< Misala ya Bantoma 10 >

1 Na Sezarea, ezalaki na moto moko oyo kombo na ye ezalaki « Kornei; » azalaki mokonzi ya basoda oyo babengamaka « mampinga ya Itali. »
Il y avait à Césarée un certain homme, du nom de Corneille, centurion de la cohorte qui est appelée Italique,
2 Kornei elongo na bato nyonso ya libota na ye bazalaki komipesa na makambo ya Nzambe mpe kotosa Nzambe; azalaki kosunga bato oyo bazalaki kati na bosenga ya ndenge na ndenge mpe kosambela Nzambe tango nyonso.
Religieux et craignant Dieu, avec toute sa maison, faisant beaucoup d’aumônes au peuple, et priant Dieu sans cesse;
3 Mokolo moko, na ngonga pene ya misato sima na midi, azwaki emoniseli; amonaki na polele anjelu moko ya Nzambe koya epai na ye mpe koloba na ye: — Kornei!
Cet homme vit manifestement en vision, vers la neuvième heure, un ange de Dieu venant à lui, et lui disant: Corneille.
4 Kornei atalaki ye na somo mpe atunaki: — Nkolo, likambo nini? Anjelu azongisaki: — Mabondeli na yo mpe masungi oyo opesaka epai ya babola emati liboso ya Nzambe, mpe akanisi yango.
Et lui, le regardant, tout saisi de crainte, dit: Qu’est-ce, Seigneur? Et l’ange lui répondit: Tes prières et tes aumônes sont montées en souvenir devant Dieu.
5 Sik’oyo, tinda bato, na Jafa, mpo bakende kobenga Simona oyo kombo na ye mosusu ezali « Petelo; »
Et maintenant envoie des hommes à Joppé, et fais venir Simon, qui est surnommé Pierre;
6 azali kovanda lokola mopaya kati na ndako ya Simona, mobongisi baposo ya banyama, oyo ndako na ye ezali pene ya ebale monene.
Il loge chez un certain Simon, corroyeur, dont la maison est près de la mer; c’est lui qui te dira ce qu’il faut faire.
7 Tango kaka anjelu oyo asololaki na ye akendeki, Kornei abengaki basali mibale kati na basali na ye, mpe soda moko oyo azalaki komipesa na makambo ya Nzambe, kati na basoda oyo bazalaki kosalela ye.
Lorsque l’ange qui lui parlait se fut retiré, il appela deux de ses serviteurs, et un soldat craignant Dieu, de ceux qui lui étaient subordonnés.
8 Ayebisaki bango makambo nyonso oyo ekomelaki ye mpe atindaki bango na Jafa.
Quand il leur eut tout raconté, il les envoya à Joppé.
9 Mokolo oyo elandaki, na ngonga pene ya midi, wana bato oyo Kornei atindaki bazalaki nanu na nzela mpe bakomaki pene ya Jafa, Petelo amataki na veranda oyo ezalaki na likolo ya ndako mpo na kosambela.
Or, le jour suivant, eux étant en chemin et approchant de la ville, Pierre monta sur le haut de la maison, vers la sixième heure, pour prier.
10 Ayokaki nzala mpe azalaki na posa ya kolia, mpe wana bazalaki nanu kobongisela ye bilei, akweyaki na Molimo.
Et comme il eut faim, il voulut prendre quelque nourriture. Pendant qu’on lui en apprêtait, il lui survint un ravissement d’esprit:
11 Amonaki Likolo efungwami, mpe eloko moko lokola elamba monene basimba na basonge na yango minei ezali kokita na mabele.
Il vit le ciel ouvert, et comme une grande nappe suspendue par les quatre coins, et qu’on abaissait du ciel sur la terre,
12 Kati na yango, ezalaki na lolenge nyonso ya banyama ya mabele, oyo ezali na makolo minei; ya banyama oyo etambolaka na libumu mpe ya bandeke ya likolo.
