< Yoane 13 >
1 Liboso ete feti ya Pasika ekoma, Yesu ayebaki ete tango na Ye ekoki mpo na kotika mokili oyo mpe kokende epai ya Tata. Lokola azalaki kolinga bato na Ye, oyo bazalaki kati na mokili, akobaki kolinga bango kino na suka.
Avant la fête de la pâque, Jésus sachant que son heure était venue de passer de ce monde à son Père, comme il avait aimé les siens, qui étaient dans le monde, il les aima jusqu’à la fin.
2 Bongo, wana bazalaki kolia elongo, Satana asilaki kotia kati na motema ya Yuda Isikarioti, mwana mobali ya Simona, makanisi ya koteka Yesu.
Et le souper fini, lorsque déjà le diable avait mis dans le cœur de Judas fils de Simon Iscariote de le trahir;
3 Yesu ayebaki ete Tata apesaki Ye bokonzi likolo ya makambo nyonso, ete awutaki epai ya Nzambe mpe ete asengelaki kozonga epai ya Nzambe;
Sachant que son Père lui avait remis toutes choses entre les mains, et qu’il était sorti de Dieu et retournait à Dieu,
4 atelemaki longwa na mesa, alongolaki bilamba oyo alataki, azwaki eteni moko ya elamba mpe amikangaki yango na loketo.
Il se leva de table, posa ses vêtements, et ayant pris un linge, il s’en ceignit.
5 Bongo, atiaki mayi na sani mpe abandaki kosukola makolo ya bayekoli na Ye mpe kopangusa yango na eteni ya elamba oyo amikangaki na loketo.
Ensuite il versa de l’eau dans un bassin, et commença à laver les pieds de ses disciples, et à les essuyer avec le linge dont il était ceint;
6 Tango akomaki na esika oyo Simona Petelo azalaki, Simona Petelo alobaki na Ye: — Nkolo, Yo penza osukola ngai makolo?
Il vint à Simon Pierre, et Pierre lui dit: Vous, Seigneur, vous me lavez les pieds?
7 Yesu azongiselaki ye: — Likambo oyo Ngai nazali kosala, yo okoki te kososola yango sik’oyo; kasi okososola yango na sima.
Jésus répondit et lui dit: Tu ne sais pas maintenant ce que je fais; mais tu le sauras plus tard.
8 Kasi Petelo alobaki na Yesu: — Te! Osengeli te kosukola ngai makolo! Yesu azongiselaki ye: — Soki nasukoli yo makolo te, okozala lisusu te na libula elongo na Ngai. (aiōn )
Pierre lui dit: Jamais vous ne me laverez les pieds. Jésus lui répondit: Si je ne te lave, tu n’auras point de part avec moi, (aiōn )
9 Simona Petelo alobaki na Yesu: — Nkolo, lokola ekomi bongo, kosukola ngai kaka makolo te, kasi sukola ngai lisusu maboko mpe moto.
Simon Pierre lui dit: Seigneur, non seulement les pieds, mais encore les mains et la tête.
10 Yesu alobaki na ye: — Moto oyo awuti komisukola nzoto azali penza peto; azali kaka na posa ya kosukola makolo na ye. Nzokande bino, bozali peto; kasi bino nyonso te.
Jésus lui dit: Celui qui a été lavé n’a besoin que de laver ses pieds, et il est entièrement pur. Vous aussi, vous êtes purs, mais non pas tous.
11 Solo, Yesu ayebaki moto oyo akoteka Ye; yango wana alobaki: « Bino nyonso bozali peto te. »
Car il savait celui qui le trahirait; c’est pourquoi il dit: Vous n’êtes pas tous purs.
12 Sima na Yesu kosukola bango makolo mpe kolata lisusu bilamba na Ye, avandaki lisusu na mesa mpe alobaki na bango: — Boni, bososoli tina ya likambo oyo nawuti kosala bino?
Après donc qu’il leur eut lavé les pieds, et qu’il eut repris ses vêtements, s’étant remis à table, il leur dit: Savez-vous ce que je viens de vous faire?
13 Ndenge bobengaka Ngai « Moteyi » mpe « Nkolo, » bolobaka na bino penza ya solo, pamba te nazali penza Moteyi mpe Nkolo.
