< 2 Samuele 2 >

1 Sima na yango, Davidi atunaki Yawe: — Nakoki na ngai kokende na moko kati na bingumba ya Yuda? Yawe azongisaki: — Okoki na yo kokende. Davidi atunaki lisusu: — Nakende wapi? Yawe azongisaki: — Kende na Ebron.
Ensuite David consulta le Seigneur, en disant: "Dois-je monter dans quelqu’une des villes de Judée?" Le Seigneur lui répondit: "Monte. Où monterai-je? dit David." Il répondit: "A Hébron."
2 Boye Davidi akendeki kuna elongo na basi na ye mibale: Ayinoami, moto ya Jizireyeli; mpe Abigayili, mwasi oyo akufisaki mobali na ye ya liboso, Nabali, moto ya Karimeli.
Et David s’y rendit ainsi que ses deux femmes, Ahinoam, de Jezreël, et Abigaïl, veuve de Nabal le Carmélite.
3 Davidi amemaki lisusu mibali oyo bazalaki elongo na ye, moko na moko elongo na libota na ye; mpe bavandaki na bingumba ya Ebron mpe na bamboka na yango ya mike.
David y fit aussi monter ses compagnons, chacun avec sa famille, et ils s’établirent dans le canton de Hébron.
4 Bongo bato ya Yuda bayaki na Ebron mpe bapakolaki kuna Davidi mafuta mpo ete akoma mokonzi ya libota ya Yuda. Bayebisaki Davidi ete ezali bato ya Yabeshi ya Galadi nde bakundi Saulo.
Les hommes de Juda vinrent y sacrer David roi de la maison de Juda; et l’on annonça à David que les gens de Jabès-Galaad avaient enseveli Saül.
5 Davidi atindaki bantoma mpo na koloba na bato ya Yabeshi ya Galadi: « Tika ete Yawe apambola bino na ndenge botalisaki motema malamu epai ya nkolo na bino, Saulo, mpe na ndenge bokundaki ye!
David envoya des messagers aux gens de Jabès-Galaad pour leur dire: "Soyez bénis de l’Eternel, pour cette bonne œuvre que vous avez pratiquée envers Saül, notre maître, en lui donnant la sépulture!
6 Tika ete Yawe atalisa bino sik’oyo bolamu mpe boyengebene! Lokola bosalaki bongo, ngai mpe nakotalisa bino bolamu yango kaka.
A son tour, que le Seigneur vous traite avec bienveillance et fidélité! Et moi aussi je vous témoignerai la même faveur pour avoir agi de la sorte.
7 Sik’oyo, bozala makasi mpe boyika mpiko, pamba te nkolo na bino, Saulo, akufi. Kasi boyeba mpe ete bato ya Yuda bapakoli ngai mafuta mpo ete nakoma mokonzi na bango. »
Maintenant, que vos mains soient fermes et montrez-vous gens de cœur, votre maître Saül étant mort et la maison de Juda m’ayant sacré son roi."
8 Na tango wana, Abineri, mwana mobali ya Neri, mokonzi ya basoda ya Saulo, azwaki Ishi-Bosheti, mwana mobali ya Saulo, mpe amemaki ye na Maanayimi.
Or, Abner, fils de Ner, chef de l’armée de Saül, avait pris Isboseth, fils de Saül, l’avait fait passer à Mahanaïm,
9 Akomisaki ye mokonzi ya Galadi, ya bato ya Ashuri mpe ya Jizireyeli, ya Efrayimi, ya Benjame mpe ya Isalaele mobimba.
et proclamer roi sur le Galaad, sur les Achourites, sur Jezreël, sur Ephraïm, Benjamin et tout Israël.
10 Ishi-Bosheti, mwana mobali ya Saulo, azalaki na mibu tuku minei ya mbotama tango akomaki mokonzi ya Isalaele, mpe akonzaki mibu mibale. Kasi libota ya Yuda ekanganaki na Davidi.
Isboseth, fils de Saül, était âgé de quarante ans lorsqu’il devint ainsi roi d’Israël, et il régna deux ans. La maison de Juda seule s’attacha à David.
