< Misala ya Bantoma 9 >

1 Nzokande, Saulo azalaki kaka kokanela mpe koluka koboma bayekoli ya Nkolo. Akendeki epai ya mokonzi ya Banganga-Nzambe,
Saul, ne respirant toujours que menaces et carnage contre les disciples du Seigneur, s'adressa au grand-prêtre
2 mpe asengaki ye mikanda ya mosala mpo na bandako ya mayangani ya Damasi, mpo ete, soki akuti kuna bato oyo bazali kolanda nzela ya Nkolo, akanga bango mpe amema bango na Yelusalemi, ezala basi to mibali.
et lui demanda des lettres pour les synagogues de Damas, afin de pouvoir, s'il y trouvait des membres de la secte, hommes et femmes, les amener garrottés à Jérusalem.
3 Wana azalaki kokende na Damasi mpe akomaki pene ya engumba yango, amonaki mbala moko pole moko kowuta na likolo mpe kongengela ye.
Pendant ce voyage, comme il approchait de Damas, tout à coup, autour de lui, brilla une lumière venue du ciel;
4 Akweyaki na mabele mpe ayokaki mongongo moko koloba na ye: — Saulo, Saulo, mpo na nini ozali konyokola Ngai?
il tomba par terre et entendit une voix, lui disant: «Saul! Saul! pourquoi me persécutes-tu?»
5 Saulo atunaki: — Nkolo, yo nani? Mongongo ezongisaki: — Ngai, nazali Yesu oyo yo ozali konyokola.
— «Qui es-tu, Seigneur?» répondit-il, et lui: «Je suis Jésus que tu persécutes,
6 Kasi sik’oyo, telema, kota kati na engumba, mpe, kuna, bakoyebisa yo makambo oyo osengeli kosala.
mais relève-toi, entre dans la ville, et on te dira ce que tu dois faire.»
7 Bato oyo bazalaki kokende mobembo elongo na Saulo batelemaki mpe bazangaki maloba ya koloba; bayokaki mongongo yango, kasi bamonaki moto moko te.
Ses compagnons de voyage restaient là, stupéfaits, entendant bien la voir, mais ne voyant personne.
8 Saulo atelemaki wuta na mabele; kasi tango afungolaki miso, amonaki lisusu te. Boye, basimbaki ye na loboko mpe bamemaki ye na Damasi.
Saul se releva de terre, rouvrit les yeux, mais ne vit rien. On dut le tenir par la main pour le mener à Damas,
9 Mikolo misato, akokaki komona te, aliaki eloko te mpe amelaki eloko te.
et, pendant trois jours, il resta aveugle et ne prit aucune nourriture.
10 Kati na Damasi, ezalaki na moyekoli moko oyo kombo na ye ezalaki « Ananiasi. » Nkolo abengaki ye kati na emoniseli: — Ananiasi! Azongisaki: — Nkolo, ngai oyo!
Or il y avait à Damas un disciple du nom d'Hananias, à qui le Seigneur dit en vision: «Hananias!» — «Me voici, Seigneur», répondit-il.
11 Nkolo alobaki na ye: — Telema, kende na ndako ya Yuda, oyo ezali na balabala oyo babengaka « Alima » mpe tuna moto moko ya mboka Tarse, kombo na ye « Saulo. » Azali kosambela
— «Lève-toi, lui dit le Seigneur, va dans la rue dite la rue Droite, et cherche dans la maison de Juda un nommé Saul de Tarse, car il est en prières,
12 mpe, kati na emoniseli, awuti komona moto moko kokota mpe kotia ye maboko mpo ete amona lisusu; kombo na ye « Ananiasi. »
et il a vu un homme du nom d'Hananias entrer auprès de lui et lui imposer les mains pour lui rendre la vue.»
13 Ananiasi azongisaki: — Nkolo, bato ebele bayebisi ngai makambo na tina na moto yango mpe mabe nyonso oyo asali babulami na Yo, na Yelusalemi.
Hananias répondit: «Seigneur, j'ai entendu dire à bien des personnes quel mal cet homme a fait à tes fidèles à Jérusalem,
14 Mpe ayei awa, na Damasi, mpo ete bakonzi ya Banganga-Nzambe bapesi ye bokonzi ya kokanga bato nyonso oyo babelelaka Kombo na Yo.
et il vient ici avec pleins pouvoirs, reçus des chefs des prêtres, d'enchainer tous ceux qui invoquent ton nom.»
15 Kasi Nkolo alobaki na Ananiasi: — Kende, pamba te nasila kopona moto wana lokola esalelo na Ngai mpo na kosakola Kombo na Ngai epai ya bikolo ya bapaya, epai ya bakonzi na bango mpe epai ya bana ya Isalaele.
Mais le Seigneur lui dit: «Va, car cet homme est un instrument que je me suis choisi pour porter mon nom devant les païens, les rois et les enfants d'Israël.
