< 히브리서 11 >

1 믿음은 바라는 것들의 실상이요 보지 못하는 것들의 증거니
Mete ma hita tamahere Lamatualain, naa sosoan nae, hita tamahena takandoo neu E. Te mete ma Ana helu-fuli nae tao dalaꞌ esa, na, hita bubꞌuluꞌ tae, Dei fo Ana tao tungga hehelu-fufuliꞌ naa. Onaꞌ mae hita nda feꞌe simbo saa sa boe o, tamahere takandooꞌ a.
2 선진들이 이로써 증거를 얻었으니라
Hita bei-baꞌi tara ruma memaꞌ ramahere taꞌo naa. Huu naa, Lamatualain simbo se no maloleꞌ.
3 믿음으로 모든 세계가 하나님의 말씀으로 지어진 줄을 우리가 아나니 보이는 것은 나타난 것으로 말미암아 된 것이 아니니라 (aiōn g165)
Raefafoꞌ no lalai fo hita titaꞌ leleꞌ ia, tamahere tae, Lamatualain mana tao basa ia ra. Huu Ana nda tao nendiꞌ saa fo mana sia memaꞌ, fo atahori bisa mete ritaꞌ a. Basa ia ra, dadꞌi huu Ana olaꞌ nendiꞌ a Dedꞌea-oꞌolan. (aiōn g165)
4 믿음으로 아벨은 가인보다 더 나은 제사를 하나님께 드림으로 의로운 자라 하시는 증거를 얻었으니 하나님이 그 예물에 대하여 증거하심이라 저가 죽었으나 그 믿음으로써 오히려 말하느니라
Habel namahere neu Lamatualain. Huu naa, de ana nendi tutunu-hohotu maloleꞌ lenaꞌ aꞌan Kaen. Lamatualain simbo malole Habel no tutunu-hohotun, huu ralan ndoos. Dadꞌi onaꞌ mae ana mate dooꞌ ena, te hita feꞌe bisa tanori mia e, huu nemeheren.
5 믿음으로 에녹은 죽음을 보지 않고 옮기웠으니 하나님이 저를 옮기심으로 다시 보이지 아니하니라 저는 옮기우기 전에 하나님을 기쁘시게 하는 자라 하는 증거를 받았느니라
Henok o namahere neu Lamatualain. Huu naa, Lamatuaꞌ soꞌu e sorga neu, fo ana nda mate sa. Atahori ra sangga e boe, te nda randaa ro e sa, huu Lamatuaꞌ soꞌu e ena. Lamatuaꞌ simbo e no maloleꞌ, huu Lamatuaꞌ nae, “Henok ia, Atahori mana tao rala ngga namahoꞌo.”
6 믿음이 없이는 기쁘시게 못하나니 하나님께 나아가는 자는 반드시 그가 계신 것과 또한 그가 자기를 찾는 자들에게 상 주시는 이심을 믿어야 할지니라
De taꞌo ia, toronoo ngga re! De manggareloꞌ ena, Lamatualain nda simbo atahori mana nda ramahere neu E sa. Te atahori mana nae nisiꞌ Lamatualain, musi namahere nae, Lamatuaꞌ memaꞌ sia. Boe ma musi namahere nae, Lamatuaꞌ nau tulu-fali atahori mana nau sangga Eni.
7 믿음으로 노아는 아직 보지 못하는 일에 경고하심을 받아 경외함으로 방주를 예비하여 그 집을 구원하였으니 이로 말미암아 세상을 정죄하고 믿음을 좇는 의의 후사가 되었느니라
Noh o namahere Lamatualain. Huu naa, Noh namahere Lamatuaꞌ leleꞌ Ana nafadꞌe memaꞌ nae, “Noh! Musunedꞌa, e! Dei fo Au ulutu raefafoꞌ ia noꞌ a oe mandali monaeꞌ manaseliꞌ fo atahori nda feꞌe rita sa.” Mae Noh nda feꞌe nita onaꞌ naa sa, te ana tao rerenaꞌ neu Lamatualain, ma tao ofaꞌ fo no ume-isi nara rasodꞌa. Huu nemeheren naa, Lamatuaꞌ nae eni atahori rala ndoos. Te basa atahori nda mana ramahereꞌ ra sa, Lamatuaꞌ fee se huku-dokiꞌ beran seli.