Vous m’appelez vous-mêmes Maître et Seigneur; et vous dites bien, car je le suis.
14 Boye soki Ngai, Moteyi mpe Nkolo na bino, nasukoli bino makolo, bosengeli, bino mpe, kosukolana makolo;
Si donc je vous ai lavé les pieds, moi votre Maître et votre Seigneur, vous devez, vous aussi, vous laver les pieds les uns aux autres.
15 pamba te napesi bino kaka ndakisa, mpo ete, bino mpe, bosalaka ndenge kaka Ngai nasali bino.
Car je vous ai donné l’exemple, afin que, comme je vous ai fait, vous fassiez aussi vous-mêmes.
16 Nazali koloba na bino penza ya solo: mowumbu aleki nkolo na ye te na bokonzi, mpe ntoma aleki motindi na ye te na bokonzi.
En vérité, en vérité, je vous le dis, le serviteur n’est pas plus grand que son maître, ni l’apôtre plus grand que celui qui l’a envoyé.
17 Wana bosili koyeba makambo oyo, bozali bato ya esengo soki kaka botie yango na misala.
Si vous savez ces choses, vous serez heureux, pourvu que vous les pratiquiez.
18 Nazali koloba bongo te na tina na bino nyonso; nayebi bato oyo napona. Kasi esengeli ete eteni oyo ya Makomi ekokisama: « Moto oyo azalaki kolia sani moko elongo na ngai abalukeli ngai! »
Je ne dis pas ceci de vous tous; je sais bien ceux que j’ai choisis; mais c’est pour que s’accomplisse l’Ecriture: Celui qui mange le pain avec moi, lèvera contre moi son pied.
19 Namiyebiseli bino yango sik’oyo, liboso ete likambo yango esalema, mpo ete, tango likambo yango ekosalema, bondima ete nazali oyo azali.
Je vous le dis à présent, avant que cela arrive, afin que lorsque ce sera arrivé, vous me croyiez ce que je suis.
20 Nazali koloba na bino penza ya solo: moto oyo ayambi motindami na Ngai ayambi nde Ngai, mpe moto oyo ayambi Ngai ayambi mpe Motindi na Ngai.
En vérité, en vérité, je vous le dis: Qui reçoit celui que j’aurai envoyé, me reçoit; et qui me reçoit, reçoit celui qui m’a envoyé.
21 Sima na Yesu koloba bongo, amitungisaki makasi kati na motema; alobaki: — Nazali koloba na bino penza ya solo: moko kati na bino akoteka Ngai.
Lorsqu’il eut dit ces choses, Jésus fut troublé en son esprit; puis il parla ouvertement et dit: En vérité, en vérité, je vous le dis, un de vous me trahira.
22 Bayekoli bakomaki kotalana bango na bango mpe kotunana mpo na koluka koyeba soki Yesu azalaki koloba na tina na nani.
Les disciples donc se regardaient l’un l’autre, incertains de qui il parlait.
23 Moko kati na bango, moyekoli oyo Yesu azalaki kolinga koleka bayekoli mosusu, avandaki pembeni ya Yesu.
Or un des disciples de Jésus, que Jésus aimait, reposait sur son sein.
24 Simona Petelo afinaki ye miso mpo na kosenga na ye ete atuna Yesu soki azali koloba bongo na tina na nani.
Simon Pierre lui fit donc signe et lui dit: Qui est celui dont il parle?
25 Mbala moko, moyekoli yango alalelaki Yesu na tolo mpe atunaki Ye: — Nkolo, ezali nani?
C’est pourquoi ce disciple s’étant penché sur le sein de Jésus, lui dit: Seigneur, qui est-ce?
26 Yesu azongisaki: — Ezali moto oyo nakopesa eteni oyo ya lipa sima na Ngai kozindisa yango kati na elubu. Bongo, sima na Yesu kozindisa eteni yango ya lipa kati na elubu, akamataki yango mpe apesaki yango epai ya Yuda Isikarioti, mwana mobali ya Simona.
Jésus répondit: C’est celui à qui je présenterai du pain trempé. Et ayant trempé du pain, il le donna à Judas Iscariote, fils de Simon.
