< Luka 9 >

1 Yesu abengaki bayekoli na Ye zomi na mibale, apesaki bango nguya mpe bokonzi ya kobengana milimo nyonso ya mabe mpe ya kobikisa bokono;
Puis [Jésus] ayant assemblé ses douze Disciples, leur donna puissance et autorité sur tous les démons, et [le pouvoir] de guérir les malades.
2 mpe atindaki bango kosakola Bokonzi ya Nzambe mpe kobikisa babeli.
Et il les envoya prêcher le Royaume de Dieu, et guérir les malades,
3 Alobaki na bango: — Bomema eloko moko te mpo na mobembo, ezala lingenda, sakosi, eloko ya kolia to mbongo; bozala na banzambala mibale te na moto.
Et leur dit: ne portez rien pour le voyage, ni bâtons, ni sac, ni pain, ni argent; et n'ayez point chacun deux robes.
4 Na ndako nyonso oyo bokokota, bovanda kuna kino bokolongwa na engumba.
Et en quelque maison que vous entriez, demeurez-y jusqu'à ce que vous partiez de là.
5 Soki bato baboyi koyamba bino, botika engumba na bango mpe bopupola putulu ya makolo na bino lokola litatoli mpo na kotelemela bango.
Et partout où l'on ne vous recevra point, en partant de cette ville-là secouez la poudre de vos pieds, en témoignage contre eux.
6 Bayekoli bakendeki, batambolaki na mboka moko na moko mpe bazalaki kosakola Sango Malamu mpe kobikisa babeli na bisika nyonso.
Eux donc étant partis allaient de bourgade en bourgade, évangélisant, et guérissant partout.
7 Erode, moyangeli ya etuka, ayokaki sango ya makambo nyonso oyo ezalaki koleka; amitungisaki makasi, pamba te bamoko bazalaki koloba: « Yoane asekwi, »
Or Hérode le Tétrarque ouït parler de toutes les choses que Jésus faisait; et il ne savait que croire de ce que quelques-uns disaient que Jean était ressuscité des morts;
8 bamosusu: « Eliya abimi, » mpe bamosusu lisusu: « Moko kati na basakoli ya kala asekwi. »
Et quelques-uns, qu'Elie était apparu; et d'autres, que quelqu'un des anciens Prophètes était ressuscité.
9 Kasi Erode azalaki komilobela: « Ngai nde nakataki Yoane moto; bongo moto oyo nazali koyoka makambo minene boye na tina na ye, azali penza nani? » Boye alukaki kokutana na Yesu.
Et Hérode dit: j'ai [fait] décapiter Jean; qui est donc celui-ci de qui j'entends dire de telles choses? Et il cherchait à le voir.
10 Tango bantoma bazongaki, bayebisaki Yesu makambo oyo basalaki. Bongo Yesu amemaki bango elongo na Ye, mpe bakendeki na engumba Betisaida, na esika oyo bazalaki kaka bango moko.
Puis les Apôtres étant de retour, lui racontèrent toutes les choses qu'ils avaient faites. Et Jésus les emmena avec lui, et se retira dans un lieu désert, près de la ville appelée Bethsaïda.
11 Kasi tango ebele ya bato bayokaki bongo, balandaki Ye. Yesu ayambaki bango, ateyaki bango na tina na Bokonzi ya Nzambe, abikisaki mpe bato oyo bazalaki na posa ya lobiko na bokono ya nzoto.
Ce que les troupes ayant su, elles le suivirent, et il les reçut, et leur parlait du Royaume de Dieu, et guérissait ceux qui avaient besoin d'être guéris.
12 Awa ekomaki pokwa, bantoma zomi na mibale bapusanaki pene ya Yesu mpe balobaki na Ye: — Zongisa bato oyo mpo ete bakende komilukela bilei mpe bisika ya kolala, kati na bamboka mpe bilanga ya zingazinga, pamba te tozali awa kati na esika ebombama.
Or le jour ayant commencé à baisser, les douze [Disciples] vinrent à [lui], et lui dirent: donne congé à cette multitude, afin qu'ils s'en aillent aux bourgades et aux villages des environs, pour s'y retirer, et trouver à manger; car nous sommes ici dans un pays désert.
