Psalmorum 73
1 psalmus Asaph quam bonus Israhel Deus his qui recto sunt corde
Psalam. Asafov Kako je dobar Bog čestitima, Bog onima koji su čista srca!
2 mei autem paene moti sunt pedes paene effusi sunt gressus mei
A meni umalo noge ne posrnuše, zamalo koraci ne okliznuše,
3 quia zelavi super iniquis pacem peccatorum videns
jer zločincima zavidjeh motreći sreću grešnika.
4 quia non est respectus morti eorum et firmamentum in plaga eorum
Nikakvu patnju ne snose, pretilo je tijelo njihovo.
5 in labore hominum non sunt et cum hominibus non flagellabuntur
Ne žive u mukama smrtnika, ljudske ih nevolje ne biju.
6 ideo tenuit eos superbia operti sunt iniquitate et impietate sua
Stoga je oholost ogrlica vratu njihovu, a nasilje haljina koja ih pokriva.
7 prodiet quasi ex adipe iniquitas eorum transierunt in affectum cordis
Iz pretila srca izlazi opakost njihova, srca im se prelijevaju ispraznim tlapnjama.
8 cogitaverunt et locuti sunt in nequitia iniquitatem in excelso locuti sunt
Podsmjehuju se i zlobno govore, nasiljem prijete odozgo.
9 posuerunt in caelum os suum et lingua eorum transivit in terra
Ustima na nebo nasrću, a jezik se njihov obara na zemlju.
10 ideo convertetur populus meus hic et dies pleni invenientur in eis
Zato moj narod za njima leti i srče obilne vode
11 et dixerunt quomodo scit Deus et si est scientia in Excelso
pa veli: “Kako da dozna Bog? Spoznaje li Svevišnji?”
12 ecce ipsi peccatores et abundantes in saeculo obtinuerunt divitias
Eto, takvi su grešnici: uvijek spokojni, bogatstvo zgrću.
13 et dixi ergo sine causa iustificavi cor meum et lavi inter innocentes manus meas
Jesam li, dakle, samo ja uzalud čuvao srce čisto i u nedužnosti prao ruke
14 et fui flagellatus tota die et castigatio mea in matutino
kad sam primao udarce svaki dan i kaznu jutro za jutrom?
15 si dicebam narrabo sic ecce nationem filiorum tuorum reprobavi
Da sam kazao: “Govorit ću kao i oni”, izdao bih rod sinova tvojih.
16 et existimabam cognoscere hoc labor est ante me
Promišljah tada da bih spoznao: al' mi se učini mučno u očima mojim
17 donec intrem in sanctuarium Dei intellegam in novissimis eorum
sve dok ne nađoh ulaz u Božje svetinje pa prozreh kakav im je svršetak.
18 verumtamen propter dolos posuisti eis deiecisti eos dum adlevarentur
Zaista, na klizavu stazu ti ih postavljaš, u propast ih obaraš.
19 quomodo facti sunt in desolationem subito defecerunt perierunt propter iniquitatem suam
Kako učas propadoše, nestaše, užas ih izjede!
20 velut somnium surgentium Domine in civitate tua imaginem ipsorum ad nihilum rediges
Kao što čovjek prezire san kad se probudi, tako ćeš, Gospode, prezreti lik im kada ustaneš.
21 quia inflammatum est cor meum et renes mei commutati sunt
Kad mi duša bijaše ojađena, a bubrezi probodeni,
22 et ego ad nihilum redactus sum et nescivi
bezumnik bijah bez razbora, k'o živinče pred tobom.
23 ut iumentum factus sum apud te et ego semper tecum
Al' ću odsad uvijek biti s tobom, jer ti prihvati desnicu moju:
24 tenuisti manum dexteram meam et in voluntate tua deduxisti me et cum gloria suscepisti me
vodit ćeš me po naumu svojem da me zatim uzmeš u slavu svoju.
25 quid enim mihi est in caelo et a te quid volui super terram
Koga ja imam u nebu osim tebe? Kad sam s tobom, ne veselim se zemlji.
26 defecit caro mea et cor meum Deus cordis mei et pars mea Deus in aeternum
Malaksalo mi tijelo i srce: okrilje srca moga, i baštino moja, o Bože, dovijeka!
27 quia ecce qui elongant se a te peribunt perdidisti omnem qui fornicatur abs te
Doista, propast će oni koji se udaljuju od tebe, istrebljuješ svakog tko ti se iznevjeri.
28 mihi autem adherere Deo bonum est ponere in Domino Deo spem meam ut adnuntiem omnes praedicationes tuas in portis filiae Sion
A meni je milina biti u Božjoj blizini, imati sklonište svoje u Jahvi. Pripovijedat ću sva tvoja djela na vratima Kćeri sionske.