8 믿음으로 아브라함은 부르심을 받았을 때에 순종하여 장래 기업으로 받을 땅에 나갈새 갈 바를 알지 못하고 나갔으며
Bꞌai Abraham o namahere neu Lamatualain. Huu naa Lamatualain noꞌe e nae, “Abraham, e! Lao hela kambom fo muu sia mamanaꞌ fo dei fo utudꞌu neu nggo. Te rae naa dei fo dadꞌi tititi-nonosi mara pusakan.” Rena taꞌo naa ma, ana tao tungga Lamatuaꞌ hihii-nanaun, mae ana nda nahine nitaꞌ nae bee neu sa boe.
9 믿음으로 저가 외방에 있는 것 같이 약속하신 땅에 우거하여 동일한 약속을 유업으로 함께 받은 이삭과 야곱으로 더불어 장막에 거하였으니
Leleꞌ ana losa rae naa, ana naririi lalaat na, de leo onaꞌ atahori fuiꞌ sia rae naa fo Lamatuaꞌ helu-fuli nae fee neu e. Boe ma anan Isak no umbun Yakob o leo sia naa boe, Huu Lamatuaꞌ helu-fuli nae fee rae naa dadꞌi sira pusakan.
10 이는 하나님의 경영하시고 지으실 터가 있는 성을 바랐음이니라
Ana namahena nae dei fo nasodꞌa sia kota esa manaseliꞌ tebꞌe. Huu Lamatualain mesaꞌ ne mana tao nggambar fo nafefela kota naa.
11 믿음으로 사라 자신도 나이 늙어 단산하였으나 잉태하는 힘을 얻었으니 이는 약속하신 이를 미쁘신 줄 앎이라
Sara, baꞌi Abraham saon, o namahere neu Lamatualain boe. Mae ana nda feꞌe bonggi nita sa, ma lasiꞌ ena o, Lamatuaꞌ tao e dadꞌi bei-baꞌiꞌ soaꞌ neu nusa monaeꞌ esa. Huu namahere nae, dei fo Lamatualain tao tungga saa fo nene helu-fuli basaꞌ ena.
12 이러므로 죽은 자와 방불한 한 사람으로 말미암아 하늘에 허다한 별과 또 해변의 무수한 모래와 같이 많이 생육하였느니라
Huu naa de, onaꞌ mae eni lasi naeꞌ ena o, feꞌe bisa bonggi nala tititi-nonosiꞌ hetar, losa atahori nda ito-eken rala se sa. Te dedꞌesi nara onaꞌ nduuꞌ sia lalai, ma saraꞌaeꞌ sia retaan.
13 이 사람들은 다 믿음을 따라 죽었으며 약속을 받지 못하였으되 그것들을 멀리서 보고 환영하며 또 땅에서는 외국인과 나그네로라 증거하였으니
Hita baꞌi nara baꞌi Abraham, baꞌi Isak, ma baꞌi Yakob ramahere rakandoo neu Lamatualain losa ara mate. Te ara nda feꞌe simbo nusaꞌ fo Lamatuaꞌ helu-fuliꞌ a sa. Mae taꞌo naa o, ara ramahena rakandoo no rala nemehoꞌot, huu ara lalanik rita nusaꞌ naa mia dodꞌooꞌ ena. Huu ara rataa rae, sira akaꞌ atahori fuiꞌ mana leo raꞌatataaꞌ sia raefafoꞌ iaꞌ
14 이같이 말하는 자들은 본향 찾는 것을 나타냄이라
Tao-tao te, atahori mana olaꞌ mataꞌ naa, ara raeꞌ a doo bee fo hambu mamanaꞌ fo dadꞌi ena nara.
15 저희가 나온 바 본향을 생각하였더면 돌아갈 기회가 있었으려니와
Mete ma nusaꞌ fo baꞌi tara raeꞌ a doo bee fo ara hambuꞌ a, naeni baꞌi Abraham kambo leleo-luluꞌun, na, tantu ara hambu kakaꞌeꞌ naeꞌ fo baliꞌ naa reu.
16 저희가 이제는 더 나은 본향을 사모하니 곧 하늘에 있는 것이라 그러므로 하나님이 저희 하나님이라 일컬음 받으심을 부끄러워 아니하시고 저희를 위하여 한 성을 예비하셨느니라
Te mamanaꞌ fo raeꞌ a doo bee fo hambuꞌ naa, naeni nusaꞌ manaseliꞌ sia sorga. Huu naa, Lamatualain simbo no maloleꞌ ma tao se dadꞌi atahori nara. Huu Ana sadꞌia hela memaꞌ kota esa fee neu se sia sorga.