16 Nakolakisa ye ndenge nini asengeli konyokwama mpo na Kombo na Ngai.
Je lui ferai connaître tout ce qu'il devra souffrir pour mon nom.»
17 Boye, Ananiasi akendeki mpe akotaki kati na ndako; atielaki Saulo maboko na koloba: — Ndeko na ngai, Saulo; Nkolo Yesu oyo abimelaki yo na nzela, wana ozalaki koya awa, atindi ngai mpo ete omona lisusu mpe otonda na Molimo Mosantu.
Alors Hananias alla; il entra dans la maison et, imposant les mains à Saul, il lui dit: «Saul, mon frère, le Seigneur m'a envoyé, Jésus, qui t'est apparu sur le chemin par lequel tu es venu, pour que tu recouvres la vue et que tu sois rempli d'Esprit saint.»
18 Kaka na tango yango, biloko moko lokola biteku ekweyaki wuta na miso ya Saulo, mpe akomaki lisusu komona. Atelemaki mpe azwaki libatisi;
Aussitôt il tomba de ses yeux des sortes d'écailles; il recouvra la vue,
19 mpe, sima na ye kolia, nzoto na ye ezongaki lisusu makasi. Saulo avandaki mwa mikolo elongo na bayekoli oyo bazalaki kati na Damasi.
se leva et fut baptisé, puis il mangea, et il reprit des forces. Il passa quelques jours avec les disciples de Damas,
20 Kaka na tango yango, abandaki koteya na bandako ya mayangani ete Yesu azali Mwana na Nzambe.
et il prêcha immédiatement dans les synagogues, disant que Jésus est le Fils de Dieu.
21 Bato nyonso oyo bayokaki ye bakamwaki mingi mpe batunaki: — Boni, ezali ye te moto oyo azalaki konyokola makasi, kati na Yelusalemi, bato oyo babelelaka Kombo ya Yesu? Boni, ayei awa te mpo na kokanga mpe komema bango epai ya bakonzi ya Banganga-Nzambe?
Tous ses auditeurs étaient confondus. «N'est-ce pas, disaient-ils, l'homme qui persécutait à Jérusalem ceux qui invoquaient ce nom et qui est venu ici pour les conduire garrottés aux chefs des prêtres?»
22 Nzokande, kondima ya Saulo ezalaki se kokoba kolendisama mpe azalaki kondimisa Bayuda oyo bavandaka na Damasi ete Yesu azali Klisto.
Quant à Saul, il mettait chaque jour plus de force à confondre les Juifs résidant à Damas, et à prouver que Jésus est le Christ.
23 Sima na mikolo ebele, Bayuda bayokanaki koboma Saulo;
Il se passa plusieurs jours, au bout desquels les Juifs s'entendirent entre eux pour le mettre à mort.
24 kasi Saulo ayokaki sango na tina na mabongisi na bango. Butu mpe moyi, bazalaki kokengela bikuke ya engumba mpo na koluka koboma ye.
Saul eut connaissance de ce complot; on gardait les portes jour et nuit pour parvenir à le tuer.
25 Kasi bayekoli ya Saulo bamemaki ye na butu mpe babimisaki ye libanda ya mir, na kokitisa ye kati na kitunga.
Alors les disciples, le prenant une nuit, le descendirent par-dessus le mur dans un panier.
26 Tango Saulo akomaki na Yelusalemi, amekaki kosangana na bayekoli, kasi bango nyonso bazalaki kobanga ye, pamba te bazalaki penza kondima te ete akomi penza moyekoli.
Arrivé à Jérusalem, il essaya d'entrer en rapport avec les disciples; mais tous le craignaient, ne croyant pas qu'il fût lui-même un disciple.
27 Barnabasi azwaki ye mpe amemaki ye epai ya bantoma; ayebisaki bango ndenge nini Saulo, na mobembo na ye, amonaki Nkolo, mpe ete Nkolo alobaki na ye. Ayebisaki bango lisusu ndenge nini, kati na Damasi, ateyaki na mpiko na Kombo na Yesu.
Ce fut Barnabas qui le prit avec lui, le mena aux apôtres et leur raconta comment, dans le chemin, il avait vu le Seigneur, que celui-ci lui avait parlé, et enfin comment, à Damas, il avait franchement prêché au nom de Jésus.
28 Boye, wuta na tango wana, Saulo avandaki elongo na bango, azalaki kokende mpe kozonga na bonsomi kati na Yelusalemi, wana azalaki koteya na mpiko, na Kombo ya Nkolo.
Dès lors il allait et venait avec eux dans Jérusalem
29 Saulo azalaki kosolola mpe kotia tembe na Bayuda oyo balobaka lokota ya Greki; nzokande, bango, bazalaki koluka nzela ya koboma ye.
et parlait avec assurance au nom du Seigneur. Il avait aussi des entretiens et des discussions avec les Hellénistes; mais ceux-ci cherchaient à lui ôter la vie.
30 Tango bandimi bayokaki likambo yango, bamemaki Saulo na Sezarea, mpe, longwa kuna, batindaki ye na Tarse.
Les frères, l'apprenant, le conduisirent à Césarée et le firent partir pour Tarse.
