< Ebandeli 49 >

1 Jakobi abengaki bana na ye ya mibali mpe alobaki: — Bosangana mpo ete nakoka koyebisa bino makambo oyo ekokomela bino na mikolo oyo ekoya.
Jacob appela ses fils, et dit: « Réunissez-vous, afin que je vous dise ce qui vous arrivera dans les jours à venir.
2 Bosangana mpe boyoka, bana mibali ya Jakobi! Boyoka oyo tata na bino Isalaele akoloba:
Assemblez-vous, et écoutez, fils de Jacob. Écoutez Israël, votre père.
3 « Ribeni, ozali mwana na ngai ya liboso, makasi na ngai, elembo ya liboso ya makasi na ngai; oleki na lokumu mpe na nguya.
« Ruben, tu es mon premier-né, ma force et le commencement de ma puissance, excellant dans la dignité, et excellant dans le pouvoir.
4 Mobulu lokola mayi, okokende liboso te, pamba te omataki na mbeto ya tata na yo, esika oyo ngai nalalaka, mpe okomisi yango mbindo.
Bouillant comme de l'eau, tu n'excelleras pas, parce que tu es monté dans le lit de ton père, puis l'a souillé. Il est monté sur mon canapé.
5 Simeoni mpe Levi bazali bandeko, mipanga na bango ezali bibundeli mpo na kotia mobulu.
« Siméon et Lévi sont frères. Leurs épées sont des armes de violence.
6 Molimo na ngai, kosangana te na mabongisi na bango ya kosala mabe! Lokumu na ngai, kokota te na lisanga na bango! Pamba te na kanda na bango, babomaki bato; mpe na esengo na bango, basepelaki kokata misisa ya makolo ya bangombe ya mibali.
Mon âme, n'entre pas dans leur conseil. Ma gloire, ne t'unis pas à leur assemblée; car dans leur colère, ils ont tué des hommes. Dans leur volonté, ils ont paralysé le bétail.
7 Tika ete kanda na bango elakelama mabe, pamba te ezali makasi! Tika ete kotomboka na bango elakelama mabe, pamba te ezanga mawa! Nakokabola bango na Jakobi mpe nakopanza bango kati na Isalaele.
Maudite soit leur colère, car elle était féroce; et leur colère, car elle était cruelle. Je les diviserai en Jacob, et les disperser en Israël.
8 Yuda, bandeko na yo ya mibali bakokumisa yo, loboko na yo ekozala na kingo ya banguna na yo; bana mibali ya tata na yo bakogumbama liboso na yo.
« Juda, tes frères te loueront. Ta main sera sur le cou de tes ennemis. Les fils de ton père se prosterneront devant toi.
9 Yuda, ozali mwana ya nkosi; mwana na ngai ya mobali, owuti na bokila. Agunzami mpe alali lokola nkosi ya mobali; mpe lokola nkosi ya mwasi, nani akomeka kotelemisa ye?
Juda est un lionceau. De la proie, mon fils, tu t'es élevé. Il s'est baissé, il s'est accroupi comme un lion, comme une lionne. Qui va le réveiller?
10 Nzete ya bokonzi ekolongwa te na Yuda, lingenda mpe ekolongwa te kati na makolo na ye, kino tango nkolo na ye akoya, nkolo oyo bikolo nyonso ekotosa.
Le sceptre ne s'éloignera pas de Juda, ni le bâton du chef d'entre ses pieds, jusqu'à ce que vienne celui à qui elle appartient. L'obéissance des peuples lui reviendra.
11 Akokanga ane na ye na nzete ya vino, mpe mwana ya ane na etape oyo ye akopona; akosukola bilamba na ye na vino; mpe kazaka na ye, na masanga ya vino ya motane.
Liant son poulain à la vigne, le petit de son âne à la vigne de choix, il a lavé ses vêtements dans le vin, ses robes dans le sang des raisins.
12 Miso na ye ekozala motane koleka vino, mpe minu na ye ekozala pembe koleka miliki.
Ses yeux seront rouges de vin, ses dents blanches de lait.
13 Zabuloni akowumela pene ya ebale monene, eteni ya mabele na ye ekozala libongo ya masuwa, mpe mabele na ye ekokende kino na Sidoni.
« Zabulon habitera au havre de la mer. Il sera pour un port de navires. Sa frontière sera sur Sidon.
14 Isakari azali ane ya makasi oyo elali kati na mapango mibale.
« Issachar est un âne fort, couché entre les sacoches.
15 Amonaki ete bopemi ezali malamu, mpe mokili na ye ezali kitoko; boye mapeka na ye ekomema mikumba mpe abongi mpo na misala ya bowumbu.
Il a vu un lieu de repos, et il a constaté qu'il était bon, le pays, qu'il était agréable. Il courbe l'épaule devant le fardeau, et devient un serviteur aux travaux forcés.
16 Dani akokamba bato na ye lokola moko kati na bikolo ya Isalaele.
« Dan jugera son peuple, comme l'une des tribus d'Israël.
17 Dani akozala lokola nyoka na balabala to lokola etupa na nzela, oyo eswaka litindi ya mpunda mpo ete motambolisi na yango akweya.