11 Davidi asalaki mibu sambo na sanza motoba na Ebron lokola mokonzi ya libota ya Yuda.
Or, la durée du temps où David régna à Hébron sur la maison de Juda fut de sept ans et six mois.
12 Abineri, mwana mobali ya Neri, elongo na bato ya Ishi-Bosheti, mwana mobali ya Saulo, babimaki wuta na Maanayimi mpo na kokende na Gabaoni.
Abner, fils de Ner, et les autres serviteurs d’Isboseth, fils de Saül, sortirent de Mahanaïm dans la direction de Gabaon.
13 Joabi, mwana mobali ya Tseruya, elongo na basali ya Davidi, bango mpe babimaki mpe bakutanaki na bato ya Abineri pene ya liziba ya Gabaoni: bamoko bazalaki na ngambo moko ya liziba, mpe bamosusu, na ngambo mosusu.
Joab, fils de Cerouya, et les autres serviteurs de David sortirent aussi, et ils se rencontrèrent mutuellement près de la piscine de Gabaon; les uns s’arrêtèrent d’un côté de la piscine, les autres du côté opposé.
14 Abineri alobaki na Joabi: — Tika ete bilenge mibali batelema mpe babunda liboso na biso! Joabi azongisaki: — Malamu! Tika ete babunda.
Et Abner dit à Joab: "Que les plus jeunes s’avancent et s’escriment devant nous!" Joab répondit: "Qu’ils s’avancent!"
15 Boye, wana batelemaki mpe batangaki bango, emonanaki motango oyo: zomi na mibale mpo na libota ya Benjame mpe Ishi-Bosheti, mwana mobali ya Saulo; mpe zomi na mibale kati na basali ya Davidi.
Ils s’avancèrent en nombre égal, douze Benjamites, du parti d’Isboseth, fils de Saül, et douze des serviteurs de David.
16 Moko na moko asimbaki monguna na ye na moto mpe atobolaki ye mopanga na mopanzi; mpe bango nyonso bakweyaki nzela moko. Bongo babengaki esika yango ya Gabaoni: Elikati-Atsurimi.
Ils se prirent mutuellement par la tête, passèrent leur épée dans le flanc l’un de l’autre, et tombèrent ensemble. On appela cet endroit "le Champ des Courim de Gabaon".
17 Etumba ya mokolo wana ezalaki makasi penza. Basali ya Davidi balongaki Abineri elongo na bato ya Isalaele.
Le combat fut très âpre ce jour-là. Abner et les gens d’Israël furent battus par les serviteurs de David.
18 Bana mibali misato ya Tseruya bazalaki wana: Joabi, Abishayi mpe Asaeli. Asaeli azalaki mbangu lokola mboloko ya zamba.
Or, là se trouvaient les trois fils de Cerouya: Joab, Abisar et Assahel, Assahel aux pieds légers comme ceux des chevreuils de la plaine.
19 Asaeli alandaki Abineri na molende penza mpe atikalaki kobaluka te, ezala na ngambo ya loboko ya mobali to ya loboko ya mwasi.
Assahel poursuivit Abner et s’attacha à ses pas sans s’écarter à droite ni à gauche.
20 Tango Abineri abalukaki mpo na kotala na sima, atunaki: — Ezali yo Asaeli? Asaeli azongisaki: — Iyo, ezali ngai.
Abner, se retournant, lui dit: "Est-ce bien toi, Assahel? C’Est moi", répondit-il.
21 Abineri alobaki na ye: — Kende na ngambo ya loboko ya mobali to ya mwasi, bundisa moko kati na bilenge mibali mpe botola ye bibundeli. Kasi Asaeli atikaki te kolanda ye.
Abner lui dit: "Oblique à droite ou à gauche, saisis-toi d’un de ces jeunes gens et prends son armure." Mais Assahel ne voulut pas cesser de le poursuivre.
22 Boye Abineri alobaki lisusu na Asaeli: — Tika kolanda ngai! Mpo na nini kotindika ngai na koboma yo? Bongo ndenge nini nakotala Joabi, ndeko na yo ya mobali, na elongi?