Et dans laquelle étaient toutes sortes de quadrupèdes, de reptiles de la terre, et d’oiseaux du ciel.
13 Bongo mongongo moko elobaki na ye: — Petelo, telema. Boma mpe lia.
Et une voix vint à lui: Lève-toi, Pierre, tue et mange.
14 Petelo azongisaki: — Te, Nkolo! Natikala nanu kolia te eloko ya mbindo to ya bosoto.
Mais Pierre dit: À Dieu ne plaise. Seigneur, car je n’ai jamais mangé rien d’impur et de souillé.
15 Mongongo yango elobaki na ye, mpo na mbala ya mibale: — Eloko nyonso oyo Nzambe akomisi peto, yo, komona yango mbindo te!
Et la voix lui dit encore une seconde fois: Ce que Dieu a purifié, ne l’appelle pas impur.
16 Esalemaki bongo mbala misato, mpe eloko yango elimwaki kati na Likolo.
Or cela fut fait par trois fois, et aussitôt la nappe fut retirée dans le ciel.
17 Petelo akamwaki mingi mpe akomaki komituna ndimbola ya emoniseli oyo awuti kozwa. Kaka na tango yango, batindami ya Kornei bamonaki ndako ya Simona, oyo bazalaki koluka, mpe batelemaki na ekuke.
Pendant que Pierre hésitait en lui-même sur ce que signifiait la vision qu’il avait eue, voilà que les hommes qui avaient été envoyés par Corneille, s’enquérant de la maison de Simon, arrivèrent à la porte.
18 Babelelaki mpe batunaki soki ezali kuna nde Simona avandaka, Simona oyo kombo na ye mosusu ezali « Petelo. »
Et ayant appelé, ils demandaient si ce n’était point là que logeait Simon, surnommé Pierre.
19 Wana Petelo azalaki kaka komitungisa mpo na emoniseli oyo awuti kozwa, Molimo alobaki na ye: — Simona, bato misato bazali koluka yo.
Cependant, comme Pierre songeait à la vision, l’Esprit lui dit: Voilà trois hommes qui te cherchent.
20 Telema mpe kita. Kende elongo na bango, kotia tembe te, pamba te ngai nde natindi bango.
Lève-toi donc, descends, et va avec eux sans hésitation aucune, parce que c’est moi qui les ai envoyés.
21 Petelo akitaki mpe alobaki na bato yango: — Ngai oyo! Ezali ngai nde bozali koluka. Boyei mpo na nini?
Or Pierre étant descendu vers les hommes dit: Je suis celui que vous cherchez; quelle est la cause pour laquelle vous êtes venus?
22 Bato yango bazongisaki: — Towuti epai ya Kornei, mokonzi ya basoda; azali moto ya sembo mpe atosaka Nzambe, mpe Bayuda nyonso bazali kotatola bolamu na tina na ye. Anjelu ya bule ayebisaki ye ete abengisa yo kati na ndako na ye mpo ete ayoka makambo oyo ozali na yango ya koloba na ye.
Ils répondirent: Corneille, centurion, homme juste et craignant Dieu, et ayant pour lui le témoignage de toute la nation juive a reçu d’un ange saint l’ordre de vous appeler dans sa maison, et d’écouter vos paroles.
23 Petelo akotisaki bango na ndako mpe apesaki bango esika ya kolala. Mokolo oyo elandaki, Petelo akendeki elongo na bango, mpe ndambo ya bandimi balandaki ye wuta na Jafa.
Les faisant donc entrer, il les logea. Mais le jour suivant, il partit avec eux; et quelques-uns des frères de Joppé l’accompagnèrent.
24 Sima na mokolo moko, bakomaki na Sezarea. Kornei azalaki kozela bango, mpe abengisaki bato ya libota na ye mpe balingami na ye mpo ete bazala lisanga.
Et le jour d’après il entra dans Césarée. Or Corneille les attendait, ses parents et ses amis les plus intimes étant assemblés.
