< 1 Samuele 23 >
1 Tango bayebisaki Davidi ete bato ya Filisitia bazali kobundisa engumba Keila mpe bazali kozwa na makasi ble na bilanga na yango,
Et on apporta une nouvelle à David en disant: Voilà que les Philistins attaquent Céila, et qu’ils pillent les aires.
2 Davidi atunaki Yawe, alobaki: — Nakoki na ngai kokende kobundisa bato oyo ya Filisitia? Yawe azongiselaki ye: — Kende, bundisa bato ya Filisitia mpe bikisa engumba Keila.
David donc consulta le Seigneur, disant: Est-ce que j’irai et que je battrai ces Philistins? Et le Seigneur répondit à David: Va, et tu battras les Philistins, et tu sauveras Céila.
3 Kasi basoda ya Davidi bayebisaki ye: — Soki awa kati na Yuda, tozali kobanga, ekozala boni soki tokeyi na Keila kobundisa bato ya Filisitia?
Et les hommes qui étaient avec David lui dirent: Voilà que nous, étant en Judée, nous craignons, combien plus, si nous allons à Céila contre les troupes des Philistins?
4 Davidi atunaki lisusu Yawe, mpe Yawe azongiselaki ye: — Telema, kende na Keila, pamba te nazali kokaba bato ya Filisitia na maboko na yo.
De nouveau donc David consulta le Seigneur, qui lui répondit: Lève-toi et va à Céila; car c’est moi qui livrerai les Philistins à ta main.
5 Boye Davidi elongo na basoda na ye bakendeki na engumba Keila mpe babundisaki bato ya Filisitia, babotolaki biloko mpe bibwele na bango. Davidi abetaki makasi bato ya Filisitia, mpe, na bongo, abikisaki bato ya Keila.
David donc s’en alla et ses hommes à Céila, et il combattit contre les Philistins, et il amena leurs bestiaux, et il frappa ses ennemis d’une grande plaie: ainsi David sauva les habitants de Céila.
6 Nzokande, tango Abiatari, mwana mobali ya Ayimeleki, akimaki epai ya Davidi, na engumba Keila, amemaki elongo na ye efode oyo basalelaka mpo na kotuna Yawe makambo.
Or, dans le temps qu’Abiathar, fils d’Achimélech, s’enfuyait vers David à Céila, il était descendu ayant un éphod avec lui.
7 Tango bayebisaki Saulo ete Davidi akomi na Keila, Saulo alobaki: « Nzambe akabi ye na maboko na ngai, pamba te lokola Davidi akoti na engumba oyo ezali na bikuke mpe bikangelo, amikotisi ye moko na boloko. »
Cependant on annonça à Saül que David était venu à Céila, et Saül dit: Dieu l’a livré en mes mains, et il est enfermé, étant entré dans une ville, où il y a des portes et des serrures.
8 Saulo asangisaki mampinga na ye nyonso mpo na bitumba, mpo ete bakende na Keila kozingela Davidi elongo na bato na ye.
Saül donc ordonna à tout le peuple de descendre au combat à Céila, et d’assiéger David et ses hommes.
9 Tango Davidi ayokaki sango ya mabe oyo Saulo azali kobongisa mpo na ye, alobaki na Nganga-Nzambe Abiatari ete amema efode oyo basalelaka mpo na kotuna Yawe makambo.
Lorsque David eut su que Saül préparait secrètement sa perte, il dit à Abiathar, le prêtre: Revêtez-vous de l’éphod.
10 Davidi alobaki: — Oh Yawe, Nzambe ya Isalaele, mosali na Yo ayoki malamu ete Saulo azali komibongisa mpo na koya na Keila, mpo na kobebisa engumba likolo na ngai.
Et David dit: Seigneur, Dieu d’Israël, votre serviteur a entendu dire que Saül se dispose à venir à Céila, pour détruire la ville à cause de moi;
11 Boni, bakambi ya Keila bakokaba ngai penza na maboko na ye? Saulo akoya solo ndenge mosali na Yo ayoki yango? Oh Yawe, Nzambe ya Isalaele, yebisa mosali na yo. Yawe alobaki: — Iyo, akoya penza.