Abner insista en disant à Assahel: "Eloigne-toi de moi. Pourquoi veux-tu que je te renverse mort à terre, et comment oserais-je ensuite regarder en face ton frère Joab?"
23 Kasi lokola Asaeli aboyaki kotika kolanda ye, Abineri atubaki Asaeli songe ya likonga na ye na libumu; mpe likonga ebimaki ye na mokongo. Asaeli akweyaki mpe akufaki wana. Moto nyonso oyo azalaki kokoma na esika oyo Asaeli akweyaki mpe akufaki azalaki kotelema.
Comme il refusait de s’éloigner, Abner le frappa du revers de sa lance, qui l’atteignit dans l’aine et ressortit par derrière; il tomba et mourut sur place. Et tous ceux qui arrivaient à l’endroit où Assahel était tombé mort s’y arrêtaient.
24 Joabi mpe Abishayi balandaki Abineri; mpe wana moyi ezalaki kolala, bakomaki na etando ya Ama oyo etalani na Guya, na nzela oyo ekenda na esobe ya Gabaoni.
Joab et Abisaï poursuivirent Abner. Le soleil était couché lorsqu’ils arrivèrent à la colline d’Amma, en face de Ghiah, dans la direction du désert de Gabaon.
25 Bato ya Benjame basanganaki sima na Abineri, basalaki lisanga mpe batelemaki na songe ya ngomba moko ya moke.
Les Benjamites se groupèrent autour d’Abner, formant ainsi un seul faisceau, et ils s’arrêtèrent au sommet d’une colline.
26 Abineri abelelaki na Joabi: — Boni, mopanga ekoba na yango koboma tango nyonso? Oyebi te ete ekosuka mabe? Okozela kino tango nini mpo na kopesa mitindo na bato na yo ete balanda lisusu te bandeko na bango?
Alors Abner, appelant Joab, lui dit: "L’Épée ne cessera donc pas de dévorer? Ne sais-tu pas que cela finira tristement? Jusqu’à quand donc t’abstiendras-tu d’engager ce peuple à ne plus poursuivre ses frères?
27 Joabi azongisaki: — Na Kombo na Nzambe, soki olobaki te, bato balingaki kokoba kolanda bandeko na bango kino lobi na tongo.
Par le Dieu vivant! répondit Joab, si tu n’avais parlé, ils se seraient, dès le matin, séparés les uns des autres."
28 Boye Joabi abetaki kelelo, mpe bato nyonso batelemaki, batikaki kolanda Isalaele mpe babundaki lisusu te.
Et Joab sonna du cor, et toute la troupe s’arrêta, cessa de poursuivre Israël, et ils renoncèrent à batailler.
29 Na butu wana nyonso, Abineri mpe bato na ye nyonso batambolaki na etando ya Araba, balekaki Yordani, bakatisaki Bitironi mobimba mpe bakomaki na Maanayimi.
Abner et ses hommes parcoururent la plaine toute cette nuit, traversèrent le Jourdain, passèrent tout le Bitron et atteignirent Mahanaïm.
30 Joabi atikaki kolanda Abineri mpe azongaki, asangisaki bato na ye nyonso: emonanaki ete bato ya Davidi zomi na libwa kaka nde bazangaki, bakisa Asaeli.
Pour Joab, il avait cessé de poursuivre Abner et rassemblé toute sa troupe. Parmi les serviteurs de David, il manquait dix-neuf hommes, plus Assahel.
31 Kasi bato ya Davidi babomaki bato ya Benjame nkama misato na tuku motoba oyo bazalaki elongo na Abineri.
Mais les serviteurs de David avaient, tant des Benjamites que des gens d’Abner, frappé à mort trois cent soixante hommes.
32 Bakamataki Asaeli mpe bakundaki ye kati na kunda ya tata na ye, na Beteleemi. Bongo Joabi mpe bato na ye batambolaki butu mobimba mpe bakomaki na Ebron na tongo-tongo.
On emporta Assahel et on l’enterra dans le sépulcre de son père, à Bethléem. Joab et ses hommes marchèrent toute la nuit et arrivèrent à Hébron avec le jour.

< 2 Samuele 2 >