25 Tango Petelo alingaki kokota na ndako, Kornei apusanaki pene na ye, amibwakaki na makolo na ye mpo na kogumbamela ye.
Et il arriva que lorsque Pierre entrait, il vint au devant de lui, et, tombant à ses pieds, il l’adora.
26 Kasi Petelo atelemisaki ye; alobaki: — Telema! Ngai mpe nazali kaka moto.
Mais Pierre le releva, disant: Levez-vous; et moi aussi je ne suis qu’un homme.
27 Wana bazalaki kosolola, Petelo akotaki na ndako mpe akutaki bato ebele basangani.
Et s’entretenant avec lui, il entra, et trouva un grand nombre de personnes qui étaient assemblées;
28 Alobaki na bango: — Boyebi malamu ete mibeko na biso epekisa Moyuda kosangana na Mopagano to kokende kotala Mopagano; kasi Nzambe alakisi ngai ete nasengeli te komona moto moko mbindo to bosoto.
Et il leur dit: Vous savez, vous, quelle abomination c’est pour un homme juif, que de fréquenter ou même d’approcher un étranger; mais Dieu m’a montré à ne traiter aucun homme d’impur ou de souillé.
29 Yango wana, tango botindaki bato kobenga ngai, natunaki ata motuna moko te mpo na koya. Sik’oyo, nakoki koyeba tina nini bobengeli ngai?
C’est pourquoi, ayant été appelé, je suis venu sans hésitation. Je vous demande donc pour quel sujet vous m’avez appelé?
30 Kornei azongisaki: — Eleki mikolo misato, na ngonga lokola oyo, ngonga ya misato sima na midi, nazalaki kosambela kati na ndako na ngai. Mbala moko, moto moko alata bilamba ya kongenga makasi atelemaki liboso na ngai
Et Corneille lui dit: Il y a en ce moment quatre jours, j’étais priant dans ma maison, à la neuvième heure; et voilà qu’un homme vêtu de blanc se présenta devant moi, et dit:
31 mpe alobaki: « Kornei, Nzambe ayoki mabondeli na yo mpe akanisi masungi oyo opesaka epai ya babola.
Corneille, ta prière a été exaucée, et tes aumônes ont été en souvenir devant Dieu.
32 Tinda bato, na Jafa, mpo bakende kobenga Simona oyo kombo na ye mosusu ezali Petelo; azali kovanda lokola mopaya kati na ndako ya Simona, mobongisi baposo ya banyama, oyo ndako na ye ezali pene ya ebale monene. »
Ainsi envoie à Joppé et fais venir Simon, qui est surnommé Pierre; il est logé dans la maison de Simon, corroyeur, près de la mer.
33 Yango wana, natindaki bato noki-noki epai na yo, mpe osali malamu ndenge oyei. Sik’oyo, biso nyonso tozali awa liboso ya Nzambe mpo na koyoka nyonso oyo Nkolo atindi yo koyebisa biso.
Aussitôt donc, j’ai envoyé vers vous, et vous m’avez fait la grâce de venir. Maintenant donc, nous sommes tous devant vous pour entendre tout ce que le Seigneur vous a commandé.
34 Petelo azwaki maloba mpe alobaki: — Sik’oyo, nasosoli solo ete Nzambe atalaka bilongi te,
Alors, ouvrant la bouche, Pierre dit: En vérité, je vois que Dieu ne fait point acception des personnes;
35 kasi andimaka bato ya bikolo nyonso, oyo batosaka Ye mpe basalaka makambo ya sembo.
Mais qu’en toute nation celui qui le craint et pratique la justice, lui est agréable.
36 Atindaki Liloba na Ye epai ya bana ya Isalaele mpo na kosakola Sango Malamu ya kimia, na nzela ya Yesu-Klisto oyo azali Nkolo ya bato nyonso.
