< Ebandeli 45 >

1 Jozefi akokaki lisusu komikanga te liboso ya bato nyonso oyo bazalaki liboso na ye, agangaki: « Bobimisa bato nyonso! » Boye, moto moko te azalaki pembeni na ye tango amimonisaki epai ya bandeko na ye ya mibali.
Then Joseph couldn’t control himself before all those who stood before him, and he called out, “Cause everyone to go out from me!” No one else stood with him, while Joseph made himself known to his brothers.
2 Lokola alelaki na mongongo makasi, bato ya Ejipito bayokaki ye; mpe sango ekendeki kino na ndako ya Faraon.
He wept aloud. The Egyptians heard, and the house of Pharaoh heard.
3 Jozefi alobaki na bandeko na ye ya mibali: — Nazali Jozefi! Tata na ngai azali nanu na bomoi? Kasi bandeko na ye bakokaki koyanola ye te, pamba te bazalaki kolenga liboso na ye.
Joseph said to his brothers, “I am Joseph! Does my father still live?” His brothers couldn’t answer him; for they were terrified at his presence.
4 Jozefi alobaki na bango: — Bopusana pembeni na ngai! Tango bapusanaki, alobaki: — Nazali Jozefi, ndeko na bino ya mobali oyo botekaki mpo ete bamema ngai na Ejipito.
Joseph said to his brothers, “Come near to me, please.” They came near. He said, “I am Joseph, your brother, whom you sold into Egypt.
5 Kasi sik’oyo, bomitungisa te mpe bozala na mawa te na ndenge botekaki ngai awa. Ezali mpo na kobikisa bomoi na bino nde Nzambe atindaki ngai liboso na bino.
Now don’t be grieved, nor angry with yourselves, that you sold me here, for God sent me before you to preserve life.
6 Oyo ezali mobu ya mibale wuta nzala makasi ekotaki na mokili; mpe na mibu mitano oyo ezali koya, bakolona te mpe bakobuka te.
For these two years the famine has been in the land, and there are yet five years, in which there will be no plowing and no harvest.
7 Kasi Nzambe atindaki ngai liboso na bino mpo ete bowumela na mokili mpe bobikisa bomoi na bino na nzela ya kokangolama monene.
God sent me before you to preserve for you a remnant in the earth, and to save you alive by a great deliverance.
8 Ezali bino te bato botindaki ngai awa, kasi ezali nde Nzambe. Akomisaki ngai tata ya Faraon, nkolo ya ndako na ye mpe moyangeli ya mokili mobimba ya Ejipito.
So now it wasn’t you who sent me here, but God, and he has made me a father to Pharaoh, lord of all his house, and ruler over all the land of Egypt.
9 Bozonga noki epai ya tata na ngai mpe boloba na ye: « Mwana na yo, Jozefi, alobi: ‹ Nzambe akomisa ngai nkolo ya Ejipito mobimba; yaka epai na ngai, kowumela te.
Hurry, and go up to my father, and tell him, ‘This is what your son Joseph says, “God has made me lord of all Egypt. Come down to me. Don’t wait.
10 Okovanda na etuka ya Gosheni mpe okozala pembeni na ngai: yo, bana na yo mpe bakitani na yo, bameme na yo, bantaba na yo, bangombe na yo mpe biloko nyonso oyo ozali na yango.
You shall dwell in the land of Goshen, and you will be near to me, you, your children, your children’s children, your flocks, your herds, and all that you have.
11 Kuna, nakokokisa baposa na yo nyonso, pamba te mibu mitano ya nzala makasi ezali koya; soki te, yo elongo na bana na yo mpe bibwele na yo nyonso, bokokoma na pasi.
There I will provide for you; for there are yet five years of famine; lest you come to poverty, you, and your household, and all that you have.”’
12 Bino moko bozali komona! Ndeko na ngai, Benjame, akoki mpe komona yango, ete ezali ngai moto nazali koloba na bino.
Behold, your eyes see, and the eyes of my brother Benjamin, that it is my mouth that speaks to you.
13 Boyebisa tata na ngai lokumu nyonso oyo nazali na yango awa na Ejipito, boyebisa ye makambo nyonso oyo bosili komona mpe bomemela ngai ye awa na lombangu. › »
You shall tell my father of all my glory in Egypt, and of all that you have seen. You shall hurry and bring my father down here.”
