Proverbiorum 13
1 Filius sapiens doctrina patris; qui autem illusor est non audit cum arguitur.
Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.
2 De fructu oris sui homo satiabitur bonis: anima autem prævaricatorum iniqua.
Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.
3 Qui custodit os suum custodit animam suam; qui autem inconsideratus est ad loquendum, sentiet mala.
Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.
4 Vult et non vult piger; anima autem operantium impinguabitur.
Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.
5 Verbum mendax justus detestabitur; impius autem confundit, et confundetur.
Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.
6 Justitia custodit innocentis viam, impietas autem peccatorem supplantat.
Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.
7 Est quasi dives, cum nihil habeat, et est quasi pauper, cum in multis divitiis sit.
Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
8 Redemptio animæ viri divitiæ suæ; qui autem pauper est, increpationem non sustinet.
Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.
9 Lux justorum lætificat: lucerna autem impiorum extinguetur.
Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.
10 Inter superbos semper jurgia sunt; qui autem agunt omnia cum consilio, reguntur sapientia.
Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.
11 Substantia festinata minuetur; quæ autem paulatim colligitur manu, multiplicabitur.
Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.
12 Spes quæ differtur affligit animam; lignum vitæ desiderium veniens.
Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.
13 Qui detrahit alicui rei, ipse se in futurum obligat; qui autem timet præceptum, in pace versabitur. Animæ dolosæ errant in peccatis: justi autem misericordes sunt, et miserantur.
Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.
14 Lex sapientis fons vitæ, ut declinet a ruina mortis.
Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.
15 Doctrina bona dabit gratiam; in itinere contemptorum vorago.
Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.
16 Astutus omnia agit cum consilio; qui autem fatuus est aperit stultitiam.
Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.
17 Nuntius impii cadet in malum; legatus autem fidelis, sanitas.
Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.
18 Egestas et ignominia ei qui deserit disciplinam; qui autem acquiescit arguenti glorificabitur.
Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.
19 Desiderium si compleatur delectat animam; detestantur stulti eos qui fugiunt mala.
Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.
20 Qui cum sapientibus graditur sapiens erit; amicus stultorum similis efficietur.
Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.
21 Peccatores persequitur malum, et justis retribuentur bona.
Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.
22 Bonus reliquit hæredes filios et nepotes, et custoditur justo substantia peccatoris.
Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.
23 Multi cibi in novalibus patrum, et aliis congregantur absque judicio.
Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.
24 Qui parcit virgæ odit filium suum; qui autem diligit illum instanter erudit.
Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.
25 Justus comedit et replet animam suam; venter autem impiorum insaturabilis.
Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.
