< پەیدابوون 50 >

یوسف خۆی دا بەسەر ڕووی باوکیدا و بەسەریدا گریا و ماچی کرد. 1
Ama na mate ma, Yusuf holu nala e, de nggae ei-ei. Ana idꞌu ama na nasafafali.
ئینجا یوسف فەرمانی دا بە خزمەتکارە پزیشکەکانی کە باوکی مۆمیا بکەن. پزیشکەکانیش ئیسرائیلیان مۆمیا کرد. 2
Basa naa ma, Yusuf parenda mana tao mataꞌ mamates ra tao modꞌo neu e, fo ao sisi na afiꞌ maꞌafoo.
مۆمیاکردنەکە چل ڕۆژی پێچوو، چونکە بەوەندە ڕۆژە کارەکە تەواو دەبوو. میسرییەکانیش حەفتا ڕۆژ بۆی گریان. 3
Basa boe ma, ara linuafi mamates a losa fai haa nulu, tungga sira hadat na. Basa atahori Masir ra o nggae Yakob mamate na losa fai hitu nulu. Onaꞌ sira atahori monaen na mate.
کە ڕۆژانی گریان بەسەرچوو، یوسف لەگەڵ ماڵی فیرعەون قسەی کرد و گوتی: «ئەگەر جێی ڕەزامەندیتانم، ئەوا قسە لەگەڵ فیرعەون بکەن و پێی بڵێن، 4
Basa fai kahitu nulu na boe, Yusuf nafadꞌe pagau nara nae, “Rena! Mendi haraꞌ ia, mi mifadꞌe maneꞌ a maꞌo ia:
کە باوکم سوێندی داوم و گوتوویەتی:”وا من دەمرم، لەو گۆڕەدا بمنێژن کە لە خاکی کەنعان بۆ خۆمم هەڵکەندووە.“ئێستاش ڕێگام بدە کە بچم باوکم بنێژم و بگەڕێمەوە.» 5
‘Ama ngga nae mate ma, ana noꞌe au uꞌoi e sia rae Kanaꞌan. Dadꞌi au oꞌe maneꞌ fee au uu uꞌoi ama ngga dei. Basaꞌ fo au baliꞌ ia uma.’”
فیرعەونیش پێی گوت: «بڕۆ و بەو جۆرەی سوێندی داویت، باوکت بنێژە.» 6
Maneꞌ a nataa nae, “Mete ma ho helu ama ma taꞌo naa ena, muu muꞌoi e sia naa leo.”
ئیتر یوسف بۆ ناشتنی باوکی چوو. لەگەڵی هەموو خزمەتکارانی فیرعەون، پیرانی ماڵەکەی و هەموو پیرانی خاکی میسر چوون، 7
Boe ma Yusuf neu naꞌoi ama na. Atahori naeꞌ o tungga e boe. Maneꞌ a pagau nara, ma basa atahori monaeꞌ Masir ra.
لەگەڵ تێکڕای ماڵی یوسف و براکانی و ماڵی باوکی. تەنها منداڵەکان و ڕانە مەڕ و گاگەلیان لە خاکی گۆشەن بەجێهێشت. 8
Yusuf odꞌi-aꞌa nara, ro basa atahori mana tao ues nara o reu raꞌoi Yakob boe. Mana mahani sia Gosen, akaꞌ a sao nara ro anadikiꞌ ra ma banda nara.
کۆمەڵێکی زۆر گالیسکە و ئەسپ سواریش لەگەڵی چوون. 9
Soldꞌadꞌu naeꞌ o tungga boe. Ruma ro kareta, ma ruma sae ndara. Huu mana tungga ra, nae na seli, naa de nononggo mana tunggaꞌ laoꞌ ro mamates a narun seli.
ئینجا گەیشتنە سەر جۆخینەکەی ئاتاد، کە لەوبەری ڕووباری ئوردونە، لەوێ شیوەنێکی زۆر گەورە و توندیان گێڕا. یوسف حەوت ڕۆژ ماتەمی بۆ باوکی دانا. 10
Basa se lao losa loe Yordan seriꞌ sia mamanaꞌ esa naran Atad. Atahori biasa poko are sia naa. Yusuf se nggae ei-ei ama na mamate na ma bebeꞌek tetembaꞌ hitu fai sia naa.