14 Sima, amibwakaki na kingo ya ndeko na ye Benjame mpe alelaki; Benjame mpe akangaki ye na kingo, bongo alelaki.
He fell on his brother Benjamin’s neck and wept, and Benjamin wept on his neck.
15 Apesaki bandeko na ye nyonso beze mpe alelaki. Sima na yango, basololaki.
He kissed all his brothers, and wept on them. After that his brothers talked with him.
16 Tango sango ekomaki na ndako ya Faraon ete bandeko ya Jozefi bayei, Faraon elongo na bakambi na ye nyonso basepelaki.
The report of it was heard in Pharaoh’s house, saying, “Joseph’s brothers have come.” It pleased Pharaoh well, and his servants.
17 Faraon alobaki na Jozefi: — Yebisa bandeko na yo: « Botia biloko likolo ya banyama na bino mpe bozonga na mokili ya Kanana.
Pharaoh said to Joseph, “Tell your brothers, ‘Do this: Load your animals, and go, travel to the land of Canaan.
18 Boyela ngai tata na bino mpe mabota na bino; nakopesa bino mabele oyo eleki kitoko kati na Ejipito mpe bokolia biloko na yango oyo eleki kitoko. »
Take your father and your households, and come to me, and I will give you the good of the land of Egypt, and you will eat the fat of the land.’
19 Okoyebisa bango lisusu: « Bozwa ndambo ya bashario ya Ejipito mpo na bana mpe basi na bino; bongo bozwa tata na bino mpe bozonga awa.
Now you are commanded to do this: Take wagons out of the land of Egypt for your little ones, and for your wives, and bring your father, and come.
20 Boyoka mawa te mpo na oyo bokotika na Kanana, pamba te biloko nyonso ya kitoko oyo ezali na Ejipito ekozala mpo na bino. »
Also, don’t concern yourselves about your belongings, for the good of all the land of Egypt is yours.”
21 Bana ya Isalaele basalaki makambo oyo bayebisaki bango. Jozefi apesaki bango bashario ndenge Faraon apesaki mitindo mpe apesaki bango bilei mosusu mpo na mobembo na bango.
The sons of Israel did so. Joseph gave them wagons, according to the commandment of Pharaoh, and gave them provision for the way.
22 Jozefi apesaki epai ya moko na moko kati na bango bilamba ya sika; apesaki Benjame mbongo ya bibende, nkama misato, elongo na bilamba ya sika.
He gave each one of them changes of clothing, but to Benjamin he gave three hundred pieces of silver and five changes of clothing.
23 Atindelaki tata na ye biloko oyo: ba-ane zomi etonda na bilamba ya kitoko ya Ejipito mpe bampunda zomi ya basi etonda na ble, mapa mpe bilei mpo na mobembo na ye.
He sent the following to his father: ten donkeys loaded with the good things of Egypt, and ten female donkeys loaded with grain and bread and provision for his father by the way.
24 Jozefi atikaki bandeko na ye kokende. Tango bazali kolongwa, alobaki na bango: — Boswana te na nzela.
So he sent his brothers away, and they departed. He said to them, “See that you don’t quarrel on the way.”
25 Balongwaki na Ejipito mpe bakendeki epai ya tata na bango Jakobi, na mokili ya Kanana.
They went up out of Egypt, and came into the land of Canaan, to Jacob their father.
26 Balobaki na ye: — Jozefi azali nanu na bomoi. Ye nde moto azali koyangela Ejipito mobimba. Jakobi ayokaki nzoto malili mpe andimelaki bango te.
They told him, saying, “Joseph is still alive, and he is ruler over all the land of Egypt.” His heart fainted, for he didn’t believe them.
27 Kasi tango bayebisaki ye makambo nyonso oyo Jozefi alobaki mpo na bango mpe tango amonaki bashario oyo Jozefi atindaki mpo na komema ye na Ejipito, molimo ya tata na bango Jakobi ezongaki.
They told him all the words of Joseph, which he had said to them. When he saw the wagons which Joseph had sent to carry him, the spirit of Jacob, their father, revived.
28 Mpe Isalaele alobaki: — Ya solo, nandimi ete mwana na ngai Jozefi azali nanu na bomoi; nakokende mpe nakomona ye liboso ete nakufa.
Israel said, “It is enough. Joseph my son is still alive. I will go and see him before I die.”

< Ebandeli 45 >