< Misala ya Bantoma 8 >
1 Saulo mpe azalaki na molongo ya bato oyo bandimaki ete baboma Etieni. Kobanda na mokolo wana, minyoko ya makasi ekweyelaki Lingomba kati na Yelusalemi; mpe bandimi nyonso bapalanganaki na Yuda mpe na Samari, longola kaka bantoma.
Saul avait approuvé le meurtre d'Étienne. Le même jour, une grande persécution éclata contre l'Église de Jérusalem; tous les fidèles, excepté les apôtres, furent dispersés dans les contrées de la Judée et de la Samarie.
2 Bato oyo batosaka mibeko ya Nzambe bakundaki Etieni mpe balelaki ye mingi.
Cependant, des hommes pieux procédèrent à l'inhumation d'Etienne, et ils pleurèrent sa mort, en faisant entendre de grandes lamentations.
3 Kasi Saulo akomaki koluka kopanza Lingomba; azalaki kokota na bandako nyonso mpo na kokanga mibali mpe basi, mpe kobwaka bango na boloko.
Mais Saul ravageait l'Église: il pénétrait dans les maisons, et, entraînant de force hommes et femmes, il les faisait mettre en prison. Conversion des Samaritains Simon le magicien
4 Bandimi oyo bapalanganaki bazalaki koteya Liloba na Nzambe bisika nyonso bazalaki kokende.
Ceux donc qui avaient été dispersés allaient de lieu en lieu, annonçant l'Évangile.
5 Filipo akendeki na engumba moko ya Samari mpe, kuna, ateyaki Klisto.
Ainsi Philippe, étant descendu dans la ville de Samarie, y annonça le Christ. La foule était unanime à écouter avec attention ce que disait Philippe, lorsqu'elle l'entendit et qu'elle vit les miracles qu'il accomplissait.
6 Bongo tango ebele ya bato bayokaki mpe bamonaki bikamwa oyo asalaki, bakangamaki na makambo oyo Filipo azalaki koloba.
En effet, des esprits impurs sortaient d'un grand nombre de possédés, en jetant de grands cris, et beaucoup de paralytiques et d'impotents étaient guéris.
7 Pamba te milimo ya mbindo ezalaki kobima kati na bato mingi na koganga makasi, mpe bato mingi oyo bakufa makolo mpe oyo batambolaka tengu-tengu babikaki.
Ce fut une grande joie dans cette ville.
8 Boye, bato ya engumba yango batondisamaki na esengo makasi.
Il y avait alors, dans la même ville, un homme nommé Simon, qui exerçait la magie et remplissait d'étonnement le peuple de Samarie, se faisant passer pour un grand personnage.
9 Nzokande, wuta kala, kati na engumba yango, ezalaki na moto moko oyo kombo na ye ezalaki « Simona. » Azalaki kosala misala ya maji. Azalaki kokamwisa bato ya Samari mpe komimona moto monene.
Tous, depuis le plus petit jusqu'au plus grand s'attachaient à lui, et ils disaient: C'est lui qui est la puissance de Dieu, la Grande Puissance, comme on l'appelle.
10 Bato nyonso, kobanda na bana mike kino na mikolo, bayokaki ye na bokebi mpe balobaki: « Moto oyo, azali penza nguya ya Nzambe, nguya oyo babengaka: Nguya monene. »
Ils s'étaient donc attachés à lui, parce que, depuis longtemps, il les avait mis hors d'eux-mêmes par ses enchantements.
11 Bazalaki kolanda ye mpo ete, wuta kala, azalaki kokamwisa bango na misala na ye ya maji.
Mais, quand ils eurent cru Philippe, qui leur annonçait l'Évangile du royaume de Dieu et le nom de Jésus-Christ, ils furent baptisés, hommes et femmes.
12 Kasi tango bandimaki Sango Malamu oyo Filipo ateyaki na tina na Bokonzi ya Nzambe mpe na tina na Kombo na Yesu-Klisto, mibali mpe basi bazwaki libatisi.
Simon lui-même crut aussi, et, après avoir été baptisé, il ne quittait plus Philippe. La vue des prodiges et des grands miracles qui s'accomplissaient le mettait hors de lui.
13 Simona mpe andimaki mpe azwaki libatisi; azalaki kolanda Filipo bisika nyonso oyo azalaki kokende, mpe azalaki kokamwa bilembo minene mpe bikamwa oyo ezalaki kosalema na miso na ye.
