< 2 Bakonzi 24 >

1 Wana Yeoyakimi azalaki mokonzi, Nabukodonozori, mokonzi ya Babiloni, akotaki na makasi kati na mokili; mpe Yeoyakimi akomaki mosali na ye mibu misato. Kasi sima, abongolaki makanisi mpe atombokelaki Nabukodonozori.
‌ʻI hono ngaahi ʻaho ʻoʻona naʻe ʻalu hake ai ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea naʻe hoko ʻa Sihoiakimi ko ʻene tamaioʻeiki ʻi he taʻu ʻe tolu: pea hili ia naʻa ne toe angatuʻu kiate ia.
2 Yawe atindaki mampinga ya bato ya Chalide, ya Siri, ya Moabi mpe ya Amoni mpo na kobundisa ye. Yawe atindaki bango mpo na kobebisa Yuda kolanda liloba oyo Yawe asakolaki na nzela ya basali na Ye, basakoli.
Pea naʻe fekau ʻe Sihova kiate ia ʻae kautau ʻoe kakai Kalitia mo e kautau ʻoe kakai Silia, mo e kautau ʻoe kakai Moape, mo e kautau ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, pea ne fekauʻi ʻakinautolu ke tauʻi ʻa Siuta, ke fakaʻauha ia, ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova ʻaia naʻa ne folofola ai ʻi heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita.
3 Solo, makambo yango ekomelaki Yuda kolanda mitindo na Yawe mpo na kolongola bango na miso na Ye likolo ya masumu ya Manase mpe likolo ya makambo nyonso oyo asalaki;
Ko e moʻoni naʻe hoko ʻae meʻa ni ki Siuta ʻi he fekau ʻa Sihova, ke hiki ʻakinautolu mei hono ʻao, koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa Manase, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻa ne fai;
4 bakisa makila oyo asopaki, makila ya bato oyo bayebi likambo te. Pamba te atondisaki Yelusalemi na makila ya bato oyo bayebaki likambo te; mpe Yawe aboyaki kolimbisa ye.
Pea koeʻuhi foki ko e toto māʻoniʻoni naʻa ne lilingi: he naʻa ne fakapito ʻa Selūsalema ʻi he toto māʻoniʻoni; ʻaia naʻe ʻikai finangalo ʻa Sihova ke fakamolemole.
5 Makambo mosusu oyo etali bokonzi ya Yeoyakimi mpe misala na ye nyonso, ekomama kati na buku ya masolo ya bakonzi ya Yuda.
Pea ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Sihoiakimi, mo ia kotoa pē naʻa ne fai ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
6 Tango Yeoyakimi akufaki, Yeoyakini, mwana na ye ya mobali, akitanaki na ye na bokonzi.
Pea naʻe mohe ʻa Sihoiakimi mo ʻene ngaahi tamai: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Sihoiakini.
7 Mokonzi ya Ejipito azalaki kobima lisusu te elongo na mampinga na ye mpo na kokota na mikili mosusu, mpo ete mokonzi ya Babiloni abotolaki mabele na ye nyonso, longwa na moluka ya nor ya Ejipito kino na ebale Efrate.
Pea naʻe ʻikai toe haʻu ʻae tuʻi ʻo ʻIsipite mei hono fonua: he naʻe maʻu ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻaia kotoa pē naʻe ʻoe tuʻi ʻo ʻIsipite, mei he vaitafe ʻo ʻIsipite, ʻo aʻu ki he vaitafe ko ʻIufaletesi.
8 Yeoyakini azalaki na mibu zomi na mwambe ya mbotama tango akomaki mokonzi, mpe akonzaki basanza misato na Yelusalemi. Kombo ya mama na ye ezalaki « Newushita. » Newushita azalaki mwana ya Elinatani, moto ya Yelusalemi.
Naʻe hongofulu ma valu taʻu ʻae motuʻa ʻo Sihoiakini ʻi heʻene kamata ʻene pule, pea naʻe pule ia ʻi Selūsalema ʻi he māhina ʻe tolu. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Nehusita, ko e ʻofefine ʻo Elinatani ʻo Selūsalema.
9 Yeoyakini asalaki makambo mabe na miso ya Yawe ndenge kaka tata na ye asalaki.
Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fai ʻe heʻene tamai.
10 Ezalaki na tango wana nde bakonzi ya basoda ya Nabukodonozori, mokonzi ya Babiloni, babundisaki Yelusalemi mpe bazingelaki engumba yango.
ʻI he kuonga ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ke tauʻi ʻa Selūsalema, pea naʻe kāpui ʻae kolo ʻaki ʻae tau.
11 Nabukodonozori, mokonzi ya Babiloni, ayaki ye moko na engumba tango basoda na ye bazalaki kozingela yango.
Pea naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ke tauʻi ʻae kolo, pea naʻe kāpui ia ʻe heʻene kau tamaioʻeiki,
12 Yeoyakini, mokonzi ya Yuda; mama na ye, basali na ye, bakambi na ye mpe bakalaka na ye ya lokumu bamipesaki bango nyonso epai ya mokonzi Nabukodonozori. Nabukodonozori, mokonzi ya Babiloni, atiaki Yeoyakini na boloko na mobu ya mwambe ya bokonzi na ye.
Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Sihoiakini ko e tuʻi ʻo Siuta ki he tuʻi ʻo Papilone, ʻaia mo ʻene faʻē, mo ʻene kau tamaioʻeiki, mo ʻene houʻeiki, mo ʻene kau matāpule: pea naʻe puke ia ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻi hono valu taʻu ʻo ʻene pule.
13 Ndenge Yawe alobaki yango, Nabukodonozori azwaki bomengo nyonso oyo ezalaki kati na Tempelo ya Yawe mpe kati na ndako ya mokonzi; bongo amemaki biloko nyonso ya wolo oyo Salomo, mokonzi ya Isalaele, asalaki mpo na Tempelo ya Yawe.
Pea naʻa ne fetuku mei ai ʻae ngaahi koloa kotoa pē ʻoe fale ʻo Sihova, mo e ngaahi koloa mei he fale ʻoe tuʻi, pea naʻa ne tuʻutuʻu ke iiki ʻae ngaahi ipu koula ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he faletapu ʻo Sihova, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
14 Amemaki Yelusalemi mobimba na bowumbu: bakonzi nyonso ya basoda mpe basoda, bato nyonso ya mayele ya misala ya maboko mpe ba-oyo basalelaka bibende. Bango nyonso bazalaki bato nkoto zomi. Kaka babola nde batikalaki kati na mokili.
Pea naʻa ne fetuku ʻo ʻave ʻae kakai Selūsalema kotoa pē mo e ngaahi houʻeiki kotoa pē, mo e kau tangata toʻa kotoa pē, ʻio, ko e pōpula ʻe tokotaha mano, mo e kau tangata tufunga mo e kau tufunga ukamea: naʻe ʻikai toe ha [kakai], ka ko e kakai masiva ʻaupito ʻoe fonua.
15 Nabukodonozori amemaki Yeoyakini na bowumbu na Babiloni; amemaki mpe, longwa na Yelusalemi kino na Babiloni, mama ya mokonzi, basi ya mokonzi, bakalaka ya lokumu mpe bankumu ya mokili.
Pea naʻa ne ʻave ʻa Sihoiakini ki Papilone, mo e faʻē ʻae tuʻi, mo e ngaahi uaifi ʻoe tuʻi, mo ʻene kau matāpule, mo e kau mālohi ʻoe fonua, naʻa ne fetuku pōpula ʻakinautolu mei Selūsalema ki Papilone.
16 Mokonzi ya Babiloni amemaki mpe na bowumbu na Babiloni mampinga nyonso ya bato nkoto sambo oyo bazalaki makasi mpe babongisama mpo na bitumba, bakisa bato nkoto moko oyo basalaka misala ya maboko mpe oyo basalelaka bibende.
Pea ko e kau tangata toʻa kotoa pē, ʻio, ʻae toko fitu afe, mo e kau tufunga kehekehe, mo e kau tuki ukamea, ko e toko taha afe, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi mo poto ʻi he tau, naʻe fetuku pōpula ʻakinautolu ʻe he tuʻi ʻo Papilone ki Papilone.
17 Mokonzi ya Babiloni akomisaki Matania, noko ya Yeoyakini, mokonzi na esika na ye; mpe abongolaki kombo na ye, akomisaki yango « Sedesiasi. »
Pea naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻa Matania ko e tokoua ʻo ʻene tamai ke tuʻi ia ko hono fetongi, pea naʻa ne liliu hono hingoa ko Setikia.
18 Sedesiasi azalaki na mibu tuku mibale na moko ya mbotama tango akomaki mokonzi, mpe akonzaki mibu zomi na moko na Yelusalemi. Kombo ya mama na ye ezalaki « Amutali. » Amutali azalaki mwana ya Jeremi, moto ya Libina.
Naʻe uofulu ma taha ʻae taʻu ʻae motuʻa ʻo Setikia ʻi heʻene kamata ʻene pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma taha ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Hamutali, ko e ʻofefine ia ʻo Selemaia ʻo Lipina.
19 Sedesiasi asalaki makambo mabe na miso ya Yawe, ndenge kaka Yeoyakimi asalaki.
Pea naʻe fai kovi ʻe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fai ʻe Sihoiakimi.
20 Ezalaki mpo na kanda makasi ya Yawe nde makambo oyo nyonso esalemelaki Yelusalemi mpe Yuda, kino Yawe kobengana bango mosika ya elongi na Ye. Nzokande, Sedesiasi atombokelaki mokonzi ya Babiloni.
He ko e meʻa ʻi he houhau ʻa Sihova naʻe hoko eni ki Selūsalema mo Siuta, pea koeʻuhi ke ne liʻaki ʻakinautolu mei hono ʻao, naʻe fai ʻae angatuʻu ʻa Setikia ki he tuʻi ʻo Papilone.

< 2 Bakonzi 24 >