< Proverbiorum 10 >
1 parabolae Salomonis filius sapiens laetificat patrem filius vero stultus maestitia est matris suae
Mudar je sin radost ocu svojemu, a lud je sin žalost materi svojoj.
2 non proderunt thesauri impietatis iustitia vero liberabit a morte
Ne pomaže nepravedno blago, nego pravda izbavlja od smrti.
3 non adfliget Dominus fame animam iusti et insidias impiorum subvertet
Ne da Gospod da gladuje duša pravednikova, a imanje bezbožnièko razmeæe.
4 egestatem operata est manus remissa manus autem fortium divitias parat
Nemarna ruka osiromašava, a vrijedna ruka obogaæava.
5 qui congregat in messe filius sapiens est qui autem stertit aestate filius confusionis
Ko zbira u ljeto, sin je razuman; ko spava o žetvi, sin je sramotan.
6 benedictio super caput iusti os autem impiorum operit iniquitatem
Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta bezbožnièka pokriva nasilje.
7 memoria iusti cum laudibus et nomen impiorum putrescet
Spomen pravednikov ostaje blagosloven, a ime bezbožnièko truhne.
8 sapiens corde praecepta suscipiet stultus caeditur labiis
Ko je mudra srca, prima zapovijesti; a ko je ludijeh usana, pašæe.
9 qui ambulat simpliciter ambulat confidenter qui autem depravat vias suas manifestus erit
Ko hodi bezazleno, hodi pouzdano; a ko je opak na putovima svojim, poznaæe se.
10 qui annuit oculo dabit dolorem stultus labiis verberabitur
Ko namiguje okom, daje muku; i ko je ludijeh usana, pašæe.
11 vena vitae os iusti et os impiorum operiet iniquitatem
Usta su pravednikova izvor životu, a usta bezbožnièka pokriva nasilje.
12 odium suscitat rixas et universa delicta operit caritas
Mrzost zameæe svaðe, a ljubav prikriva sve prijestupe.
13 in labiis sapientis invenietur sapientia et virga in dorso eius qui indiget corde
Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a za leða je bezumnoga batina.
14 sapientes abscondunt scientiam os autem stulti confusioni proximum est
Mudri sklanjaju znanje, a usta ludoga blizu su pogibli.
15 substantia divitis urbs fortitudinis eius pavor pauperum egestas eorum
Bogatstvo je bogatima tvrd grad, siromaštvo je siromasima pogibao.
16 opus iusti ad vitam fructus impii ad peccatum
Rad je pravednikov na život, dobitak bezbožnikov na grijeh.
17 via vitae custodienti disciplinam qui autem increpationes relinquit errat
Ko prima nastavu, na putu je k životu; a ko odbacuje kar, luta.
18 abscondunt odium labia mendacia qui profert contumeliam insipiens est
Ko pokriva mržnju, lažljivih je usana; i ko iznosi sramotu, bezuman je.
19 in multiloquio peccatum non deerit qui autem moderatur labia sua prudentissimus est
U mnogim rijeèima ne biva bez grijeha; ali ko zadržava usne svoje, razuman je.
20 argentum electum lingua iusti cor impiorum pro nihilo
Jezik je pravednikov srebro odabrano; srce bezbožnièko ne vrijedi ništa.
21 labia iusti erudiunt plurimos qui autem indocti sunt in cordis egestate morientur
Usne pravednikove pasu mnoge, a bezumni umiru s bezumlja.
22 benedictio Domini divites facit nec sociabitur ei adflictio
Blagoslov Gospodnji obogaæava a bez muke.
23 quasi per risum stultus operatur scelus sapientia autem est viro prudentia
Bezumniku je šala èiniti zlo, a razuman èovjek drži se mudrosti.
24 quod timet impius veniet super eum desiderium suum iustis dabitur
Èega se boji bezbožnik, ono æe ga snaæi; a što pravednici žele, Bog æe im dati.
25 quasi tempestas transiens non erit impius iustus autem quasi fundamentum sempiternum
Kao što prolazi oluja, tako bezbožnika nestaje; a pravednik je na vjeèitom temelju.
26 sicut acetum dentibus et fumus oculis sic piger his qui miserunt eum
Kakav je ocat zubima i dim oèima, taki je ljenivac onima koji ga šalju.
27 timor Domini adponet dies et anni impiorum breviabuntur
Strah Gospodnji dodaje dane, a bezbožnicima se godine prekraæuju.
28 expectatio iustorum laetitia spes autem impiorum peribit
Èekanje pravednijeh radost je, a nadanje bezbožnijeh propada.
29 fortitudo simplicis via Domini et pavor his qui operantur malum
Put je Gospodnji krjepost bezazlenomu, a strah onima koji èine bezakonje.
30 iustus in aeternum non commovebitur impii autem non habitabunt in terram
Pravednik se neæe nigda pokolebati, a bezbožnici neæe nastavati na zemlji.
31 os iusti parturiet sapientiam lingua pravorum peribit
Usta pravednikova iznose mudrost, a jezik opaki istrijebiæe se.
32 labia iusti considerant placita et os impiorum perversa
Usne pravednikove znaju što je milo, a bezbožnièka su usta opaèina.