13 Kasi Yesu alobaki na bango: — Bopesa bango bino moko biloko ya kolia. Bazongisaki: — Tozali kaka na mapa mitano mpe bambisi mibale; loba nde tokende kosomba bilei mpo na ebele ya bato oyo nyonso.
Mais il leur dit: donnez-leur vous-mêmes à manger. Et ils dirent: nous n'avons pas plus de cinq pains et de deux poissons; à moins que nous n'allions acheter des vivres pour tout ce peuple;
14 Ezalaki wana na mibali pene nkoto mitano. Yesu alobaki na bayekoli na Ye: — Bovandisa bango na masanga; tika ete lisanga moko na moko ezala na bato tuku mitano.
Car ils étaient environ cinq mille hommes. Et il dit à ses Disciples: faites-les arranger par troupes, de cinquante chacune.
15 Bayekoli basalaki bongo, mpe bato nyonso avandaki.
Ils le firent ainsi, et les firent tous arranger.
16 Yesu akamataki mapa yango mitano mpe bambisi yango mibale, azongisaki matondi epai ya Nzambe mpe akataki mapa yango; bongo apesaki biteni na yango epai ya bayekoli mpo ete bakabola yango epai ya bato.
Puis il prit les cinq pains et les deux poissons, et regardant vers le ciel, il les bénit, et les rompit, et il les distribua à ses Disciples, afin qu'ils les missent devant cette multitude.
17 Bato nyonso baliaki mpe batondaki; bayekoli balokotaki biteni oyo etikalaki, mpe biteni yango etondisaki bitunga zomi na mibale.
Et ils en mangèrent tous, et furent rassasiés, et on remporta douze corbeilles pleines des pièces de pain qu'il y avait eu de reste.
18 Mokolo moko, wana Yesu azalaki kosambela na pembeni, mpe bayekoli na Ye bazalaki elongo na Ye, atunaki bango: — Bato bazali koloba nini na tina na Ngai? Mpo na bango, Ngai nazali nani?
Or il arriva que comme il était dans un lieu retiré pour prier, et que les Disciples étaient avec lui, il les interrogea, disant: qui disent les troupes que je suis?
19 Bazongisaki: — Bamoko bazali koloba ete ozali Yoane Mobatisi; bamosusu, Eliya; mpe bamosusu lisusu, moko kati na basakoli ya kala oyo asili kosekwa.
Ils lui répondirent: [Les uns disent que tu es] Jean Baptiste; et les autres, Elie; et les autres, que quelqu'un des anciens Prophètes est ressuscité.
20 Yesu atunaki bango lisusu: — Bongo bino, bolobaka ete Ngai nazali nani? Petelo azongisaki: — Ozali Masiya oyo Nzambe atindi.
Il leur dit alors: et vous, qui dites-vous que je suis? Et Pierre répondant lui dit: tu es le Christ de Dieu.
21 Yesu apesaki bango mitindo ete bameka koloba bongo te ata na moto moko.
Mais usant de menaces il leur commanda de ne le dire à personne.
22 Mpe alobaki: — Mwana na Moto asengeli komona pasi mingi; bakambi ya bato, bakonzi ya Banganga-Nzambe mpe balakisi ya Mobeko basengeli koboya Ye. Basengeli koboma Ye, mpe asengeli kosekwa na mokolo ya misato.
Et il leur dit: il faut que le Fils de l'homme souffre beaucoup, et qu'il soit rejeté des Anciens, et des principaux Sacrificateurs, et des Scribes, et qu'il soit mis à mort, et qu'il ressuscite le troisième jour.
23 Bongo Yesu alobaki na bango nyonso: — Moto nyonso oyo alingi kolanda Ngai asengeli komiboya, kokamata ekulusu na ye mokolo na mokolo mpe kolanda Ngai.
Puis il disait à tous: si quelqu'un veut venir après moi, qu'il renonce à soi-même, et qu'il charge de jour en jour sa croix, et me suive.
24 Pamba te, moto nyonso oyo akolinga kobikisa bomoi na ye akobungisa yango, kasi moto nyonso oyo akobungisa bomoi na ye mpo na Ngai akobikisa yango.
Car quiconque voudra sauver sa vie, la perdra; mais quiconque perdra sa vie pour l'amour de moi, la sauvera.
