< Ezekieli 27 >

1 Yawe alobaki na ngai:
A message from the Lord came to me, saying,
2 « Mwana na moto, tinda nzembo ya mawa na tina na Tiri!
“Son of man, sing a funeral song for Tyre.
3 Loba na Tiri oyo ezalaka pembeni ya ebale monene, oyo esalaka mombongo elongo na bikolo nyonso, bavandi ya bisanga: ‹ Tala liloba oyo Nkolo Yawe alobi: Oh engumba Tiri, olobaka: ‘Ngai, nakoka na kitoko na ngai!’
Tell Tyre, the city that stands at the gateway to the sea, supplying goods to many overseas nations, that this is what the Lord God says: Tyre, you say to yourself, ‘I'm so beautiful!’
4 Etando na yo ezali kati na bibale minene; bato oyo batongaki yo nde bakomisaki yo kitoko makasi.
Your borders extend far across the sea. Your builders put you together perfectly like a beautiful ship.
5 Basalaki mipanzi na yo nyonso na mabaya ya sipele oyo ewutaki na Seniri; basalaki likonzi ya masuwa na yo na nzete ya sedele oyo ewutaki na Libani;
They built you with pine timber from Mount Hermon. They used a cedar from Lebanon to make your mast.
6 basalaki bankayi na yo na banzete ya sheni oyo ewutaki na Bashani; basalaki bivandelo na yo, ekota pembe ya nzoko oyo ewutaki na Asiri, na mabaya ya sipele oyo ewutaki na bisanga ya Kitimi;
They made your oars with oaks from Bashan. They had wood from the island of Cyprus brought to make your deck and inlaid it with ivory.
7 basalaki vwale mpe bendele na yo na elamba ya lino ya kitoko oyo ewutaki na Ejipito, mpe batongaki bililingi kati na yango; bakapo na yo ezalaki ya langi ya ble mpe ya motane, ewutaki na bisanga ya Elisha.
They made your sail with the best linen from Egypt—this was your flag that everyone recognized. They used cloth dyed blue and purple from the coastlands of Elishah to make your awnings.
8 Baluki nkayi na yo bazalaki bato ya Sidoni mpe ya Arivadi. Oh Tiri, bato na yo, oyo bazalaki na bwanya koleka, nde bazalaki kotambolisa yo.
Men from Sidon and Arvad did the rowing in your ship. You had your own skilled sailors from Tyre.
9 Bampaka ya engumba Gebali mpe bato na yango ya bwanya nde bazalaki kosala epai na yo mosala ya kobamba madusu na yo mpo ete mayi ekota te; bamasuwa nyonso ya ebale monene mpe batambolisi na yango bazalaki koya epai na yo mpo na kosomba biloko oyo ozalaki koteka.
Expert craftsmen from Gebal were onboard to repair any leaks. All the other ships at sea came to trade with you and their sailors bartered for your goods.
10 Bato ya Persi, ya Ludi mpe ya Puti bazalaki basoda kati na mampinga na yo: bazalaki kotia banguba mpe bikoti na bango na likolo ya bamir na yo; bazalaki kosala lokumu na yo.
Men from Persia, Lydia, and Put were soldiers in your army. They lived among you, hanging up their shields and helmets with you, making you famous.
11 Bato ya Arivadi mpe basoda na yo ya mpiko bazalaki kotelema na bangambo nyonso ya bamir na yo, basoda ya Gamadi bazalaki kati na bandako na yo ya milayi: bazalaki kotia banguba na bango zingazinga ya bamir na yo, bazalaki kosala ete kitoko na yo ekoma ya kokoka.
Men of Arvad and Helech defended all your city walls, while those from Gammad protected your towers. They hung their shields all around your walls. They made you so successful.
12 Bato ya Tarsisi bazalaki kosala mombongo elongo na yo mpo ete ozalaki na biloko ebele mpe ya lolenge nyonso; bazalaki komema epai na yo palata, bibende, eten mpe mbodi.
Tarshish traded with you because you had so much of everything. They paid for your goods with silver, iron, tin, and lead.