کاتێک کەنعانییەکانی دانیشتووی ئەو خاکە ئەم ماتەمەیان لەسەر جۆخینەکەی ئاتاد بینی، گوتیان: «ئەمە ماتەمێکی گەورەی میسرییەکانە.» لەبەر ئەوە ناونرا ئابێل میسرایم کە لەوبەری ڕووباری ئوردونە. 11
Atahori Kanaꞌan sia naa rita se susa onaꞌ naa ma, ara olaꞌ rae, “Wei! Mita dei. Atahori Masir ra beꞌe mamates nara no sususaꞌ seli o. Ara nggae mataꞌ naa.” Naa de ara babꞌae mamanaꞌ naa, Abel-Misraim. Sosoa na ‘atahori Masir sususa na’.
کوڕەکانی یاقوبیش چۆنی ڕاسپاردبوون ئاوایان بۆ کرد. 12
Basa ma, Yakob ana nara tao tungga sira helu-fuli na.
جا کوڕەکانی هەڵیانگرت و بردیان بۆ خاکی کەنعان و لە ئەشکەوتەکەی ئەو کێڵگەیەی لە مەخپێلە ناشتیان، ئەوەی کە ڕووەو مەمرێیە و ئیبراهیم لەگەڵ کێڵگەکە لە عەفرۆنی حیتی کڕی تاکو بیکات بە گۆڕستان. 13
Ara rendi Yakob ao sisi na, de raꞌoi sia luat deka kambo Makpela no Mamre. Maꞌahulu na, Abraham hasa mamanaꞌ naa mia atahori Het, naran Efron, de tao dadꞌi mamana rates.
ئیتر یوسف و براکانی و هەموو ئەوانەی لەگەڵی بۆ ناشتنی باوکی چوون، دوای ناشتنی باوکی گەڕانەوە بۆ میسر. 14
Yusuf naꞌoi basa ama na ma, no odꞌi-aꞌa nara baliꞌ Masir reu. Basa atahori mana tungga reu raꞌoiꞌ ra o baliꞌ boe.
کاتێک براکانی یوسف بینییان باوکیان مرد، گوتیان: «نەکات یوسف قینمان لێ هەڵبگرێت و هەموو ئەو خراپەیەی بەرامبەری کردوومانە بەسەرمانی بهێنێتەوە.» 15
Ara losa Masir boe ma, Yusuf aꞌa nara ramatau. Huu ama na nese ena, de ara ola-olaꞌ rae, “Wei! Hei duꞌa dei! Mete ma Yusuf feꞌe mbedꞌaꞌ nasat no nggita, fo nae balas hita deꞌulakaꞌ na neu e, naa taꞌo bee?
ئیتر پەیامیان بۆ یوسف نارد و گوتیان: «باوکت پێش مردنی ڕایسپاردووین و گوتوویەتی: 16
Ara rala haraꞌ sa fo fee haraꞌ neu Yusuf rae: “Ama fetor. Hai feꞌe misinedꞌa leleꞌ hita ama na feꞌe masodꞌa na, ana denu hai
”ئاوا بە یوسف دەڵێن: داواکارم لێت لە تاوانی براکانت و گوناهەکەیان ببوریت، چونکە خراپەیان لەگەڵت کرد.“ئێستاش لە تاوانی بەندەکانی خودای باوکت خۆشبە.» کاتێک پەیامەکەیان گەیشت، یوسف دەستی بە گریان کرد. 17
mifadꞌe amaꞌ mae, ‘Usu musi fee ambon neu aꞌa nara salan. Huu maꞌahulu na ara tao deꞌulakaꞌ neu e.’ Hai o misinedꞌa hita ama na namahere neu Lamatualain mia maꞌahulu na. Naa de, hai, fo Lamatualain ate nara, ima moꞌe ambon, huu basa hai tao salaꞌ neu amaꞌ ena.” Yusuf rena taꞌo naa ma, ana nggae.