Est-ce que les hommes de Céila me livreront en ses mains? et Saül descendra-t-il, comme votre serviteur l’a appris? Seigneur Dieu d’Israël, indiquez-le à votre serviteur. Et le Seigneur répondit: Il descendra.
12 Davidi atunaki lisusu: — Bakambi ya Keila bakokaba penza ngai mpe bato na ngai na maboko ya bato ya Saulo? Yawe alobaki: — Iyo, bakokaba yo.
David dit encore: Est-ce que les hommes de Céila me livreront, moi et les hommes qui sont avec moi aux mains de Saül? Et le Seigneur répondit: Ils vous livreront.
13 Boye, Davidi mpe bato na ye pene nkama motoba balongwaki na engumba Keila mpe batambolaki bipai na bipai. Tango bayebisaki Saulo ete Davidi alongwaki na Keila, Saulo akendeki lisusu kuna te.
David donc se leva, ainsi que ses hommes, au nombre d’environ six cents, et sortis de Céila, ils erraient çà et là, incertains; et l’on annonça à Saül que David s’était enfui de Céila et s’était sauvé: pour cette raison, Saül feignit de ne pas sortir.
14 Davidi avandaki na bisambelo ya likolo ya bangomba kati na esobe, mpe avandaki na likolo ya ngomba kati na esobe ya Zifi. Saulo alukaki ye mikolo nyonso, kasi Nzambe akabaki Davidi te na maboko na ye.
Or, David se tenait dans le désert, dans des lieux très sûrs, et il demeura sur la montagne de la solitude de Ziph, montagne ombragée: Saül le cherchait cependant tous les jours; et Dieu ne le livra pas en ses mains.
15 Wana Davidi azalaki na Oreshi kati na esobe ya Zifi, ayokaki ete Saulo abimaki mpo na koluka koboma ye.
Et David s’aperçut que Saül était sorti pour chercher son âme. Mais David était dans le désert de Ziph, dans la forêt.
16 Jonatan, mwana mobali ya Saulo, akendeki na Oreshi epai ya Davidi mpo na kolendisa ye na Kombo ya Nzambe.
Et Jonathas, fils de Saül, se leva, et s’en alla vers David dans la forêt et fortifia ses mains en Dieu, et lui dit:
17 Alobaki na ye: « Kobanga te! Loboko ya tata na ngai, Saulo, ekozwa yo te. Okozala mokonzi ya Isalaele, mpe ngai nakozala molandi na yo; ezala tata na ngai, Saulo, ayebi yango. »
Ne crains point; car la main de mon père Saül même ne te trouvera pas; et tu régneras sur Israël, et moi je serai le second après toi; mais mon père même sait cela.
18 Bango mibale basalaki boyokani liboso ya Yawe. Jonatan azongaki epai na ye, mpe Davidi atikalaki na Oreshi.
Ils firent donc l’un et l’autre alliance devant le Seigneur; et David demeura dans la forêt; mais Jonathas retourna en sa maison.
19 Bato ya Zifi bakendeki na Gibea epai ya Saulo mpe balobaki na ye: — Boni, Davidi abombami te kati na biso, na bisambelo ya likolo ya bangomba ya Oreshi, kati na esobe, na likolo ya ngomba moke ya Akila oyo ezali na ngambo ya sude ya Yeshimoni?
Cependant les Ziphéens montèrent vers Saül à Gabaa, disant: Ne voilà-t-il pas que David est caché parmi nous dans les lieux les plus sûrs de la forêt, sur la colline d’Hachila, qui est à la droite du désert.
20 Sik’oyo, oh mokonzi, tango nyonso okosepela kokita, kita na yo; mpe biso moko tozwi mokumba ya kokaba ye na maboko ya mokonzi.