25 Litomba nini ezali mpo na moto, soki azwi mokili mobimba, kasi amibungisi to abebisi bomoi na ye?
Et que sert-il à un homme de gagner tout le monde, s'il se détruit lui-même, et se perd lui-même?
26 Moto nyonso oyo akoyoka Ngai mpe maloba na Ngai soni, Mwana na Moto akoyoka ye soni, tango akoya kati na nkembo na Ye mpe kati na nkembo ya Tata mpe ya ba-anjelu ya bule.
Car quiconque aura eu honte de moi et de mes paroles; le Fils de l'homme aura honte de lui, quand il viendra en sa gloire, et [dans celle] du Père, et des saints Anges.
27 Nazali koloba na bino penza ya solo: kati na bato oyo bazali awa, ezali na ba-oyo bakokufa te kino bakomona bokonzi ya Nzambe.
Et je vous dis, en vérité, qu'entre ceux qui sont ici présents, il y en a qui ne mourront point jusqu'à ce qu'ils aient vu le règne de Dieu.
28 Mikolo pene mwambe sima na Yesu koloba bongo, azwaki elongo na Ye, Petelo, Yoane mpe Jake, mpe amataki na ngomba mpo na kokende kosambela.
Or il arriva environ huit jours après ces paroles, qu'il prit avec lui Pierre, et Jean, et Jacques, et qu'il monta sur une montagne pour prier.
29 Wana azalaki kosambela, elongi na Ye ebongwanaki, mpe bilamba na Ye ekomaki kongenga makasi lokola pole ya mikalikali.
Et comme il priait, la forme de son visage devint tout autre, et son vêtement devint blanc en sorte qu'il était resplendissant comme un éclair.
30 Mibali mibale bazalaki kosolola na Yesu: Moyize mpe Eliya
Et voici, deux personnages, savoir Moïse et Elie, parlaient avec lui.
31 oyo babimaki kati na kongenga ya nkembo; bazalaki kolobela na tina na bozongi na Ye, oyo asengeli kokokisa na Yelusalemi.
Et ils apparurent environnés de gloire, et ils parlaient de sa mort qu'il devait souffrir à Jérusalem.
32 Petelo mpe baninga na ye balalaki pongi makasi. Tango kaka balamukaki na pongi, bamonaki nkembo ya Yesu elongo na mibali wana mibale bazali ya kotelema elongo na Ye.
Or Pierre et ceux qui étaient avec lui étaient accablés de sommeil; et quand ils furent réveillés, ils virent sa gloire, et les deux personnages qui étaient avec lui.
33 Wana mibali yango bazalaki kokabwana na Yesu, Petelo alobaki: — Moteyi, eleki malamu mpo na biso kozala awa! Totonga bandako misato ya kapo: moko mpo na Yo, moko mpo na Moyize, mpe moko mpo na Eliya. Solo, Petelo ayebaki te makambo oyo azalaki koloba.
Et il arriva comme ces personnages se séparaient de lui, que Pierre dit à Jésus: Maître, il est bon que nous soyons ici, faisons-y donc trois tentes, une pour toi, une pour Moïse, et une pour Elie; ne sachant ce qu'il disait.
34 Wana azalaki nanu koloba bongo, lipata moko ebimaki mpe ezipaki bango. Somo ekangaki bayekoli, wana bakotaki kati na lipata yango.
Et comme il disait ces choses, une nuée vint qui les couvrit de son ombre; et comme ils entraient dans la nuée, ils eurent peur.
35 Mongongo moko eyokanaki wuta kati na lipata yango, elobaki: — Oyo azali Mwana na Ngai, oyo napona; boyoka Ye!
Et une voix vint de la nuée, disant: celui-ci est mon Fils bien-aimé; écoutez-le.
36 Sima na mongongo yango koloba, bamonaki ete Yesu azali Ye moko. Bayekoli babombaki likambo yango mpo na bango moko mpe, na mikolo wana, bayebisaki ata na moto moko te makambo oyo bamonaki.
Et comme la voix se prononçait, Jésus se trouva seul. Et ils se turent tous, et ils ne rapportèrent en ces jours-là à personne rien de ce qu'ils avaient vu.
37 Mokolo oyo elandaki, tango bakitaki na ngomba, ebele ya bato bayaki kokutana na Yesu.
Or il arriva le jour suivant, qu'eux étant descendus de la montagne, une grande troupe vint à sa rencontre.