13 Bato ya Yavani, ya Tubali mpe ya Mesheki bazalaki kosala mombongo elongo na yo; bazalaki kopesa yo bawumbu mpe biloko basala na bronze mpo na kosomba epai na yo biloko oyo ozalaki koteka.
Greece, Tubal, and Meshech traded with you. They bought your goods, paying with slaves and objects made of bronze.
14 Bato ya Beti Togarima bazalaki komema epai na yo bampunda ya misala, bampunda ya bitumba mpe bamile.
People from Beth-togarmah traded horses, war horses, and mules for your goods.
15 Bato ya Dedani bazalaki kosala mombongo elongo na yo; bato ya bisanga ebele bazalaki koya kosomba biloko epai na yo, bazalaki kofuta yo na pembe ya nzoko mpe na banzete ya ebeni.
People from Dedan traded with you. You had marketplaces in many coastal areas where the people bartered with you using ivory tusks and ebony wood.
16 Bato ya Siri mpe bazalaki kosala mombongo elongo na yo mpo ete ozalaki na biloko ebele; bazalaki komema epai na yo mabanga ya emerode, maputa ya langi ya motane, bilamba batonga bililingi kitoko na basinga, bilamba ya lino ya kitoko, mabanga ya korayi mpe ya ribi.
The Arameans traded with you because you had so much merchandise. They provided turquoise, purple cloth, embroidery, fine linen, coral, and red jasper in exchange for your goods.
17 Bato ya Yuda mpe ya Isalaele bazalaki kosala mombongo elongo na yo; bazalaki komema epai na yo ble ya mboka Miniti, farine oyo basalelaka mikate mpe bagato, mafuta ya nzoyi, mafuta mpe malasi ya solo kitoko, mpo na kosomba biloko oyo yo ozalaki koteka.
Judah and the country of Israel traded with you, paying you with wheat from Minnith, pastries and honey, olive oil and balm in return for your goods.
18 Bato ya Damasi bazalaki kosala mombongo elongo na yo, pamba te ozalaki na bambuma ebele mpe na biloko ebele; bazalaki komema epai na yo masanga ya vino oyo ezalaki kowuta na mboka Eliboni mpe bapwale ya bameme oyo ezalaki kowuta na mboka Tsakari, mpo na kosomba biloko oyo yo ozalaki koteka.
Because you had many different products, in fact so much of everything, Damascus traded with you using wine from Helbon, wool from Zahar.
19 Bato ya Vedani mpe ya Yavani oyo bazalaki kowuta na Uzali bazalaki komema epai na yo bibende oyo balekisa na moto, bibende oyo basalelaka misala ya moto, banzete ya kasia, mpe banzete oyo ebotaka na mayi mpe basalaka na yango malasi, mpo na kosomba biloko oyo yo ozalaki koteka.
Vedan and Javan from Izal bought your goods using wrought iron, cassia, and sweet calamus.
20 Bato ya Dedani bazalaki kosala mombongo elongo na yo; bazalaki komema epai na yo bilamba ya kitoko oyo batiaka na bampunda.
Dedan traded with you, providing riding blankets.
21 Bato ya Arabi mpe bakambi nyonso ya Kedari bazalaki kosala mombongo elongo na yo; bazalaki komema epai na yo bana meme ya mibali, bameme ya mibali mpe bantaba ya mibali.
Arabia and all the leaders of Kedar traded with you, supplying lambs, rams, and goats.
22 Bato ya mombongo ya Saba mpe ya Raema bazalaki kosala mombongo elongo na yo; bazalaki komema epai na yo biloko ya mike-mike ya solo kitoko oyo balambelaka, mabanga ya talo ya ndenge na ndenge mpe wolo.
The merchants of Sheba and Raamah traded with you, exchanging gold, the very best spices, and precious stones for your goods.
23 Bato ya Arani, ya Kane mpe ya Edeni, elongo na bato ya mombongo ya Saba, ya Asiri mpe ya Kilimadi, bazalaki kosala mombongo elongo na yo;
Haran, Canneh, and Eden traded with you, as did Sheba, Asshur, and Chilmad.