Les apôtres, qui étaient à Jérusalem, ayant appris que la Samarie avait accueilli la parole de Dieu, y envoyèrent Pierre et Jean.
14 Tango bantoma, kati na Yelusalemi, bayokaki ete bato ya Samari bayambi Liloba na Nzambe, batindelaki bango Petelo mpe Yoane.
Ceux-ci, étant arrivés, prièrent pour les nouveaux disciples, afin que le Saint-Esprit leur fût donné.
15 Tango bakomaki kuna, basambelaki mpo na bandimi ya sika mpo ete bazwa Molimo Mosantu,
Car il n'était encore descendu sur aucun d'eux; ils avaient été seulement baptisés au nom du Seigneur Jésus.
16 pamba te Molimo Mosantu akitelaki nanu ata moto moko te kati na bango; bazwaki kaka libatisi na Kombo ya Nkolo Yesu.
Alors Pierre et Jean leur imposèrent les mains, et ils reçurent le Saint-Esprit.
17 Bongo, Petelo mpe Yoane batielaki bango maboko, mpe bazwaki Molimo Mosantu.
Quand Simon vit que l'Esprit était donné par l'imposition des mains des apôtres, il leur offrit de l'argent,
18 Tango Simona amonaki ete bato oyo bandimaki bazwaki Molimo Mosantu, wana bantoma batielaki bango maboko, apesaki Petelo mpe Yoane mbongo;
en disant: Donnez-moi aussi ce pouvoir, afin que ceux à qui j'imposerai les mains reçoivent le Saint-Esprit.
19 mpe alobaki: — Bopesa ngai mpe nguya oyo, mpo ete moto nyonso oyo nakotiela maboko akoka kozwa Molimo Mosantu.
Mais Pierre lui dit: Que ton argent périsse avec toi, puisque tu as cru que le don de Dieu s'acquiert avec de l'argent!
20 Kasi Petelo azongiselaki ye: — Mpo ete okanisi ete okoki kosomba likabo ya Nzambe na nzela ya mbongo, tika ete yo mpe mbongo na yo bokufa!
Tu n'as ni part, ni lot en tout ceci; car ton coeur n'est pas droit devant Dieu.
21 Solo, ozali na libula te to na makoki te kati na lotomo oyo, pamba te motema na yo ezali sembo te liboso ya Nzambe.
Repens-toi donc de ta méchanceté, et prie le Seigneur, afin que, s'il est possible, cette pensée de ton coeur te soit pardonnée.
22 Boye, bongwana na mabe na yo mpe bondela Nkolo ete alimbisa yo, soki ekoki kosalema, mpo na makanisi oyo ozalaki na yango kati na motema na yo.
Car je vois que tu as le coeur rempli de fiel et que tu es dans les liens de l'iniquité.
23 Pamba te namoni ete motema na yo etondi na zuwa mpe ozali mowumbu ya masumu.
Simon répondit: Priez vous-mêmes le Seigneur pour moi, afin qu'il ne m'arrive rien de ce que vous avez dit.
24 Simona azongisaki: — Bobondela Nkolo mpo na ngai mpo ete, kati na oyo bowuti koloba, eloko moko te ekomela ngai.
Pierre et Jean, après avoir ainsi rendu leur témoignage et annoncé la parole du Seigneur, retournèrent à Jérusalem, en évangélisant plusieurs villages des Samaritains.
25 Sima na bango kotatola mpe kosakola Liloba na Nkolo, Petelo mpe Yoane bazongaki na Yelusalemi; na nzela, bazalaki koteya Sango Malamu kati na bamboka ebele ya Samari.
Cependant, un ange du Seigneur parla à Philippe et lui dit: Lève-toi, et, vers l'heure de midi, va sur le chemin qui conduit de Jérusalem à Gaza.
26 Anjelu ya Nkolo alobaki na Filipo: — Telema, kende na sude, na nzela ya esobe, nzela oyo ewuta na Yelusalemi mpe ekenda kino na Gaza.
Ce chemin est désert. Philippe se leva et partit. Or, un eunuque éthiopien, officier de la cour de Candace, reine d'Ethiopie, administrateur de tous ses trésors, qui était venu à Jérusalem pour adorer,
27 Boye, Filipo atelemaki mpe akendeki; na nzela, akutanaki na soda moko oyo baboma mokongo, moto ya mboka Etiopi; azalaki kalaka moko ya lokumu mpe azalaki na mokumba ya kobatela bomengo nyonso ya Kandase, mwasi mokonzi ya Etiopi. Moto yango ayaki na Yelusalemi mpo na kogumbamela;
s'en retournait; et, assis sur son char, il lisait le prophète Ésaïe.
