bandeko mibale wana.
Or, entendant cela, les dix s’indignèrent contre les deux frères.
25 Kasi Yesu abengaki bango nyonso mpe alobaki na bango: — Boyebi malamu ete bakonzi ya bikolo bakonzaka bato ya bikolo oyo ezali na se ya bokonzi na bango, mpe bakalaka ya lokumu bakonzaka bato oyo bazali na se ya bokonzi na bango.
Mais Jésus les appela à lui, et leur dit: Vous savez que les princes des nations les dominent, et que les grands exercent la puissance sur elles.
26 Esengeli te kozala bongo kati na bino. Nzokande, tika ete moto nyonso oyo alingi kozala moto monene kati na bino azala mosali na bino;
Il n’en sera pas ainsi parmi vous; mais que celui qui voudra être le plus grand parmi vous, soit votre serviteur;
27 mpe tika ete moto nyonso oyo alingi kozala moto ya liboso kati na bino azala mowumbu na bino!
Et celui qui voudra être le premier parmi vous sera votre esclave.
28 Pamba te Mwana na Moto ayaki te mpo ete basalela Ye; kasi ayaki nde kosala mpo na bato, mpe kopesa bomoi na Ye lokola motuya ya kofuta mpo na kosikola bato ebele.
Comme le Fils de l’homme n’est point venu pour être servi, mais pour servir et donner sa vie pour la rédemption d’un grand nombre.
29 Tango Yesu elongo na bayekoli na Ye balongwaki na Jeriko, bato ebele balandaki Yesu.
Lorsqu’ils sortaient de Jéricho, une grande foule le suivit:
30 Bakufi miso mibale bazalaki ya kovanda pembeni ya nzela; tango bayokaki ete Yesu azali koleka, bagangaki: — Nkolo, Mwana ya Davidi, yokela biso mawa!
Et voilà que deux aveugles assis sur le bord du chemin, entendirent que Jésus passait; et ils élevèrent la voix, disant: Seigneur, fils de David, ayez pitié de nous.
31 Bato bazalaki kopamela bango mpo ete bakanga minoko na bango, kasi bango bagangaki lisusu makasi: — Nkolo, mwana ya Davidi, yokela biso mawa!
Et la foule les gourmandait pour qu’ils se tussent; mais eux criaient encore plus, disant: Seigneur, fils de David, ayez pitié de nous.
32 Yesu atelemaki, abengaki bango mpe atunaki bango: — Bolingi nasala nini mpo na bino?
Alors Jésus s’arrêta, les appela, et dit: Que voulez-vous que je vous fasse?
33 Bazongiselaki Ye: — Nkolo, sala ete tomona.
Ils lui répondirent: Seigneur, que nos yeux s’ouvrent.
34 Yesu ayokelaki bango mawa mpe asimbaki miso na bango; mpe, mbala moko, bakomaki komona mpe balandaki Ye.
Et ayant pitié d’eux, Jésus toucha leurs yeux; et aussitôt ils recouvrèrent la vue et ils le suivirent.