38 Mobali moko kati na ebele yango ya bato agangaki: — Moteyi, nazali kosenga na Yo ete otala mwana na ngai ya mobali, pamba te nazali kaka na mwana moko!
Et voici, un homme de la troupe s'écria, disant: Maître, Je te prie, jette les yeux sur mon fils, car je n'ai que celui-là.
39 Molimo moko etungisaka ye: soki ekangi ye, mwana akoganga na mbala moko, ekoningisa ye makasi kino kokweyisa ye na mabele; mwana akokangama mpe akobimisa fulufulu na monoko. Etikaka ye na pasi sima na kozokisa ye.
Et voici, un esprit le saisit, qui aussitôt le fait crier, et l'agite avec violence en le faisant écumer, et à peine il se retire de lui, après l'avoir [comme] brisé.
40 Nasengaki na bayekoli na Yo ete babengana molimo yango, kasi balongaki te.
Or j'ai prié tes Disciples de le chasser dehors, mais ils n'ont pu.
41 Yesu alobaki: — Bino, ekeke ya bato mabe mpe bazanga kondima, tango boni nasengeli lisusu kovanda elongo na bino mpe koyikela bino mpiko? Mema mwana na yo awa.
Et Jésus répondant dit: ô génération incrédule et perverse, jusques à quand serai-je avec vous, et vous supporterai-je? Amène ici ton fils.
42 Wana mwana azalaki kopusana, molimo mabe ebwakaki ye na mabele mpe ebandaki koningisa ye makasi. Kasi Yesu apesaki mitindo na molimo mabe yango ete ebima kati na mwana, abikisaki mwana na pasi na ye mpe azongisaki ye na maboko ya tata na ye.
Et comme il approchait seulement, le démon l'agita violemment comme s'il l'eût voulu déchirer; mais Jésus censura fortement l'esprit immonde, et guérit l'enfant, et le rendit à son père.
43 Mpe bato nyonso bakamwaki mingi monene ya Nzambe. Wana bato nyonso bazalaki kokamwa makambo nyonso oyo Yesu asalaki, alobaki na bayekoli na Ye:
Et tous furent étonnés de la magnifique vertu de Dieu. Et comme tous s'étonnaient de tout ce qu'il faisait, il dit à ses Disciples:
44 — Boyoka na bokebi makambo oyo nazali koyebisa bino: Bazali kokaba Mwana na Moto na maboko ya bato.
Vous, écoutez bien ces discours: car il arrivera que le Fils de l'homme sera livré entre les mains des hommes.
45 Kasi bayekoli basosolaki te makambo yango; ndimbola na yango ezalaki ya kobombama mpo na bango, mpo ete basosola te tina na yango, mpe bazalaki kobanga kopesa Yesu mituna na tina na yango.
Mais ils ne comprirent point cette parole, et elle leur était tellement obscure, qu'ils ne la comprenaient pas; et ils craignaient de l'interroger touchant cette parole.
46 Tembe moko ebimaki kati na bayekoli; bazalaki koluka koyeba moto oyo aleki monene kati na bango.
Puis ils entrèrent en dispute, pour savoir lequel d'entre eux était le plus grand.
47 Kasi lokola Yesu ayebaki makanisi na bango, akamataki mwana moke, atiaki ye pembeni na Ye,
Mais Jésus voyant la pensée de leur cœur, prit un petit enfant, et le mit auprès de lui;
48 mpe alobaki na bango: — Moto nyonso oyo ayambi mwana oyo ya moke na Kombo na Ngai, ayambi nde Ngai moko; mpe moto nyonso oyo ayambi Ngai ayambi nde Motindi na Ngai. Pamba te, ezali ye oyo aleki moke kati na bino nyonso nde aleki monene.
Puis il leur dit: quiconque recevra ce petit enfant en mon Nom, il me reçoit; et quiconque me recevra, il reçoit celui qui m'a envoyé. Car celui qui est le plus petit d'entre vous tous, c'est celui qui sera grand.
49 Yoane alobaki: — Moteyi, tomonaki moto moko kobengana milimo mabe na Kombo na Yo, mpe tomekaki kopekisa ye, pamba te azali moto ya lisanga na biso te.
Et Jean prenant la parole, dit: Maître, nous avons vu quelqu'un qui chassait les démons en ton Nom, et nous l'en avons empêché parce qu'il ne [te] suit point avec nous.
