< Iacobi 4 >

1 Unde bella, et lites in vobis? Nonne ex concupiscentiis vestris, quae militant in membris vestris?
Otkuda ratovi i raspre meðu nama? Ne otuda li, od slasti vašijeh, koje se bore u vašijem udima?
2 Concupiscitis, et non habetis: occiditis, et zelatis: et non potestis adipisci: litigatis, et belligeratis, et non habetis, propter quod non postulatis.
Želite i nemate; ubijate i zavidite, i ne možete da dobijete; borite se i vojujete, i nemate, jer ne ištete.
3 Petitis, et non accipitis: eo quod male petatis: ut in concupiscentiis vestris insumatis.
Ištete, i ne primate, jer zlo ištete, da u slastima svojijem trošite.
4 Adulteri nescitis quia amicitia huius mundi, inimica est Dei? Quicumque ergo voluerit amicus esse saeculi huius, inimicus Dei constituitur.
Preljuboèinci i preljuboèinice! ne znate li da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Jer koji hoæe svijetu prijatelj da bude, neprijatelj Božij postaje.
5 An putatis quia inaniter Scriptura dicat: Ad invidiam concupiscit spiritus, qui habitat in vobis?
Ili mislite da pismo uzalud govori: duh koji u nama živi mrzi na zavist?
6 Maiorem autem dat gratiam. Propter quod dicit: Deus superbis resistit, humilibus autem dat gratiam.
A on daje veæu blagodat. Jer govori: Gospod suproti se ponositima, a poniženima daje blagodat.
7 Subditi ergo estote Deo, resistite autem diabolo, et fugiet a vobis.
Pokorite se dakle Bogu, a protivite se ðavolu, i pobjeæi æe od vas.
8 Appropinquate Deo, et appropinquabit vobis. Emundate manus, peccatores: et purificate corda, duplices animo.
Približite se k Bogu, i on æe se približiti k vama. Oèistite ruke, grješnici, popravite srca svoja, nepostojani.
9 Miseri estote, et lugete, et plorate: risus vester in luctum convertatur, et gaudium in moerorem.
Budite žalosni i plaèite i jauèite: smijeh vaš neka se pretvori u plaè, i radost u žalost.
10 Humiliamini in conspectu Domini, et exaltabit vos.
Ponizite se pred Gospodom, i podignuæe vas.
11 Nolite detrahere alterutrum fratres mei. Qui detrahit fratri, aut qui iudicat fratrem suum, detrahit legi, et iudicat legem. Si autem iudicas legem: non es factor legis, sed iudex.
Ne opadajte jedan drugoga, braæo; jer ko opada brata ili osuðuje brata svojega opada zakon i osuðuje zakon, a ako zakon osuðuješ, nijesi tvorac zakona, nego sudija.
12 Unus est enim legislator, et iudex, qui potest perdere, et liberare.
Jedan je zakonodavac i sudija, koji može spasti i pogubiti; a ti ko si što drugoga osuðuješ?
13 Tu autem quis es, qui iudicas proximum? Ecce nunc qui dicitis: Hodie, aut crastino ibimus in illam civitatem, et faciemus ibi quidem annum, et mercabimur, et lucrum faciemus:
Slušajte sad vi koji govorite: danas ili sjutra poæi æemo u ovaj ili onaj grad, i sjediæemo ondje jednu godinu, i trgovaæemo i dobijaæemo.
14 qui ignoratis quid erit in crastinum.
Vi koji ne znate šta æe biti sjutra. Jer šta je vaš život? On je para, koja se za malo pokaže, a potom je nestane.
15 Quae est enim vita vestra? vapor est ad modicum parens, et deinceps exterminabitur; pro eo ut dicatis: Si Dominus voluerit. Et: Si vixerimus, faciemus hoc, aut illud.
Mjesto da govorite: ako Gospod htjedbude, i živi budemo, uèiniæemo ovo ili ono.
16 Nunc autem exultatis in superbiis vestris. Omnis exultatio talis, maligna est.
A sad se hvalite svojijem ponosom. Svaka je hvala takova zla.
17 Scienti igitur bonum facere, et non facienti, peccatum est illi.
Jer koji zna dobro èiniti i ne èini, grijeh mu je.

< Iacobi 4 >