< Deteronomi 23 >

1 Mobali moko te oyo baboma mokongo to balongola nzoto ya mibali akoki kokota na lisanga ya Yawe.
No man whose private parts have been wounded or cut off may come into the meeting of the Lord's people.
2 Mwana makangu moko te to bakitani na ye bakoki kokota na lisanga ya Yawe ata sima na milongo zomi.
One whose father and mother are not married may not come into the meeting of the Lord's people, or any of his family to the tenth generation.
3 Moto moko te ya Amoni to ya Moabi to bakitani na bango bakoki kokota na lisanga ya Yawe ata sima na milongo zomi.
No Ammonite or Moabite or any of their people to the tenth generation may come into the meeting of the Lord's people:
4 Pamba te bayaki te koyamba bino na mapa mpe na mayi na nzela na bino tango bobimaki na Ejipito; mpe bazwaki Balami, mwana mobali ya Beori, moto ya Petori, wuta na mokili ya Mezopotami, mpo ete alakela bino mabe.
Because they gave you no bread or water on your way, when you came out of Egypt: and they got Balaam, the son of Peor, from Pethor in Aram-naharaim to put curses on you.
5 Kasi Yawe, Nzambe na bino, ayokaki Balami te mpe abongolaki elakeli mabe lipamboli mpo na bino, pamba te Yawe, Nzambe na bino, alingi bino.
But the Lord your God would not give ear to Balaam, but let the curse be changed into a blessing to you, because of his love for you.
6 Tango nyonso bokozala na bomoi, bokoki te kosala boyokani ya kimia elongo na bango.
Do nothing for their peace or well-being for ever.
7 Bokoki te komona bato ya Edomi lokola bato ya mbindo, pamba te bazali bandeko na bino. Bokoki te komona bato ya Ejipito lokola bato ya mbindo, pamba te bovandaki kati na mokili na bango lokola bapaya.
But have no hate for an Edomite, because he is your brother, or for an Egyptian, for you were living in his land.
8 Bakitani na bango, kobanda na molongo ya misato, nde bakoki kokota na lisanga ya Yawe.
Their children in the third generation may come into the meeting of the Lord's people.
9 Tango bokotonga milako mpo na kobundisa banguna na bino, bozala mosika na eloko nyonso oyo ezali mbindo.
When you go out to war and put your tents in position, keep from every evil thing.
10 Soki mobali moko kati na bino azali mbindo, pamba te abimisaki mayi ya mibali na butu, asengeli kokende libanda ya molako mpe kovanda kuna.
If any man among you becomes unclean through anything which has taken place in the night, he is to go out from the tent-circle and keep outside it:
11 Kasi na pokwa, na tango moyi elalaka, asengeli komisukola nzoto mpe kozonga na molako.
But when evening comes near, let him take a bath: and after sundown he may come back to the tents.
12 Bokopona esika moko na libanda ya molako, mpo na kosala zongo.
Let there be a place outside the tent-circle to which you may go;
13 Moto na moto, kati na bisalelo na ye, asengeli kozala na pawu ya moke mpo na kotimola mabele; mpe soki akei kosala zongo inene, akotimola mwa libulu mpe akokunda nyei na ye.
And have among your arms a spade; and when you have been to that place, let that which comes from you be covered up with earth:
14 Pamba te Yawe, Nzambe na bino, atambolaka kati na molako na bino mpo na kobatela bino mpe kokangola bino na maboko ya banguna na bino. Molako na bino esengeli kozala bule mpo ete akoka komona te eloko moko ya mbindo kati na bino mpe apesa bino mokongo te.
For the Lord your God is walking among your tents, to keep you safe and to give up into your hands those who are fighting against you; then let your tents be holy, so that he may see no unclean thing among you, and be turned away from you.
15 Soki mowumbu ayei kobombama epai na yo, kozongisa ye te na maboko ya nkolo na ye.
Do not give back to his master a servant who has gone in flight from his master and come to you:
16 Tika ete awumela epai na yo, na esika nyonso oyo alingi, mpe na engumba nyonso oyo aponi; konyokola ye te.
Let him go on living among you in whatever place is most pleasing to him: do not be hard on him.
17 Kati na bana ya Isalaele, azala mobali to mwasi, moko te asengeli komipesa na kindumba ya bule.
No daughter of Israel is to let herself be used as a loose woman for a strange god, and no son of Israel is to give himself to a man.
18 Bosengeli te kokotisa na Tempelo ya Yawe, Nzambe na bino, lifuti ya mwasi ya ndumba to ya mobali ya ndumba, mpo na kokokisa ndayi ya lolenge nyonso, pamba te Yawe, Nzambe na bino, amonaka bango nyonso mibale nkele.
Do not take into the house of the Lord your God, as an offering for an oath, the price of a loose woman or the money given to one used for sex purposes in the worship of the gods: for these two things are disgusting to the Lord your God.
19 Okoki te kozwa mileki epai ya ndeko na yo tango odefisi ye mosolo, bilei to eloko mosusu oyo ekoki kobota mileki.
Do not take interest from an Israelite on anything, money or food or any other goods, which you let him have:
20 Okoki kozwa mileki epai ya mopaya, kasi epai ya ndeko na yo moto ya Isalaele te; mpo ete Yawe, Nzambe na bino, apambola bino na misala nyonso oyo maboko na bino ekosala kati na mokili oyo bokokota mpo na kozwa.
From men of other nations you may take interest, but not from an Israelite: so that the blessing of the Lord your God may be on everything to which you put your hand, in the land which you are about to take as your heritage.
21 Soki olapi ndayi epai na Yawe, Nzambe na yo, kowumela te mpo na kokokisa yango; noki te Yawe, Nzambe na yo, akotuna yo yango mpe ekozala lisumu mpo na yo.
When you take an oath to the Lord, do not be slow to give effect to it: for without doubt the Lord your God will make you responsible, and will put it to your account as sin.
22 Kasi soki oboyi na yo kolapa ndayi, okomema ngambo te.
But if you take no oath, there will be no sin.
23 Likambo nyonso oyo bibebu na yo ekobimisa, osengeli kosalela yango, pamba te olapaki ndayi epai na Yawe, Nzambe na yo, na monoko na yo moko mpe wuta na mokano ya motema na yo.
Whatever your lips have said, see that you do it; for you gave your word freely to the Lord your God.
24 Soki okoti na elanga ya vino ya moninga na yo, okoki kolia bambuma nyonso oyo olingi, kasi kotia eloko moko te na kitunga na yo.
When you go into your neighbour's vine-garden, you may take of his grapes at your pleasure, but you may not take them away in your vessel.
25 Soki okoti na elanga ya ble ya moninga na yo, okoki kobuka ble na maboko, kasi kosalela mbeli te.
When you go into your neighbour's field, you may take the heads of grain with your hand; but you may not put your blade to his grain.

< Deteronomi 23 >