Proverbiorum 14
1 sapiens mulier aedificavit domum suam insipiens instructam quoque destruet manibus
Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
2 ambulans recto itinere et timens Deum despicitur ab eo qui infami graditur via
Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
3 in ore stulti virga superbiae labia sapientium custodiunt eos
U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
4 ubi non sunt boves praesepe vacuum est ubi autem plurimae segetes ibi manifesta fortitudo bovis
Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
5 testis fidelis non mentietur profert mendacium testis dolosus
Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
6 quaerit derisor sapientiam et non inveniet doctrina prudentium facilis
Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
7 vade contra virum stultum et nescito labia prudentiae
Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
8 sapientia callidi est intellegere viam suam et inprudentia stultorum errans
Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
9 stultis inludet peccatum inter iustos morabitur gratia
Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
10 cor quod novit amaritudinem animae suae in gaudio eius non miscebitur extraneus
Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
11 domus impiorum delebitur tabernacula iustorum germinabunt
Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
12 est via quae videtur homini iusta novissima autem eius deducunt ad mortem
Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
13 risus dolore miscebitur et extrema gaudii luctus occupat
I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
14 viis suis replebitur stultus et super eum erit vir bonus
Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
15 innocens credit omni verbo astutus considerat gressus suos
Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
16 sapiens timet et declinat malum stultus transilit et confidit
Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
17 inpatiens operabitur stultitiam et vir versutus odiosus est
Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
18 possidebunt parvuli stultitiam et astuti expectabunt scientiam
Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
19 iacebunt mali ante bonos et impii ante portas iustorum
Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
20 etiam proximo suo pauper odiosus erit amici vero divitum multi
I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
21 qui despicit proximum suum peccat qui autem miseretur pauperi beatus erit
Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
22 errant qui operantur malum misericordia et veritas praeparant bona
Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
23 in omni opere erit abundantia ubi autem verba sunt plurima frequenter egestas
U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
24 corona sapientium divitiae eorum fatuitas stultorum inprudentia
Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
25 liberat animas testis fidelis et profert mendacia versipellis
Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
26 in timore Domini fiducia fortitudinis et filiis eius erit spes
U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
27 timor Domini fons vitae ut declinet a ruina mortis
Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
28 in multitudine populi dignitas regis et in paucitate plebis ignominia principis
Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
29 qui patiens est multa gubernatur prudentia qui autem inpatiens exaltat stultitiam suam
Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
30 vita carnium sanitas cordis putredo ossuum invidia
Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
31 qui calumniatur egentem exprobrat factori eius honorat autem eum qui miseretur pauperis
Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
32 in malitia sua expelletur impius sperat autem iustus in morte sua
Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
33 in corde prudentis requiescit sapientia et indoctos quoque erudiet
U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
34 iustitia elevat gentem miseros facit populos peccatum
Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
35 acceptus est regi minister intellegens iracundiam eius inutilis sustinebit
Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
