< Proverbiorum 28 >
1 Fugit impius nemine persequente; justus autem, quasi leo confidens, absque terrore erit.
Opaki bježe i kad ih nitko ne progoni, a pravednici su neustrašivi kao mladi lav.
2 Propter peccata terræ multi principes ejus; et propter hominis sapientiam, et horum scientiam quæ dicuntur, vita ducis longior erit.
Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi, a s čovjekom razumnim i umnim uprava je postojana.
3 Vir pauper calumnians pauperes similis est imbri vehementi in quo paratur fames.
Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema.
4 Qui derelinquunt legem laudant impium; qui custodiunt, succenduntur contra eum.
Koji zapuštaju Zakon, veličaju opake, a koji se drže Zakona, protive im se.
5 Viri mali non cogitant judicium; qui autem inquirunt Dominum animadvertunt omnia.
Zli ljudi ne razumiju pravice, a koji traže Jahvu, razumiju sve.
6 Melior est pauper ambulans in simplicitate sua quam dives in pravis itineribus.
Bolji je siromah koji živi bezazleno nego bogataš koji kroči krivim putem.
7 Qui custodit legem filius sapiens est; qui autem comessatores pascit confundit patrem suum.
Tko se drži Zakona, razuman je sin, a tko se druži s izbjeglicama, sramoti oca svoga.
8 Qui coacervat divitias usuris et fœnore, liberali in pauperes congregat eas.
Tko umnožava bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima.
9 Qui declinat aures suas ne audiat legem, oratio ejus erit execrabilis.
Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska.
10 Qui decipit justos in via mala, in interitu suo corruet, et simplices possidebunt bona ejus.
Tko zavodi poštene na put zao, past će u jamu svoju, a pošteni će baštiniti sreću.
11 Sapiens sibi videtur vir dives; pauper autem prudens scrutabitur eum.
Bogat se čovjek čini sebi mudrim, ali će ga razuman siromah raskrinkati.
12 In exsultatione justorum multa gloria est; regnantibus impiis, ruinæ hominum.
Velika je slava kad se raduju pravednici, a kad se dižu opaki, ljudi se kriju.
13 Qui abscondit scelera sua non dirigetur; qui autem confessus fuerit et reliquerit ea, misericordiam consequetur.
Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi.
14 Beatus homo qui semper est pavidus; qui vero mentis est duræ corruet in malum.
Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću.
15 Leo rugiens et ursus esuriens, princeps impius super populum pauperem.
Lav koji riče i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu.
16 Dux indigens prudentia multos opprimet per calumniam; qui autem odit avaritiam, longi fient dies ejus.
Nerazuman knez čini mnoga nasilja, a koji mrzi lakomost, dugo živi.
17 Hominem qui calumniatur animæ sanguinem, si usque ad lacum fugerit, nemo sustinet.
Onaj koga tišti krvna krivica, do groba bježi: ne zaustavljajte ga.
18 Qui ambulat simpliciter salvus erit; qui perversis graditur viis concidet semel.
Spasava se tko živi pravedno, tko se koleba između dva puta, propada na jednom od njih.
19 Qui operatur terram suam satiabitur panibus; qui autem sectatur otium replebitur egestate.
Tko obrađuje svoju zemlju, nasitit će se kruha, a tko trči za tlapnjama, nasitit će se siromaštva.
20 Vir fidelis multum laudabitur; qui autem festinat ditari non erit innocens.
Čestit čovjek stječe blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne.
21 Qui cognoscit in judicio faciem non bene facit; iste et pro buccella panis deserit veritatem.
Ne valja biti pristran na sudu, jer i za zalogaj kruha čovjek čini zlo.
22 Vir qui festinat ditari, et aliis invidet, ignorat quod egestas superveniet ei.
Pohlepnik hrli za bogatstvom, a ne zna da će ga stići oskudica.
23 Qui corripit hominem gratiam postea inveniet apud eum, magis quam ille qui per linguæ blandimenta decipit.
Tko kori čovjeka, nalazi poslije veću milost nego onaj koji laska jezikom.
24 Qui subtrahit aliquid a patre suo et a matre, et dicit hoc non esse peccatum, particeps homicidæ est.
Tko pljačka oca svoga i majku svoju i veli: “Nije grijeh”, drug je razbojniku.
25 Qui se jactat et dilatat, jurgia concitat; qui vero sperat in Domino sanabitur.
Lakomac zameće svađu, a tko se uzda u Jahvu, uspjet će.
26 Qui confidit in corde suo stultus est; qui autem graditur sapienter, ipse salvabitur.
Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro.
27 Qui dat pauperi non indigebit; qui despicit deprecantem sustinebit penuriam.
Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet.
28 Cum surrexerint impii, abscondentur homines; cum illi perierint, multiplicabuntur justi.
Kad se dižu opaki, ljudi se kriju, a kad propadaju, tad se množe pravednici.