Dieu a envoyé la parole aux enfants d’Israël, annonçant la paix par Jésus-Christ (qui est le Seigneur de tous);
37 Boyebi makambo oyo esalemaki na Yuda mobimba, kobanda na Galile, sima na libatisi oyo Yoane ateyaki:
Vous savez, vous, ce qui est arrivé dans toute la Judée, en commençant par la Galilée, après le baptême que Jean a prêché;
38 ndenge nini Nzambe atondisaki Yesu ya Nazareti na Molimo Mosantu mpe na nguya, mpe ndenge nini atambolaki bipai na bipai mpo na kosala bolamu mpe kobikisa bato nyonso oyo bazalaki na se ya nguya ya Satana, pamba te Nzambe azalaki elongo na Ye.
Comment Dieu a oint de l’Esprit-Saint et de sa vertu, Jésus de Nazareth, qui a passé en faisant le bien et guérissant tous ceux qui étaient opprimés par le diable, parce que Dieu était avec lui.
39 Biso, tozali batatoli ya makambo nyonso oyo Yesu asalaki kati na mokili ya Bayuda mpe kati na Yelusalemi. Babomaki Ye mpe babakaki Ye na ekulusu,
Et nous, nous sommes témoins de tout ce qu’il a fait dans le pays des Juifs et à Jérusalem, ce Jésus qu’ils ont tué, le suspendant à un bois.
40 kasi Nzambe asekwisaki Ye kati na bakufi, na mokolo ya misato, mpe asalaki ete amonana lisusu.
Dieu l’a ressuscité le troisième jour, et lui a donné de se manifester,
41 Amonanaki na bato nyonso te, kasi na batatoli oyo Nzambe apona wuta kala, na biso oyo toliaki mpe tomelaki elongo na Ye, sima na Ye kosekwa kati na bakufi.
Non à tout le peuple, mais aux témoins préordonnés de Dieu, à nous, qui avons mangé et bu avec lui, après qu’il fut ressuscité des morts.
42 Apesaki biso mitindo ya koteya bato mpe kotatola ete Ye nde Nzambe apona lokola Mosambisi ya bato ya bomoi mpe bakufi.
Et il nous a commandé de prêcher au peuple et d’attester que c’est celui que Dieu a établi juge des vivants et des morts.
43 Basakoli nyonso batatolaki na tina na Ye ete moto nyonso oyo akondimela Ye akozwa bolimbisi ya masumu na nzela ya Kombo na Ye.
C’est à lui que tous les prophètes rendent ce témoignage que tous ceux qui croient en lui reçoivent, par son nom, la rémission des péchés.
44 Wana Petelo azalaki nanu koloba, Molimo Mosantu akitelaki bato nyonso oyo bazalaki koyoka Liloba.
Pierre parlant encore, l’Esprit-Saint descendit sur tous ceux qui écoutaient la parole.
45 Bandimi oyo bazalaki bakatama ngenga, oyo bayaki elongo na Petelo wuta na Jafa, bakamwaki mingi komona ete Nzambe asopi likabo ya Molimo Mosantu epai ya bato ya bikolo ya bapaya.
Et les fidèles circoncis, qui étaient venus avec Pierre, s’étonnèrent grandement de ce que la grâce de l’Esprit-Saint était aussi répandue sur les gentils.
46 Pamba te bayokaki bango koloba na nkota mosusu mpe kokumisa Nzambe. Bongo Petelo alobaki:
Car ils les entendaient parlant diverses langues et glorifiant Dieu.
47 — Solo, moto moko te akoki koboya ete bazwa libatisi ya mayi. Bazwi Molimo Mosantu ndenge kaka biso tozwaki.
Alors Pierre dit: Peut-on refuser l’eau du baptême à ceux qui ont reçu l’Esprit-Saint comme nous?
48 Boye, Petelo apesaki mitindo ete babatisa bango na Kombo na Yesu-Klisto. Bongo, basengaki na Petelo ete avanda elongo na bango mpo na mwa mikolo.
Et il ordonna qu’ils fussent baptisés au nom du Seigneur Jésus-Christ. Alors ils le prièrent de demeurer avec eux quelques jours.

< Misala ya Bantoma 10 >