Maintenant donc, comme votre âme a désiré que vous descendiez, descendez; mais ce sera à nous à le livrer aux mains du roi.
21 Saulo azongisaki: — Tika ete Yawe apambola bino mpo na mawa na bino epai na ngai!
Et Saül répondit: Bénis soyez-vous du Seigneur, parce que vous avez été affligés de mon sort.
22 Bokende, botala lisusu malamu, bononga mpe boluka koyeba esika nini Davidi akendaka mikolo nyonso mpe nani amonaki ye kuna; pamba te bayebisaka ngai ete azali na mayele mabe makasi.
Allez donc, je vous prie, préparez tout avec une grande diligence, agissez avec beaucoup de soin, et considérez le lieu où est son pied, ou qui l’aura vu; car il pense de moi, que je lui tends adroitement des pièges.
23 Botala mpe boyeba bisika nyonso epai wapi abombamaka, mpe bozongela ngai mpo na koyebisa ngai makambo nyonso ndenge yango ezali. Bongo na sima, soki azali kati na mboka, ngai nakokende elongo na bino mpe nakolukisa ye kati na bituka nyonso ya Yuda.
Considérez et voyez tous les lieux secrets dans lesquels il se cache, puis revenez vers moi avec quelque chose de certain, afin que j’aille avec vous. Quand il se serait enfoncé dans la terre, je le chercherai parmi tous les mille de Juda.
24 Boye, batelemaki mpe bakendeki na Zifi liboso na Saulo. Nzokande Davidi elongo na bato na ye bazalaki kati na esobe ya Maoni, na etando ya Araba, na ngambo ya sude ya Yeshimoni.
Ainsi les Ziphéens se levant s’en allèrent à Ziph avant Saül: or, David et ses hommes étaient dans le désert de Maon, dans les plaines, à la droite de Jésimon.
25 Saulo elongo na bato na ye bakomaki koluka Davidi. Tango bayebisaki Davidi ete bazali koluka ye, akitaki kati na libanga monene mpe avandaki kati na esobe ya Maoni. Mpe tango Saulo ayokaki bongo, akotaki kati na esobe yango ya Moani mpo na kolanda Davidi.
Saül alla donc ainsi que ses gens pour le chercher; et on l’annonça à David, et aussitôt il descendit vers le rocher, et il demeurait dans le désert de Maon; ce qu’ayant appris Saül, il poursuivit David dans le désert de Maon.
26 Saulo azalaki kotambola na ngambo moko ya ngomba, bongo Davidi mpe bato na ye bazalaki kotambola na ngambo mosusu mpe kokima mbangu mosika na Saulo. Lokola Saulo mpe mampinga na ye bazalaki koluka kozingela Davidi mpe bato na ye mpo na kokanga bango,
Et Saül côtoyait la montagne d’un côté; mais David et ses hommes côtoyaient la montagne de l’autre. Or, David désespérait de pouvoir se sauver de la face de Saül; car Saül et ses hommes environnaient en forme de couronne David et ses hommes, pour les prendre.
27 momemi sango moko ayaki epai ya Saulo mpe alobaki na ye: « Yaka noki! Bato ya Filisitia bakoti na mokili. »
Et un messager vint vers Saül, disant: Hâtez-vous, et venez, parce que les Philistins se sont jetés sur le pays.
28 Mbala moko, Saulo atikaki kolanda Davidi mpo na kokende kokutana na bato ya Filisitia. Yango wana babengaka esika yango « Sela-Amalekoti » oyo elakisi « Libanga ya bokabwani. »
Saül retourna donc, cessant de poursuivre David, et il marcha à la rencontre des Philistins; c’est pour cela qu’on appela ce lieu le Rocher qui divise.
29 Davidi alongwaki wana mpe akendeki kovanda na ebombamelo kati na mabanga ya Eyini-Gedi.
David monta donc de là, et il habita dans les lieux les plus sûrs d’Engaddi.