31 Kati na Yuda mobimba, Galile mpe Samari, Lingomba ezalaki na kimia, ezalaki kolenda mpe kotosa Nkolo, mpe motango ya bandimi na yango ezalaki kobakisama na lisungi ya Molimo Mosantu.
L'Église, dans toute la Judée, toute la Galilée, toute la Samarie, était en paix, s'édifiait, marchait dans la crainte du Seigneur et, par l'assistance du saint Esprit, le nombre de ses membres augmentait.
32 Lokola Petelo azalaki kosala mibembo kati na mboka mobimba, akendeki mpe kotala basantu oyo bazalaki kovanda kati na Lidi.
Il arriva que Pierre, dans une visite à tous les fidèles, se rendit aussi auprès de ceux qui habitaient Lydda.
33 Kuna, amonaki moto moko alala na etoko wuta mibu mwambe mpo ete azalaki kobela bokono ya bukabuka; kombo na ye « Ene. »
Il y trouva un homme nommé Enée, qui depuis huit ans n'avait pas quitté son lit; il était paralysé.
34 Petelo alobaki na ye: — Ene, Yesu-Klisto abikisi yo; telema mpe kanga etoko na yo. Mbala moko, Ene atelemaki.
«Enée, lui dit Pierre, Jésus-Christ te guérit; lève-toi et arrange ton lit toi-même», et immédiatement il se leva.
35 Tango bavandi nyonso ya Lidi mpe ya esobe ya Saroni bamonaki ye, bandimelaki Nkolo.
Tous les habitants de Lydda et de la plaine de Saron le virent, et ils se convertirent au Seigneur.
36 Kati na Jafa, ezalaki na mwasi moyekoli moko, kombo na ye ezalaki « Tabita. » Na lokota ya Greki, kombo na ye ezalaki Dorkasi (oyo elingi koloba: Mboloko). Azalaki tango nyonso kosala bolamu mpe kosunga babola.
A Joppé, il y avait parmi les disciples une femme nommée Tabitha (mot qui signifie Dorcas). Elle se consacrait aux bonnes oeuvres et faisait beaucoup d'aumônes;
37 Na mikolo wana, akomaki kobela mpe akufaki. Sima na kosukola nzoto na ye, batiaki yango kati na shambre ya likolo.
et il arriva, ces jours-là, qu'elle tomba malade et mourut. On fit sur elle les ablutions d'usage, puis on la déposa dans la chambre haute.
38 Tango bayekoli bayokaki sango ete Petelo azali kati na Lidi oyo ezali penza pene ya Jafa, batindelaki ye mibali mibale mpo na kosenga na ye: « Tobondeli yo, yaka noki! »
Les disciples, ayant appris que Pierre était à Lydda, Lydda est dans le voisinage de Joppé, — lui envoyèrent deux hommes pour le prier de se rendre auprès d'eux sans tarder.
39 Mbala moko, Petelo akendeki elongo na bango; mpe tango akomaki, bamemaki ye na shambre ya likolo. Basi nyonso oyo bakufisa mibali bayaki kozingela ye, bazalaki kolela mpe kolakisa ye banzambala mpe bilamba mosusu oyo Dorkasi asalaki, wana azalaki nanu elongo na bango.
Pierre se mit en route et partit avec eux. Quand il arriva, on le conduisit à la chambre haute; là toutes les veuves l'entourèrent et lui montrèrent en pleurant des vêtements et des manteaux que faisait Dorcas quand elle était encore avec elles.
40 Petelo abimisaki bato nyonso; bongo afukamaki mpe asambelaki. Wana azalaki kotala epai ebembe ya mama Dorkasi ezalaki, alobaki: — Tabita, telema! Tabita afungolaki miso; mpe wana amonaki Petelo, avandaki.
Pierre fit sortir tout le monde, se mit à genoux et pria; puis, se tournant vers le corps, il dit: «Tabitha, lève-toi!» Celle-ci ouvrit les yeux et, voyant Pierre, elle s'assit.
41 Petelo asimbaki ye na loboko na ye mpe atelemisaki ye. Bongo abengaki bandimi, mingi-mingi basi oyo bakufisa mibali, mpe alakisaki bango Dorkasi ya bomoi.
Il lui tendit alors la main et la fit lever; puis il appela les fidèles et les veuves et la leur rendit vivante.
42 Sango yango epanzanaki kati na engumba mobimba ya Jafa, mpe bato mingi bandimelaki Nkolo.
Ce fait fut connu dans toute la ville de Joppé et plusieurs personnes crurent au Seigneur.
43 Petelo avandaki tango molayi kati na Jafa, epai ya moto moko oyo kombo na ye ezalaki « Simona; » azalaki mobongisi baposo ya banyama.
Quant à Pierre, il resta plusieurs jours à Joppé chez un tanneur nommé Simon.

< Misala ya Bantoma 9 >