< Luka 14 >

1 Mokolo moko ya Saba, Yesu akendeki kolia kati na ndako ya moko kati na bakambi ya Bafarizeo, mpe Bafarizeo bazalaki kotala Ye malamu.
Un jour de sabbat, Jésus étant entré dans la maison d’un des principaux Pharisiens pour y prendre son repas, ceux-ci l’observaient.
2 Liboso na Ye, ezalaki na moto moko oyo azalaki kobela bokono ya kovimba nzoto.
Et voici qu’un homme hydropique se trouvait devant lui.
3 Yesu atunaki Bafarizeo mpe balakisi ya Mobeko: — Boni, mobeko na biso epesaka nzela ya kobikisa moto na mokolo ya Saba to te?
Jésus, prenant la parole, dit aux Docteurs de la Loi et aux Pharisiens: « Est-il permis de faire une guérison le jour du sabbat? »
4 Kasi bavandaki kimia. Yesu asimbaki mobeli yango, abikisaki ye na bokono na ye mpe azongisaki ye.
Et ils gardèrent le silence. Lui, prenant cet homme par la main, le guérit et le renvoya.
5 Bongo atunaki bango: — Soki moko kati na bino azali na mwana to ngombe; bongo, na mokolo ya Saba, akweyi to ekweyi kati na libulu, boni, bokobimisa te na lombangu mwana yango to ngombe yango?
Puis, s’adressant à eux, il dit: « Qui de vous, si son âne ou son bœuf tombe dans un puits, ne l’en retire aussitôt le jour du sabbat? »
6 Bakokaki te kopesa Ye eyano.
Et à cela ils ne surent que lui répondre.
7 Tango Yesu amonaki ndenge nini bato oyo babengamaki na feti bazalaki kopona bisika ya lokumu, alobaki na bango lisese oyo:
Ensuite, ayant remarqué l’empressement des conviés à choisir les premières places, Jésus leur dit cette parabole:
8 « Soki moto abengisi yo na feti ya libala, kokende komivandisa te na esika ya lokumu, pamba te, kati na bato oyo babengami na feti yango, ekoki kozala na moto oyo aleki yo na lokumu.
« Quand tu seras invité par quelqu’un à des noces, ne prends pas la première place, de peur qu’il n’y ait un homme plus considéré que toi,
9 Soki esalemi bongo, moto oyo abengisi bino mibale akoya koloba na yo: ‹ Tikela moto oyo kiti na yo! › Bongo, na soni nyonso, okokende kozwa esika ya suka.
et que celui qui vous aura invités l’un et l’autre ne vienne te dire: Cède-lui la place; et qu’alors tu ne commences avec confusion à occuper la dernière place.
10 Kasi soki babengisi yo na feti, kende na yo kovanda na esika ya suka, mpo ete, tango moto oyo abengisi yo akoya, aloba na yo: ‹ Molingami na ngai, yaka kovanda na esika oyo eleki malamu! › Boye, okopesamela lokumu na miso ya bato nyonso oyo babengami na feti.
Mais lorsque tu seras invité, va te mettre à la dernière place; de cette façon, quand viendra celui qui t’a invité, il te dira: Mon ami, monte plus haut. Alors ce sera pour toi un honneur devant les autres convives.
11 Solo, moto nyonso oyo amitombolaka, bakokitisa ye; mpe moto oyo amikitisaka, bakotombola ye. »
Car quiconque s’élève sera abaissé, et quiconque s’abaisse sera élevé. »
12 Bongo Yesu alobaki na moto oyo abengisaki Ye: — Soki osali feti mpo ete bato baya kolia, kobengisa te balingami na yo, bandeko na yo, baboti na yo to bazwi oyo bazalaka pene na yo; noki te bango mpe bakobengisa yo mpo na kozongisela yo, na nzela wana, bolamu oyo osalaki mpo na bango.
Il dit aussi à celui qui l’avait invité: « Lorsque tu donnes à dîner ou à souper, n’invite ni tes amis, ni tes frères, ni tes parents, ni des voisins riches, de peur qu’ils ne t’invitent à leur tour, et ne te rendent ce qu’ils auront reçu de toi.
13 Kasi Soki osali feti, bengisa babola, bakufi miso, bakakatani mpe ba-ebosono;
Mais, quand tu donnes un festin, invite des pauvres, des estropiés, des boiteux et des aveugles;
14 mpe Nzambe akopambola yo. Atako bakoki te kozongisela yo bolamu oyo osali mpo na bango, kasi Nzambe akofuta niongo na mokolo oyo bato ya sembo bakosekwa.
et tu seras heureux de ce qu’ils ne peuvent te rendre la pareille, car cela te sera rendu à la résurrection des justes. »
15 Tango moko kati na babengami ayokaki bongo, alobaki na Yesu: — Esengo na moto oyo akolia na feti kati na Bokonzi ya Nzambe!
Un de ceux qui étaient à table avec lui, ayant entendu ces paroles, dit à Jésus: « Heureux celui qui aura part au banquet dans le royaume de Dieu! »
16 Yesu azongiselaki ye: — Moto moko asalaki feti monene mpe abengisaki bato ebele.
Jésus lui dit: « Un homme donna un grand repas et y convia beaucoup de gens.
17 Tango ngonga ya kolia ekokaki, atindaki mosali na ye kokende koloba na bato oyo babengamaki: « Boya, pamba te nyonso esili kobongisama sik’oyo. »
A l’heure du repas, il envoya son serviteur dire aux invités: Venez, car tout est déjà prêt.
