< Proverbiorum 27 >
1 Ne glorieris in crastinum, ignorans quid superventura pariat dies.
Ne hvali se sjutrašnjim danom, jer ne znaš šta æe dan donijeti.
2 Laudet te alienus, et non os tuum: extraneus, et non labia tua.
Neka te hvali drugi, a ne tvoja usta, tuðin, a ne tvoje usne.
3 Grave est saxum, et onerosa arena: sed ira stulti utroque gravior.
Težak je kamen, i pijesak je težak; ali je gnjev bezumnikov teži od obojega.
4 Ira non habet misericordiam, nec erumpens furor: et impetum concitati spiritus ferre quis poterit?
Jarost je nemilostiva, i gnjev je plah; ali ko æe odoljeti zavisti?
5 Melior est manifesta correptio, quam amor absconditus.
Bolji je javni ukor nego tajna ljubav.
6 Meliora sunt vulnera diligentis, quam fraudulenta oscula odientis
Udarci od prijatelja istiniti su, a cjelivi nenavidnikovi lažni.
7 Anima saturata calcabit favum: et anima esuriens etiam amarum pro dulci sumet.
Duša sita gazi sat, a gladnoj duši slatko je sve što je gorko.
8 Sicut avis transmigrans de nido suo, sic vir qui derelinquit locum suum.
Kaka je ptica koja odleti iz svojega gnijezda, taki je èovjek koji otide iz svojega mjesta.
9 Unguento et variis odoribus delectatur cor: et bonis amici consiliis anima dulcoratur.
Ulje i kad veseli srce, tako je prijatelj sladak svjetom srdaènijem.
10 Amicum tuum, et amicum patris tui ne dimiseris: et domum fratris tui ne ingrediaris in die afflictionis tuae. Melior est vicinus iuxta, quam frater procul.
Ne ostavljaj prijatelja svojega ni prijatelja oca svojega, i u kuæu brata svojega ne ulazi u nesreæi svojoj: bolji je susjed blizu nego brat daleko.
11 Stude sapientiae fili mi, et laetifica cor meum, ut possim exprobranti respondere sermonem.
Sine moj, budi mudar i obraduj srce moje, da imam šta odgovoriti onome ko me ruži.
12 Astutus videns malum, absconditus est: parvuli transeuntes sustinuerunt dispendia.
Pametan èovjek vidi zlo i skloni se, a ludi idu dalje i plaæaju.
13 Tolle vestimentum eius, qui spopondit pro extraneo: et pro alienis, aufer ei pignus.
Uzmi haljinu onomu koji se podjamèi za tuðina, i uzmi zalog od njega za tuðinku.
14 Qui benedicit proximo suo voce grandi, de nocte consurgens maledicenti similis erit.
Ko blagosilja prijatelja svojega na glas rano ustajuæi, primiæe mu se za kletvu.
15 Tecta perstillantia in die frigoris, et litigiosa mulier comparantur:
Neprestano kapanje kad je velik dažd, i žena svadljiva, jedno su;
16 qui retinet eam, quasi qui ventum teneat, et oleum dexterae suae evacuabit.
Ko je ustavlja, ustavlja vjetar, i ona se odaje kao mirisavo ulje u desnici.
17 Ferrum ferro exacuitur, et homo exacuit faciem amici sui.
Gvožðe se gvožðem oštri, tako èovjek oštri lice prijatelja svojega.
18 Qui servat ficum, comedet fructus eius: et qui custos est domini sui, glorificabitur.
Ko èuva smokvu, ješæe roda njezina; tako ko èuva gospodara svojega, biæe poštovan.
19 Quomodo in aquis resplendent vultus prospicientium, sic corda hominum manifesta sunt prudentibus.
Kako je u vodi lice prema licu, tako je srce èovjeèije prema èovjeku.
20 Infernus et perditio numquam implentur: similiter et oculi hominum insatiabiles: (Sheol )
Grob i propast nigda se ne mogu zasititi, tako oèi èovjeèije nigda nijesu site. (Sheol )
21 Quomodo probatur in conflatorio argentum, et in fornace aurum: sic probatur homo ore laudantis. Cor iniqui inquirit mala, cor autem rectum inquirit scientiam.
Srebro u topionici i zlato u peæi a èovjek u ustima onoga koji ga hvali poznaje se.
22 Si contuderis stultum in pila quasi ptisanas feriente desuper pilo, non auferetur ab eo stultitia eius.
Da bezumnoga tucaš u stupi tuèkom s prekrupom, ne bi otišlo od njega bezumlje njegovo.
23 Diligenter agnosce vultum pecoris tui, tuosque greges considera:
Dobro gledaj stoku svoju i staraj se za stada svoja.
24 Non enim habebis iugiter potestatem: sed corona tribuetur in generatione et generationem.
Jer bogatstvo ne traje dovijeka niti kruna od koljena do koljena.
25 Aperta sunt prata, et apparuerunt herbae virentes, et collecta sunt foena de montibus.
Kad trava naraste i pokaže se zelen, kupi se trava po planinama.
26 Agni ad vestimentum tuum: et hoedi, agri pretium.
Jaganjci su ti za odijelo, i jariæi cijena za njivu.
27 Sufficiat tibi lac caprarum in cibos tuos, et in necessaria domus tuae: et ad victum ancillis tuis.
I dosta ima mlijeka kozjega tebi za jelo, i za jelo tvojemu domu i za hranu tvojim djevojkama.