27 Tango kaka Yuda azwaki eteni yango ya lipa, Satana akotaki kati na ye. Bongo Yesu alobaki na ye: — Likambo oyo obongisi kosala, kokisa yango noki.
Or après une bouchée, Satan entra en lui, et Jésus lui dit: Ce que tu fais, fais-le vite.
28 Kasi, kati na bato oyo bazalaki wana na mesa, moko te asosolaki tina oyo Yesu alobaki na ye bongo.
Mais aucun de ceux qui étaient à table ne sut pourquoi il lui dit cela.
29 Lokola ezalaki Yuda nde azalaki kobatela libenga ya mbongo, bayekoli mosusu bakanisaki ete Yesu alobi na ye: « Kende kosomba biloko oyo tosengeli na yango mpo na feti, » to « kende kopesa lisungi epai ya babola. »
Car quelques-uns pensaient que comme Judas avait la bourse, Jésus lui avait dit: Achète ce dont nous avons besoin pour la fête, ou donne quelque chose aux pauvres.
30 Boye, tango kaka Yuda azwaki eteni yango ya lipa, abimaki mbala moko. Mpe butu ekotaki.
Judas ayant donc pris cette bouchée sortit aussitôt. Or il était nuit.
31 Sima na Yuda kobima, Yesu alobaki: — Sik’oyo, nkembo ya Mwana na Moto emonisami, mpe Nzambe akozwa nkembo kati na Ye. [
Lorsqu’il fut sorti, Jésus dit: Maintenant le Fils de l’homme a été glorifié, et Dieu a été glorifié en lui.
32 Lokola Nzambe akozwa nkembo kati na Mwana, ]Nzambe mpe akopesa Mwana nkembo, kati na Ye moko, mpe akosala yango kala mingi te.
Si Dieu a été glorifié en lui, Dieu aussi le glorifiera en lui-même, et c’est bientôt qu’il le glorifiera.
33 Bana na Ngai, natikali na tango moke kaka ya kozala lisusu elongo na bino. Bokoluka Ngai; mpe makambo oyo nalobaki na Bayuda, yango mpe nazali koyebisa bino sik’oyo: « Epai Ngai nazali kokende, bino, bokoki te koya kuna. »
Mes petits enfants, je ne suis que pour peu de temps encore avec vous. Vous me chercherez, et comme j’ai dit aux Juifs: Où je vais, vous ne pouvez venir; je vous le dis aussi à vous maintenant.
34 Nazali kopesa bino mobeko ya sika: Bolinganaka bino na bino. Ndenge Ngai nalingi bino, bino mpe bosengeli kolinganaka bino na bino.
Je vous donne un commandement nouveau: C’est que vous vous aimiez les uns les autres; mais que vous vous aimiez les uns les autres comme je vous ai aimés.
35 Ezali na nzela ya bolingo oyo bokotalisana bino na bino nde bato nyonso bakoyeba ete bozali bayekoli na Ngai.
C’est en cela que tous connaîtront que vous êtes mes disciples, si vous avez de l’amour les uns pour les autres.
36 Simona Petelo atunaki Yesu: — Nkolo, ozali kokende wapi? Yesu azongiselaki ye: — Okoki te kolanda Ngai sik’oyo na esika oyo nazali kokende; okolanda Ngai sima.
Simon Pierre lui dit: Seigneur, où allez-vous? Jésus répondit: Où je vais, tu ne peux me suivre à présent; mais tu me suivras ensuite.
37 Petelo atunaki lisusu: — Nkolo, mpo na nini nakoki te kolanda Yo sik’oyo? Nabongami kokufa mpo na Yo.
Pierre lui dit: Pourquoi ne puis-je vous suivre à présent? Je donnerai mon âme pour vous.
38 Yesu azongiselaki ye: — Obongami penza kokufa mpo na Ngai! Nazali koloba na yo penza ya solo: liboso ete soso elela, okowangana Ngai mbala misato.
Jésus lui répondit: Tu donneras ton âme pour moi? En vérité, en vérité, je te le dis, un coq ne chantera pas que tu ne m’aies renié trois fois.