18 Kasi bango nyonso bakomaki kosenga bolimbisi ndenge moko. Moto ya liboso alobaki: « Nawuti kosomba elanga, nasengeli kokende kotala yango; nabondeli yo, limbisa ngai! »
Et tous, unanimement, se mirent à s’excuser. Le premier lui dit: J’ai acheté une terre, et il faut que j’aille la voir; je te prie de m’excuser.
19 Moto ya mibale alobaki: « Nawuti kosomba bangombe zomi, nasengeli komeka yango; nabondeli yo, limbisa ngai! »
Le second dit: J’ai acheté cinq paires de bœufs, et je vais les essayer; je te prie de m’excuser.
20 Moto mosusu alobaki: « Nawuti kobala mwasi; nakoki koya te. »
Un autre dit: Je viens de me marier, et c’est pourquoi je ne puis aller.
21 Mosali azongaki mpe ayebisaki makambo nyonso epai ya nkolo na ye. Nkolo ndako asilikaki makasi mpe atindaki mosali na ye: « Kende noki na banzela, na babalabala ya engumba, mpe memela ngai babola, ba-ebosono, bakakatani mpe bakufi miso. »
Le serviteur étant revenu, rapporta ces choses à son maître. Alors le père de famille irrité dit à son serviteur: a vite dans les places et les rues de la ville, et amène ici les pauvres, les estropiés, les aveugles et les boiteux.
22 Sima na mwa tango, mosali ayaki mpe alobaki: « Nkolo na ngai, nasali ndenge otindaki ngai; kasi bisika ezali nanu. »
Le serviteur dit: Seigneur, il a été fait comme tu l’as commandé, et il y a encore de la place.
23 Nkolo alobaki na mosali na ye: « Kende lisusu na banzela mpe na babalabala ya engumba, tinda bango na makasi mpo ete bakota, mpe ndako na ngai etonda na bato.
Le maître dit au serviteur: Va dans les chemins et le long des haies, et ceux que tu trouveras, presse-les d’entrer, afin que ma maison soit remplie.
24 Pamba te, nazali koloba na yo: moko te kati na bato oyo babengamaki akolia biloko ya feti na ngai. »
Car, je vous le dis, aucun de ces hommes qui avaient été invités ne goûtera de mon festin. »
25 Ebele ya bato bazalaki kokende elongo na Yesu. Yesu abalukaki mpo na kotala bango mpe alobaki:
Comme une grande foule cheminait avec lui, il se retourna et leur dit:
26 — Soki moto ayei epai na Ngai, kasi alingi Ngai te koleka tata na ye, mama na ye, mwasi na ye, bana na ye, bandeko na ye ya mibali, bandeko na ye ya basi, mpe ezala ata bomoi na ye moko, moto ya ndenge wana akoki te kozala moyekoli na Ngai.
« Si quelqu’un vient à moi et ne hait pas son père et sa mère, sa femme et ses enfants, ses frères et ses sœurs, et même sa propre vie, il ne peut être mon disciple.
27 Mpe moto nyonso oyo amemaka ekulusu na ye te mpe alandaka Ngai te akoki te kozala moyekoli na Ngai.
Et quiconque ne porte pas sa croix et ne me suis pas, ne peut être mon disciple.
28 Soki moko kati na bino alingi kotonga ndako molayi, boni, bokovanda nanu te mpe bokoluka nanu te koyeba motuya mpo na kotala soki bozali na mbongo ya kokoka mpo na kosilisa misala ya kotonga ndako yango?
Qui de vous, en effet, s’il veut bâtir une tour, ne s’assied pas auparavant pour calculer la dépense, et s’il a de quoi l’achever?
29 Pamba te, soki sima na bino kotia moboko, bokoki lisusu te kosilisa kotonga ndako yango, bato nyonso oyo bakobanda komona yango bakobanda koseka bino mpe koloba:
de peur qu’après avoir posé les fondements de l’édifice, il ne puisse le conduire à sa fin, et que tous ceux qui le verront ne se mettent à le railler,
30 « Botala moto oyo! Abandaki mosala ya kotonga ndako, kasi azangaki makoki ya kosilisa yango. »
disant: Cet homme a commencé à bâtir, et il n’a pu achever.
31 Ndenge moko, soki mokonzi moko alingi kokende kobundisa mokonzi mosusu, boni, akovanda nanu te mpe akotala nanu te soki, elongo na basoda na ye nkoto zomi, akoki kobundisa mokonzi oyo, elongo na basoda nkoto tuku mibale, azali koya kobundisa ye?
Ou quel roi, s’il va faire la guerre à un autre roi, ne s’assied d’abord pour délibérer s’il peut, avec dix mille hommes, faire face à un ennemi qui vient l’attaquer avec vingt mille?
32 Soki amoni ete akokoka te, wana monguna na ye azali nanu mosika, akotindela ye bato mpo na kosenga kimia.
S’il ne le peut, tandis que celui-ci est encore loin, il lui envoie une ambassade pour négocier la paix.
33 Boye, kati na bino, moto nyonso oyo akoki kokabwana te na biloko na ye nyonso akoki te kozala moyekoli na Ngai.
Ainsi donc, quiconque d’entre vous ne renonce pas à tout ce qu’il possède, ne peut être mon disciple.
34 Mungwa ezali malamu; kasi soki mungwa ebungisi elengi na yango, ndenge nini bakozongisa lisusu elengi na yango?
Le sel est bon; mais si le sel s’affadit, avec quoi lui donnera-t-on de la saveur?
35 Ekozala lisusu na tina moko te, ezala mpo na mabele to mpo na kobongisa bilanga; kasi bakobwaka yango. Tika ete moto oyo azali na matoyi mpo na koyoka ayoka!
Inutile et pour la terre et pour le fumier, on le jette dehors. Que celui qui a des oreilles entende bien! »

< Luka 14 >