28 bongo wana azalaki kozonga na mboka na ye, azalaki ya kovanda kati na shar na ye mpe azalaki kotanga mokanda ya mosakoli Ezayi.
L'Esprit dit à Philippe: Approche-toi et rejoins ce char.
29 Molimo alobaki na Filipo: — Kende mpe pusana pene ya shar wana.
Philippe accourut, et, entendant l'Éthiopien qui lisait le prophète Ésaïe, il lui dit: Comprends-tu ce que tu lis?
30 Filipo akendeki mbangu pene ya shar yango mpe ayokaki ye kotanga mokanda ya mosakoli Ezayi. Filipo atunaki ye: — Boni, ozali kososola makambo oyo ozali kotanga?
L'eunuque lui répondit: Comment le pourrais-je, si quelqu'un ne me guide? Et il pria Philippe de monter et de s'asseoir auprès de lui.
31 Azongisaki: — Nakososola ndenge nini soki moto alimboleli ngai yango te? Boye abengaki Filipo ete amata na shar mpe avanda pembeni na ye.
Or, le passage de l'Écriture qu'il lisait était celui-ci: «Il a été mené comme une brebis à la boucherie; et, comme un agneau muet devant celui qui le tond, il n'a pas ouvert la bouche.
32 Tala eteni ya Makomi oyo azalaki kotanga: « Lokola mpate oyo bazali komema na esika oyo babomelaka banyama, lokola meme liboso ya moto oyo azali kolongola yango bapwale, afungolaki monoko na ye te.
Dans son abaissement même, sa condamnation a été levée.
33 Basambwisaki ye mpe baboyaki kolongisa ye. Nani akoyebisa bakitani na ye? Pamba te balongoli bomoi na ye na mokili. »
Mais qui dépeindra sa génération? Car sa vie a été retranchée de la terre.»
34 Bongo, soda oyo baboma nzoto ya mibali atunaki Filipo: — Nabondeli yo, yebisa ngai: mosakoli azali koloba makambo oyo na tina na nani? Azali koloba yango na tina na ye moko to na tina na moto mosusu?
L'eunuque, prenant la parole, dit à Philippe: Je te prie, de qui le prophète dit-il cela? Est-ce de lui-même, ou de quelque autre?
35 Filipo azwaki maloba mpe, na nzela ya eteni yango ya Makomi, ateyaki ye Sango Malamu ya Yesu.
Alors Philippe, ouvrant la bouche et commençant par ce passage de l'Écriture, lui annonça Jésus.
36 Wana bazalaki kokoba mobembo na bango, bakomaki na esika moko oyo ezalaki na mayi, mpe soda oyo baboma mokongo alobaki: — Tala mayi, yango oyo. Eloko nini ekoki kopekisa ngai kozwa libatisi? [
Chemin faisant, ils rencontrèrent de l'eau; et l'eunuque dit; Voici de l'eau; qu'est-ce qui empêche que je sois baptisé?
37 Filipo alobaki: — Soki kaka ondimi wuta na motema na yo mobimba, okoki na yo kozwa libatisi. Moto yango azongisaki: — Nandimi ete Yesu-Klisto azali Mwana na Nzambe!]
[Philippe dit: Si tu crois de tout ton coeur, cela est possible. L'eunuque répondit: Je crois que Jésus-Christ est le Fils de Dieu].
38 Mbala moko, apesaki mitindo ete batelemisa shar. Bongo bango mibale, Filipo mpe soda oyo baboma mokongo, bakitaki na mayi, mpe Filipo abatisaki ye.
Il donna l'ordre d'arrêter le char; puis, tous deux descendirent dans l'eau, et Philippe baptisa l'eunuque.
39 Tango babimaki na mayi, Molimo ya Nkolo alongolaki Filipo, mpe soda oyo baboma mokongo amonaki ye lisusu te, kasi akobaki mobembo na ye na esengo.
Quand ils furent sortis de l'eau, l'Esprit du Seigneur enleva Philippe; l'eunuque ne le vit plus, et il continua son chemin, plein de joie.
40 Nzokande, Filipo amonanaki na Azoti; mpe longwa kuna, akendeki na Sezarea, wana azalaki koteya Sango Malamu kati na bamboka nyonso epai wapi azalaki kolekela.
Quant à Philippe, il se trouva dans Azot; de là, il se rendit à Césarée, annonçant l'Évangile dans toutes les villes où il passait.