< Proverbiorum 23 >
1 quando sederis ut comedas cum principe diligenter adtende quae posita sunt ante faciem tuam
Kad sjedeš da jedeš s gospodinom, pazi dobro što je pred tobom.
2 et statue cultrum in gutture tuo si tamen habes in potestate animam tuam
Inaèe bi satjerao sebi nož u grlo, ako bi bio lakom.
3 ne desideres de cibis eius in quo est panis mendacii
Ne želi preslaèaka njegovijeh, jer su lažna hrana.
4 noli laborare ut diteris sed prudentiae tuae pone modum
Ne muèi se da se obogatiš, i proði se svoje mudrosti.
5 ne erigas oculos tuos ad opes quas habere non potes quia facient sibi pinnas quasi aquilae et avolabunt in caelum
Hoæeš li baciti oèi svoje na ono èega brzo nestaje? jer naèini sebi krila i kao orao odleti u nebo.
6 ne comedas cum homine invido et ne desideres cibos eius
Ne jedi hljeba u zavidljivca, i ne želi preslaèaka njegovijeh.
7 quoniam in similitudinem arioli et coniectoris aestimat quod ignorat comede et bibe dicet tibi et mens eius non est tecum
Jer kako on tebe cijeni u duši svojoj tako ti jelo njegovo. Govoriæe ti: jedi i pij; ali srce njegovo nije s tobom.
8 cibos quos comederas evomes et perdes pulchros sermones tuos
Zalogaj što pojedeš izbljuvaæeš, i izgubiæeš ljubazne rijeèi svoje.
9 in auribus insipientium ne loquaris quia despicient doctrinam eloquii tui
Pred bezumnijem ne govori, jer neæe mariti za mudrost besjede tvoje.
10 ne adtingas terminos parvulorum et agrum pupillorum ne introeas
Ne pomièi stare meðe, i ne stupaj na njivu siroèadi.
11 propinquus enim eorum Fortis est et ipse iudicabit contra te causam illorum
Jer je jak osvetnik njihov; braniæe stvar njihovu od tebe.
12 ingrediatur ad doctrinam cor tuum et aures tuae ad verba scientiae
Obrati k nauci srce svoje i uši svoje k rijeèima mudrijem.
13 noli subtrahere a puero disciplinam si enim percusseris eum virga non morietur
Ne ukraæuj kara djetetu; kad ga biješ prutom, neæe umrijeti.
14 tu virga percuties eum et animam eius de inferno liberabis (Sheol )
Ti ga bij prutom, i dušu æeš mu izbaviti iz pakla. (Sheol )
15 fili mi si sapiens fuerit animus tuus gaudebit tecum cor meum
Sine moj, ako bude mudro srce tvoje, veseliæe se srce moje u meni;
16 et exultabunt renes mei cum locuta fuerint rectum labia tua
I igraæe bubrezi moji kad usne tvoje stanu govoriti što je pravo.
17 non aemuletur cor tuum peccatores sed in timore Domini esto tota die
Srce tvoje neka ne zavidi grješnicima, nego budi u strahu Gospodnjem vazda.
18 quia habebis spem in novissimo et praestolatio tua non auferetur
Jer ima plata, i nadanje tvoje neæe se zatrti.
19 audi fili mi et esto sapiens et dirige in via animum tuum
Slušaj, sine moj, i budi mudar i upravi putem srce svoje.
20 noli esse in conviviis potatorum nec in comesationibus eorum qui carnes ad vescendum conferunt
Ne budi meðu pijanicama ni meðu izjelicama.
21 quia vacantes potibus et dantes symbola consumentur et vestietur pannis dormitatio
Jer pijanica i izjelica osiromašiæe, i spavaè hodiæe u ritama.
22 audi patrem tuum qui genuit te et ne contemnas cum senuerit mater tua
Slušaj oca svojega koji te je rodio, i ne preziri matere svoje kad ostari.
23 veritatem eme et noli vendere sapientiam et doctrinam et intellegentiam
Kupuj istinu i ne prodaji je; kupuj mudrost, znanje i razum.
24 exultat gaudio pater iusti qui sapientem genuit laetabitur in eo
Veoma se raduje otac pravednikov, i roditelj mudroga veseli se s njega.
25 gaudeat pater tuus et mater tua et exultet quae genuit te
Neka se dakle veseli otac tvoj i mati tvoja, i neka se raduje roditeljka tvoja.
26 praebe fili mi cor tuum mihi et oculi tui vias meas custodiant
Sine moj, daj mi srce svoje, i oèi tvoje neka paze na moje pute.
27 fovea enim profunda est meretrix et puteus angustus aliena
Jer je kurva duboka jama, a tijesan studenac tuða žena.
28 insidiatur in via quasi latro et quos incautos viderit interficit
Ona i zasjeda kao lupež i umnožava zloèince meðu ljudima.
29 cui vae cuius patri vae cui rixae cui foveae cui sine causa vulnera cui suffusio oculorum
Kome: jaoh? kome: kuku? kome svaða? kome vika? kome rane ni za što? kome crven u oèima?
30 nonne his qui morantur in vino et student calicibus epotandis
Koji sjede kod vina, koji idu te traže rastvorena vina.
31 ne intuearis vinum quando flavescit cum splenduerit in vitro color eius ingreditur blande
Ne gledaj na vino kad se rumeni, kad u èaši pokazuje lice svoje i upravo iskaèe.
32 sed in novissimo mordebit ut coluber et sicut regulus venena diffundet
Na pošljedak æe kao zmija ujesti i kao aspida upeæi.
33 oculi tui videbunt extraneas et cor tuum loquetur perversa
Oèi æe tvoje gledati na tuðe žene, i srce æe tvoje govoriti opaèine.
34 et eris sicut dormiens in medio mari et quasi sopitus gubernator amisso clavo
I biæeš kao onaj koji leži usred mora i kao onaj koji spava navrh jedra.
35 et dices verberaverunt me sed non dolui traxerunt me et ego non sensi quando evigilabo et rursum vina repperiam
Reæi æeš: izbiše me, ali me ne zabolje; tukoše me, ali ne osjetih; kad se probudim, iæi æu opet da tražim to.