< Proverbiorum 23 >
1 [Quando sederis ut comedas cum principe, diligenter attende quæ apposita sunt ante faciem tuam.
Kana ukagara pakudya pamwe chete nomubati, nyatsocherechedza zviri pamberi pako,
2 Et statue cultrum in gutture tuo: si tamen habes in potestate animam tuam.
uise banga pahuro kana uri munhu wamadyo.
3 Ne desideres de cibis ejus, in quo est panis mendacii.
Usapanga zvokudya zvake zvinonaka nokuti zvokudya izvozvo zvinonyengera.
4 Noli laborare ut diteris, sed prudentiæ tuæ pone modum.
Usazvionza nokuda kuwana pfuma; iva nouchenjeri hunoita kuti uzvibate.
5 Ne erigas oculos tuos ad opes quas non potes habere, quia facient sibi pennas quasi aquilæ, et volabunt in cælum.
Kungoti tarisei papfuma, wanei yaenda, nokuti zvirokwazvo inomera mapapiro igobhururuka ichienda kudenga segondo.
6 Ne comedas cum homine invido, et ne desideres cibos ejus:
Usadya zvokudya zvomunhu anonyima, kana kupanga zvokudya zvake zvinonaka;
7 quoniam in similitudinem arioli et conjectoris æstimat quod ignorat. Comede et bibe, dicet tibi; et mens ejus non est tecum.
nokuti munhu uya anongofunga chete mutengo wazvo. Anoti kwauri, “Idya ugonwa,” asi mumwoyo make asingadi.
8 Cibos quos comederas evomes, et perdes pulchros sermones tuos.
Ucharutsa zvishoma izvozvo zvawadya, uye unenge watambisa mashoko ako nokumutenda.
9 In auribus insipientium ne loquaris, qui despicient doctrinam eloquii tui.
Usataura nebenzi, nokuti richashora uchenjeri hwamashoko ako.
10 Ne attingas parvulorum terminos, et agrum pupillorum ne introëas:
Usabvisa dombo romuganhu wakare kana kupinda paminda yenherera,
11 propinquus enim illorum fortis est, et ipse judicabit contra te causam illorum.]
nokuti Mudziviriri wavo ane simba; iye achavarwira pamhaka yavo newe.
12 [Ingrediatur ad doctrinam cor tuum, et aures tuæ ad verba scientiæ.
Isa mwoyo wako kumurayiro nenzeve dzako kumashoko ezivo.
13 Noli subtrahere a puero disciplinam: si enim percusseris eum virga, non morietur.
Usarega kuranga mwana; ukamuranga neshamhu, haafi.
14 Tu virga percuties eum, et animam ejus de inferno liberabis. (Sheol )
Murange neshamhu ugoponesa mweya wake kubva parufu. (Sheol )
15 Fili mi, si sapiens fuerit animus tuus, gaudebit tecum cor meum:
Mwanakomana wangu, kana mwoyo wako wakachenjera, ipapo mwoyo wangu uchafara;
16 et exsultabunt renes mei, cum locuta fuerint rectum labia tua.
mukatikati mangu muchapembera kana miromo yako ichitaura zvakarurama.
17 Non æmuletur cor tuum peccatores, sed in timore Domini esto tota die:
Usarega mwoyo wako uchichiva vatadzi, asi nguva dzose shingairira kutya Jehovha.
18 quia habebis spem in novissimo, et præstolatio tua non auferetur.
Zvirokwazvo ramangwana rako rine tariro, uye tariro yako haingaparadzwi.
19 Audi, fili mi, et esto sapiens, et dirige in via animum tuum.
Teerera, mwanakomana wangu, ugova nouchenjeri, uye uchengete mwoyo wako panzira yakarurama.
20 Noli esse in conviviis potatorum, nec in comessationibus eorum qui carnes ad vescendum conferunt:
Usabatana navaya vanonwa waini zhinji, kunyange vaya vanokara nyama,
21 quia vacantes potibus et dantes symbola consumentur, et vestietur pannis dormitatio.
nokuti zvidhakwa nevane madyo vachava varombo, uye hope dzichavapfekedza mamvemve.
22 Audi patrem tuum, qui genuit te, et ne contemnas cum senuerit mater tua.
Teerera kuna baba vako, ivo vakakubereka, uye usazvidza mai vako kana vachinge vakwegura.
23 Veritatem eme, et noli vendere sapientiam, et doctrinam, et intelligentiam.
Tenga zvokwadi urege kuzoitengesa; uwane uchenjeri, kuzvibata nokunzwisisa.
24 Exsultat gaudio pater justi; qui sapientem genuit, lætabitur in eo.
Baba vomunhu akarurama vane mufaro mukuru; uyo ane mwanakomana akachenjera anofadzwa naye.
25 Gaudeat pater tuus et mater tua, et exsultet quæ genuit te.
Baba vako namai vako ngavafare; mai vakakubereka ngavafare kwazvo!
26 Præbe, fili mi, cor tuum mihi, et oculi tui vias meas custodiant.
Mwanakomana wangu, ndipe mwoyo wako uye meso ako ngaananʼanidze nzira dzangu,
27 Fovea enim profunda est meretrix, et puteus angustus aliena.
nokuti chifeve igomba rakadzika, uye mukadzi asingazvibati itsime rakamanikana.
28 Insidiatur in via quasi latro, et quos incautos viderit, interficiet.]
Segororo anohwandira, anowedzera vasina kutendeka pakati pavarume.
29 [Cui væ? cujus patri væ? cui rixæ? cui foveæ? cui sine causa vulnera? cui suffusio oculorum?
Ndiani ane nhamo? Ndiani akasuwa? Ndiani anokakavara? Ndiani anonyunyuta? Ndiani ane mavanga pasina mhaka? Ndiani ane meso akatsvuka?
30 nonne his qui commorantur in vino, et student calicibus epotandis?
Vaya vanogara pawaini, vanoenda kundoravira makate ewaini yakavhenganiswa.
31 Ne intuearis vinum quando flavescit, cum splenduerit in vitro color ejus: ingreditur blande,
Usatarisa waini kana yatsvuka, kana ichivaima iri mumukombe, kana ichidzika zvakanaka pakunwa!
32 sed in novissimo mordebit ut coluber, et sicut regulus venena diffundet.
Pakupedzisira inoruma senyoka uye ine uturu semvumbi.
33 Oculi tui videbunt extraneas, et cor tuum loquetur perversa.
Meso ako achaona zvisakamboonekwa uye pfungwa dzako dzichafunga zvakapesana.
34 Et eris sicut dormiens in medio mari, et quasi sopitus gubernator, amisso clavo.
Uchava souya akarara pamusoro pamafungu amakungwa, kana somunhu avete pamusoro pedanda rechikepe.
35 Et dices: Verberaverunt me, sed non dolui; traxerunt me, et ego non sensi. Quando evigilabo, et rursus vina reperiam?]
Uchati, “Vakandirova, asi handina kukuvara! Vakandirova asi handina kuzvinzwa! Ndichamuka rinhiko kuti ndigotsvakazve waini?”