Dan sera un serpent sur la piste, un additionneur dans le chemin, qui mord les talons du cheval, de sorte que son cavalier tombe en arrière.
18 Oh Yawe, nazali na elikya ete okobikisa ngai!
J'ai attendu ton salut, Yahvé.
19 Gadi, banguna ebele bakobundisa ye, kasi ye mpe akobundisa bango kino kobengana bango.
« Une troupe va presser sur Gad, mais il appuiera sur leur talon.
20 Bilei oyo ekobima na mokili ya Aseri ekozala ebele penza; mabele na ye ekobota biloko oyo ebongi mpo na bakonzi.
« La nourriture d'Asher sera riche. Il produira des mets royaux.
21 Nefitali azali lokola mboloko ya nsomi, oyo ebotaka bana kitoko.
« Nephtali est une biche en liberté, qui porte de beaux fauves.
22 Jozefi azali lokola nzete oyo ebotaka mbuma mingi, nzete oyo ezalaka pembeni ya etima, mpe oyo bitape na yango elekaka bosanda ya mir.
« Joseph est une vigne féconde, une vigne fructueuse près d'une source. Ses branches courent sur le mur.
23 Banguna batumbolaki ye, babwakelaki ye makonga mpe babundisaki ye;
Les archers l'ont gravement blessé, lui ont tiré dessus, et l'ont persécuté:
24 kasi ye asimbaki kaka makasi tolotolo na ye, mpe maboko na ye etikalaki kolenga te mpo na loboko ya Elombe ya Jakobi, oyo azali Mobateli mpate, Libanga ya Isalaele.
Mais son arc est resté fort. Les bras de ses mains ont été rendus forts, par les mains du Puissant de Jacob, (c'est de là que vient le berger, la pierre d'Israël),
25 Mpo na Nzambe ya tata na yo, tika ete asungaka yo! mpo na Nkolo-Na-Nguya-Nyonso, tika ete apambola yo, apambola yo na mapamboli ya Lola, wuta na likolo; na mapamboli ya bozindo, na se; na mapamboli ya mabele mpe ya libumu.
même par le Dieu de ton père, qui t'aidera, par le Tout-Puissant, qui vous bénira, avec les bénédictions du ciel, les bénédictions des profondeurs qui se trouvent en dessous, les bénédictions des seins et de l'utérus.
26 Mapamboli ya tata na yo ezali na motuya koleka mapamboli ya bangomba ya kala, koleka bomengo ya bangomba mike ya kala; tika ete mapamboli nyonso ekita na moto ya Jozefi, ekitela ye oyo atombolami kati na bandeko na ye!
Les bénédictions de ton père ont prévalu sur les bénédictions de mes ancêtres, au-dessus des limites des anciennes collines. Ils seront sur la tête de Joseph, sur la couronne de la tête de celui qui est séparé de ses frères.
27 Benjame azali lokola mbwa ya zamba; na tongo, apasolaka mosuni na ye; na pokwa, akabolaka bomengo ya bitumba. »
« Benjamin est un loup vorace. Au matin, il dévorera la proie. Le soir, il partagera le butin. »
28 Bango nyonso nde basali bikolo zomi na mibale ya Isalaele; mpe oyo ezali maloba oyo tata na bango alobaki na bango tango apambolaki bango. Apesaki na moko na moko lipamboli oyo ekoki na ye.
Ce sont là les douze tribus d'Israël. Voici ce que leur père leur a dit, et il les a bénies. Il bénit chacun selon sa propre bénédiction.
29 Jakobi apesaki bango malako oyo: « Nakomi pene ya kokende kokutana na batata na ngai. Bokunda ngai esika moko na bango, na lilita oyo ezali na elanga ya Efroni, moto ya Iti,
Il les instruisit et leur dit: « Je vais être recueilli auprès de mon peuple. Enterrez-moi avec mes pères dans la caverne qui est dans le champ d'Éphron le Héthien,
30 kati na lidusu ya mabanga ya Makipela, pembeni ya Mamire, na mokili ya Kanana, elanga oyo Abrayami asombaki na Efroni, moto ya Iti, lokola lilita.
dans la caverne qui est dans le champ de Macpéla, en face de Mamré, dans le pays de Canaan, qu'Abraham acheta avec le champ d'Éphron le Héthien pour y être enterré.
31 Ezalaki kuna nde bakundaki Abrayami mpe Sara, mwasi na ye; Izaki mpe Rebeka, mwasi na ye. Ezali kuna nde ngai nakundaki Lea.
C'est là qu'on enterra Abraham et Sarah, sa femme. C'est là qu'on a enterré Isaac et Rebecca, sa femme, et c'est là que j'ai enterré Léa.
32 Elanga mpe lidusu ya mabanga oyo ezali kati na yango esombamaki epai ya bato ya Iti. »
Le champ et la caverne qui s'y trouve ont été achetés des fils de Heth. »
33 Tango Jakobi asilisaki kopesa malako epai ya bana na ye, asembolaki makolo na ye na mbeto, akataki motema mpe akendeki kokutana na batata na ye.
Lorsque Jacob eut fini de charger ses fils, il ramassa ses pieds dans le lit, rendit son dernier soupir et fut recueilli auprès de son peuple.

< Ebandeli 49 >