دوای ئەوە براکانی هاتن و لەبەردەمیدا کەوتن و گوتیان: «ئەوەتاین، ئێمە کۆیلەی تۆین.» 18
Boe ma aꞌa nara rema mata nara ma sendeꞌ lululangga nara, de olaꞌ rae, “Amaꞌ, tao hai dadꞌi ate ma.”
بەڵام یوسف پێی گوتن: «مەترسن. ئایا من لە جێی خودام؟ 19
Yusuf nafadꞌe se nae, “Aꞌa nggare! Sudꞌi mimitau fai! Akaꞌ a Lamatualain ma hak fo huku-doki atahori. Te au ia, hokoꞌ.
مەبەستی ئێوە خراپە بوو بۆم، بەڵام خودا کردی بە چاکە تاکو وەک ئەمڕۆ بکات، بۆ بە زیندوو هێشتنەوەی خەڵکێکی زۆر. 20
Maꞌahulu na, memaꞌ hei mala haraꞌ fo tao deꞌulakaꞌ neu au. Te Lamatualain nggati hei dudꞌuꞌa deꞌulaka ma, dadꞌi maloleꞌ. Naa de, Ana soꞌu au dadꞌi atahori monaeꞌ, fo atahori naeꞌ hambu masodꞌaꞌ.
ئێستاش مەترسن. من خۆتان و منداڵەکانتان بەخێو دەکەم.» ئیتر دڵنەوایی کردن و قسەی دڵخۆشکەرەی بۆ کردن. 21
Dadꞌi ia naa, au ufadꞌe nggi fo sudꞌi mimitau fai. Au helu dei fo au mete-seꞌu nggi, mo basa ana mara.” Yusuf oꞌola na naa, tao mangatetee aꞌa nara ralan.
یوسف خۆی و ماڵی باوکی لە میسر نیشتەجێ بوون. یوسف سەد و دە ساڵ ژیا 22
Basa naa ma, Yusuf leo nakandoo sia Masir no odꞌi-aꞌa nara. Ana nasodꞌa losa too natun esa sanahulu.
و منداڵەکانی ئەفرایمیشی بینی، کە دەکاتە نەوەی سێیەم. هەروەها ئەوەندە ژیا کە منداڵەکانی ماکیری کوڕی مەنەشەی بینی ناوی ئەویان وەرگرتووە. 23
Ana feꞌe nita Efraim sufe nara. Ma ana o naꞌaboi Manase umbu nara, naeni Makir ana nara.
ئینجا یوسف بە براکانی گوت: «من دەمرم، بەڵام خودا خۆی بەسەرتان دەکاتەوە و لەم خاکەوە دەتانباتەوە ئەو خاکەی کە بە سوێند بەڵێنی داوە بیداتە ئیبراهیم و ئیسحاق و یاقوب.» 24
Yusuf nafadꞌe aꞌa nara nae, “Aꞌa nggare! Au duꞌa-duꞌa na, fai mamate ngga deka ena. Te au umuhere, Lamatualain naꞌaboi hei. Dei fo, Ana no nggi lao hela nusaꞌ ia, ma nalalao nggi baliꞌ misiꞌ nusaꞌ fo Ana helu-fuli fee baꞌi Abraham, baꞌi Isak no ama Yakob.”
ئیتر یوسف نەوەی ئیسرائیلی سوێند دا و گوتی: «بێگومان خودا بەسەرتان دەکاتەوە، دەبێت ئێوەش لێرەوە ئێسقانەکانم ببەنەوە.» 25
Boe ma Yusuf noꞌe odꞌi-aꞌa nara teꞌa nae, “Hei musi teꞌa neu au. Mete ma losa fai na Lamatualain no baliꞌ nggi misiꞌ nusaꞌ naa, naa hei o mo baliꞌ ao sisi ngga.”
دوای ئەوە یوسف لە تەمەنی سەد و دە ساڵیدا مرد. ئیتر مۆمیایان کرد و لە میسر خرایە تابووتەوە. 26
Yusuf too natun esa sanahulu ma, ana mate sia Masir. Boe ma ara tao modꞌo neu ao sisi na, de tao e kopa na rala neu.

< پەیدابوون 50 >