50 Yesu alobaki: — Bopekisa ye te, pamba te moto nyonso oyo atelemelaka bino te azali mpo na bino.
Mais Jésus lui dit: ne l'en empêchez point; car celui qui n'est pas contre nous, est pour nous.
51 Lokola tango oyo Yesu asengeli komemama na Likolo ekomaki pene, Yesu azwaki mokano ya kokende na Yelusalemi.
Or il arriva quand les jours de son élévation s'accomplissaient, qu'il dressa sa face, [tout résolu] d'aller à Jérusalem.
52 Atindaki bantoma liboso na Ye; boye wana bazalaki kokende, bakotaki na mboka moko ya bato ya Samari mpo na kobongisela Ye biloko.
Et il envoya devant lui des messagers, qui étant partis entrèrent dans une bourgade des Samaritains, pour lui préparer un logis.
53 Kasi bato ya Samari baboyaki koyamba Ye, mpo ete azalaki kokende na Yelusalemi.
Mais [les Samaritains] ne le reçurent point, parce qu'il paraissait qu'il allait à Jérusalem.
54 Tango bayekoli, Jake mpe Yoane, bamonaki bongo, balobaki: — Nkolo, olingi ete tobelela moto ete ekitela bango kowuta na likolo mpo na kobebisa bango?
Et quand Jacques et Jean, ses Disciples, virent cela, ils dirent: Seigneur! veux-tu que nous disions, comme fit Elie, que le feu descende du ciel, et les consume.
55 Yesu abalukaki mpo na kotala bango malamu mpe apamelaki bango: [— Boni, boyebi molimo oyo ezali kotindika bino na makanisi ya boye? Mwana na Moto ayaki te mpo na koboma bato, kasi mpo na kobikisa bango.]
Mais Jésus se tournant les censura fortement, en leur disant: Vous ne savez de quel esprit vous êtes [animés].
56 Bongo Yesu elongo na bayekoli na Ye bakendeki na mboka mosusu.
Car le Fils de l'homme n'est pas venu pour faire périr les âmes des hommes, mais pour les sauver. Ainsi ils s'en allèrent à une autre bourgade.
57 Wana bazalaki kotambola na nzela, mobali moko alobaki na Yesu: — Nakolanda Yo na esika nyonso oyo okokende.
Et il arriva comme ils allaient par le chemin, qu'un certain homme lui dit: je te suivrai, Seigneur, partout où tu iras.
58 Yesu azongiselaki ye: — Bambwa ya zamba ezalaka na madusu na yango na se ya mabele mpo na kobombama, mpe bandeke ya likolo ezalaka na bazala na yango; kasi Mwana na Moto azangi esika ya kolala mpo na kopema.
Mais Jésus lui répondit: les renards ont des tanières, et les oiseaux du ciel ont des nids, mais le Fils de l'homme n'a pas où reposer sa tête.
59 Yesu alobaki na mobali mosusu: — Landa Ngai. Kasi mobali yango azongiselaki Ye: — Nkolo, pesa ngai nzela ya kokende nanu kokunda tata na ngai.
Puis il dit à un autre: suis-moi; et celui-ci [lui] répondit: permets-moi premièrement d'aller ensevelir mon père.
60 Yesu alobaki na ye: — Tika bakufi bakunda bakufi na bango; kasi yo, kende kosakola Bokonzi ya Nzambe.
Et Jésus lui dit: laisse les morts ensevelir leurs morts; mais toi, va, et annonce le Royaume de Dieu.
61 Mosusu lisusu alobaki na Ye: — Nkolo, nakolanda Yo; kasi pesa ngai nzela ya kozonga nanu mpo na kokende kopesa libota na ngai mbote ya suka.
Un autre aussi lui dit: Seigneur, je te suivrai; mais permets-moi de prendre premièrement congé de ceux qui sont dans ma maison.
62 Yesu azongiselaki ye: — Moto oyo asimbi kongo mpo na kobalola mabele ya bilanga, kasi azali kotala na sima, azali na tina moko te mpo na Bokonzi ya Nzambe.
Mais Jésus lui répondit: nul qui met la main à la charrue, et qui regarde en arrière, n'est bien disposé pour le Royaume de Dieu.

< Luka 9 >