< Proverbiorum 31 >

1 Verba Lamuelis regis. Visio, qua erudivit eum mater sua.
Ebigambo bya kabaka Lemweri bye yayogera, nnyina bye yamuyigiriza.
2 Quid dilecte mi, quid dilecte uteri mei, quid dilecte votorum meorum?
Ggwe mutabani wange, ggwe mutabani w’enda yange, ggwe mutabani w’obweyamo bwange.
3 Ne dederis mulieribus substantiam tuam, et divitias tuas ad delendos reges.
Tomaliranga maanyi go ku bakazi, newaakubadde amaanyi go ku abo abazikiriza bakabaka.
4 Noli regibus, o Lamuel, noli regibus dare vinum: quia nullum secretum est ubi regnat ebrietas.
Ggwe Lemweri, si kya bakabaka, si kya bakabaka okunywanga omwenge, so si kya balangira okwegombanga omwenge,
5 et ne forte bibant, et obliviscantur iudiciorum, et mutent causam filiorum pauperis.
si kulwa nga bagunywa ne beerabira amateeka, ne batalamula mu bwenkanya abantu baabwe abatulugunyizibwa.
6 Date siceram moerentibus, et vinum his, qui amaro sunt animo:
Ekitamiiza mukiwenga oyo ayagala okufa, n’omwenge oyo alina emmeeme eriko obuyinike.
7 ut bibant, et obliviscantur egestatis suae, et doloris sui non recordentur amplius.
Mumuleke anywenga yeerabire obwavu bwe, alemenga kujjukira nate buyinike bwe.
8 Aperi os tuum muto, et causis omnium filiorum qui pertranseunt:
Yogereranga abo abatasobola kweyogerera, otunulenga mu nsonga z’abo bonna abaasigala ettayo.
9 aperi os tuum, decerne quod iustum est, et iudica inopem et pauperem.
Yogera olamulenga n’obwenkanya, olwanirirenga abaavu n’abali mu bwetaavu.
10 Mulierem fortem quis inveniet? procul, et de ultimis finibus pretium eius.
Omukazi omwegendereza ani ayinza okumulaba? Wa muwendo nnyo okusinga amayinja ag’omuwendo ennyo.
11 Confidit in ea cor viri sui, et spoliis non indigebit.
Bba amwesiga n’omutima gwe gwonna, era bba talina kyonna kya muwendo ky’abulwa.
12 Reddet ei bonum, et non malum, omnibus diebus vitae suae.
Aleetera bba essanyu so tamukola kabi, obulamu bwe bwonna.
13 Quaesivit lanam et linum, et operata est consilia manuum suarum.
Anoonya ebyoya by’endiga n’anoonya ne ppamba, n’akola emirimu gye mu ssanyu eritayogerekeka.
14 Facta est quasi navis institoris, de longe portans panem suum.
Ali ng’ebyombo by’abasuubuzi, aleeta emmere okuva mu nsi ezeewala.
15 Et de nocte surrexit, deditque praedam domesticis suis, et cibaria ancillis suis.
Agolokoka tebunnakya, n’awa ab’omu nnyumba ye ebyokulya, n’agabira abaweereza be abawala be abaweereza emirimu egy’okukola.
16 Consideravit agrum, et emit eum: de fructu manuum suarum plantavit vineam.
Alowooza ku nnimiro n’agigula; asimba ennimiro ey’emizabbibu n’ebibala by’emikono gye.
17 Accinxit fortitudine lumbos suos, et roboravit brachium suum.
Omukazi oyo akola n’amaanyi omulimu gwe, emikono gye gikwata n’amaanyi emirimu gye.
18 Gustavit, et vidit quia bona est negotiatio eius: non extinguetur in nocte lucerna eius.
Ayiiya ebyamaguzi ebirimu amagoba n’abisuubula, era n’ettabaaza ye ekiro tezikira.
19 Manum suam misit ad fortia, et digiti eius apprehenderunt fusum.
Anyweza omuti oguluka ppamba mu mukono gwe, engalo ze ne zikwata akati akalanga.
20 Manum suam aperuit inopi, et palmas suas extendit ad pauperem.
Ayanjululiza abaavu omukono gwe, n’agololera omukono gwe oyo ali mu bwetaavu.
21 Non timebit domui suae a frigoribus nivis: omnes enim domestici eius vestiti sunt duplicibus.
Mu biseera by’obutiti taba na kutya, kubanga ab’omu nnyumba ye bonna baba n’engoye ez’okwambala.
22 Stragulatam vestem fecit sibi: byssus, et purpura indumentum eius.
Yeekolera ebibikka obuliri bwe, era engoye ze za linena omulungi, za ffulungu.
23 Nobilis in portis vir eius, quando sederit cum senatoribus terrae.
Bba amanyibbwa, y’omu ku bakulu abakulembera ensi, era ateeseza mu nkiiko enkulu.
24 Sindonem fecit, et vendidit, et cingulum tradidit Chananaeo.
Omukazi atunga ebyambalo ebya linena n’abitunda, n’aguza abasuubuzi enkoba.
25 Fortitudo et decor indumentum eius, et ridebit in die novissimo.
Amaanyi n’ekitiibwa bye byambalo bye, era tatya ebiro ebigenda okujja.
26 Os suum aperuit sapientiae, et lex clementiae in lingua eius.
Ayogera n’amagezi, era ayigiriza ebyekisa.
27 Consideravit semitas domus suae, et panem otiosa non comedit.
Alabirira nnyo empisa z’ab’omu nnyumba ye, era talya mmere ya bugayaavu.
28 Surrexerunt filii eius, et beatissimam praedicaverunt: vir eius, et laudavit eam.
Abaana be bagolokoka ne bamuyita wa mukisa, ne bba n’amutendereza ng’ayogera nti,
29 Multae filiae congregaverunt sibi divitias: tu supergressa es universas.
“Abakazi bangi abakola eby’ekitiibwa naye bonna ggwe obasinga.”
30 Fallax gratia, et vana est pulchritudo: mulier timens Dominum ipsa laudabitur.
Obubalagavu bulimba n’endabika ennungi teriiko kyegasa, naye omukazi atya Mukama anaatenderezebwanga.
31 Date ei de fructu manuum suarum: et laudent eam in portis opera eius.
Mumusasule empeera gy’akoleredde, n’emirimu gye gimuweesenga ettendo ku miryango gy’ekibuga.

< Proverbiorum 31 >