24 bazalaki kosala elongo na yo mombongo ya biloko ya kitoko: bakazaka ya langi ya motane, bilamba batonga bililingi kitoko na basinga, bitoko ya balangi ya ndenge na ndenge mpe mikaba makasi mpe ya kitoko.
In your marketplaces they traded with you, providing the finest blue clothing, embroidery, carpets made with different colored threads, and strong ropes of twisted strands.
25 Bamasuwa minene ya Tarsisi ezalaki komema biloko na yo ya koteka. Otondaki meke na biloko mpe okendeki sango kati na bibale minene.
Trade ships from Tarshish transported your goods. You were like a ship sailing the sea, filled with heavy cargo.
26 Baluki nkayi na yo bamemaki yo kino na kati-kati ya bibale minene. Kasi mopepe ya este ebukaki-bukaki yo na biteni na kati-kati ya ebale monene:
Your rowers took you a long way out on the water, but the east wind broke you apart in there in the open ocean.
27 bomengo na yo, biloko na yo ya koteka, mombongo na yo, baluki nkayi na yo, bato na yo, oyo basalaka na masuwa, basali oyo babambaka madusu ya masuwa na yo, bato oyo basalaka mombongo elongo na yo mpe basoda na yo nyonso elongo na lisanga mobimba oyo ezali kati na masuwa, bakokufa na kati-kati ya bibale minene na mokolo oyo masuwa na yo ekozinda.
You've lost everything! You wealth, your goods, your cargo, your crew of sailors, officers, and repairmen, your traders and all the soldiers you had, along with everyone else on board, fall into the depths of the sea on the day of your shipwreck.
28 Tango baluki nkayi na yo bakoganga, bituka ya ngambo ya ebale monene ekolenga na somo.
The land around shakes when your sailors scream.
29 Baluki nkayi nyonso mpe bato mosusu oyo basalaka na masuwa bakosundola masuwa; bakotelema na libongo,
All the rowers abandon their ships. The sailors and all the ships' officers stand on the shore.
30 bakoganga na mongongo makasi mpe bakolela na mawa nyonso mpo na yo; bakomisopela putulu na mito mpe bakomibamba na mabele.
They shout out for you and burst out crying. They mourn for you by throwing dust on their heads and rolling in ashes.
31 Bakomikokola suki ya mito mpe bakolata basaki. Bakolela yo na mawa na motema mpe bakomitungisa makasi na mitema.
They shave their heads for you and clothe themselves in sackcloth. They weep for you, crying out in agony and heartfelt mourning
32 Kati na pasi mpe kolela na bango, bakoyemba nzembo ya mawa na tina na yo: ‘Nani azalaki lokola Tiri, lokola engumba oyo ekomi kimia kati na ebale monene?’
As they weep and wail over you, they sing a funeral song for you: ‘Who could compare to Tyre, now destroyed out in the sea?
33 Tango biloko na yo ya koteka ezalaki kobima wuta na ebale monene, ozalaki kokokisa baposa ya bikolo ebele; ebele ya bomengo mpe ya nkita na yo ezalaki kokomisa bakonzi ya mokili bazwi.
You made many people happy when they received your goods from far across the sea. You made the kings of the earth rich with all your valuable goods and products.
34 Kasi tango sik’oyo bambonge ya bibale minene ebuki-buki yo, ebwaki yo kati na mozindo ya mayi: biloko na yo mpe basali na yo nyonso bazindi elongo na yo.
Now you have been shipwrecked by the sea, sunk in deep water, and your cargo and your people have gone down with you.
35 Bavandi nyonso ya bisanga bakomi na mawa mpo na yo; bakonzi na bango bazali kolenga na somo, mpe bilongi na bango ebebi likolo ya kobanga.
Everyone living on the coastlands is shocked at what happened to you. Their kings are horrified; their faces twisted with fear.
36 Bato ya mombongo ya bikolo mosusu bakomi koseka mpe kowolola yo: Osuki eh! Osuki! Okotikala kozala lisusu te! › »
The traders of the nations hiss at you in derision; disaster has brought you down and you're finished forever.”

< Ezekieli 27 >