17 아브라함은 시험을 받을 때에 믿음으로 이삭을 드렸으니 저는 약속을 받은 자로되 그 독생자를 드렸느니라
Baꞌi Abraham namahere tebꞌe-tebꞌeꞌ neu Lamatualain leleꞌ Lamatuaꞌ sobꞌa nemeheren. Huu naa, de ana tao tungga Lamatuaꞌ parendan de fee anan Isak dadꞌi tutunu-hohotuꞌ. Tao tao te, feꞌesaꞌan Lamatuaꞌ helu-fuli soꞌal anaꞌ naa nae, “Mia anam Isak ia, dei fo hambu tititi-nonosiꞌ hetar, losa ara dadꞌi nusa manaseliꞌ.”
18 저에게 이미 말씀하시기를 네 자손이라 칭할 자는 이삭으로 말미암으리라 하셨으니
19 저가 하나님이 능히 죽은 자 가운데서 다시 살리실 줄로 생각한지라 비유컨대 죽은 자 가운데서 도로 받은 것이니라
Te baꞌi Abraham duꞌa ena nae, Lamatualain naꞌena koasa fo tao nasodꞌa baliꞌ atahori mana mateꞌ. Memaꞌ tebꞌe taꞌo naa, huu leleꞌ naa, onaꞌ eni hambu baliꞌ anan mana dadꞌi tutunu-hohotuꞌ ena.
20 믿음으로 이삭은 장차 오는 일에 대하여 야곱과 에서에게 축복하였으며
Baꞌi Isak o namahere Lamatualain boe. Huu naa, de ana noꞌe fo Lamatuaꞌ pala-banggi fee ana nara Yakob no Esau papala-babꞌanggiꞌ.
21 믿음으로 야곱은 죽을 때에 요셉의 각 아들에게 축복하고 그 지팡이 머리에 의지하여 경배하였으며
Baꞌi Yakob namahere Lamatualain boe. Huu naa, de leleꞌ naeꞌ a mate ma, nambariiꞌ ruku-ruku toꞌu teteas na, de beꞌutee neu Lamatuaꞌ. Basa de ana noꞌe Lamatuaꞌ fee papala-babꞌanggiꞌ neu umbun mia anan Yusuf.
22 믿음으로 요셉은 임종시에 이스라엘 자손들의 떠날 것을 말하고 또 자기 해골을 위하여 명하였으며
Baꞌi Yusuf namahere Lamatualain boe. Leleꞌ ana naeꞌ a mate, ana namahere nae, dei fo Lamatualain no eni atahori Israꞌel nara lao hela rae Masir. Naa de ana helu se nae, mete ma ara lao hela rae Masir na musi rendi eni rui nara.
23 믿음으로 모세가 났을 때에 그 부모가 아름다운 아이임을 보고 석 달 동안 숨겨 임금의 명령을 무서워 아니하였으며
Baꞌi Musa ina-ama nara o ramahere Lamatualain boe. Leleꞌ inan bonggi hendi e ma, ara raꞌafuniꞌ e doon fula telu, huu rita e aon monaeꞌ. Ma ara nda ramatau mane Masir a sa, onaꞌ mae ana parenda atahori nara nae, “Misa basa anadꞌiki touꞌ nene bonggi feuꞌ mia atahori Ibrani ra!
24 믿음으로 모세는 장성하여 바로의 공주의 아들이라 칭함을 거절하고
Leleꞌ baꞌi Musa naꞌamoko ma, ana o namahere Lamatualain boe. Huu, feꞌesaꞌan Mane Masir a ana feton soꞌu nala e dadꞌi anan. Onaꞌ mae taꞌo naa o, ana nda nau atahori rae, eni mane Masir bobꞌonggin sa.
25 도리어 하나님의 백성과 함께 고난 받기를 잠시 죄악의 낙을 누리는 것보다 더 좋아하고
Huu ana duꞌa nae, malole lenaꞌ usodꞌa susa uꞌubꞌue o Lamatuaꞌ atahori nara, te soa saa usodꞌa umuhoꞌo o dala deꞌulakaꞌ mana naꞌatataaꞌ losaꞌ a.
26 그리스도를 위하여 받는 능욕을 애굽의 모든 보화보다 더 큰 재물로 여겼으니 이는 상 주심을 바라봄이라
Ana hela atahori raꞌamuti e, huu namahena Kristus, naeni Atahori fo Lamatualain helu-fuli nae haitua nemaꞌ a. Ana naꞌatataaꞌ onaꞌ naa, huu bubꞌuluꞌ nae dei fo Lamatualain bala-bꞌae eni malole lenaꞌ basa hata-hetoꞌ mana sia rae Masir.
27 믿음으로 애굽을 떠나 임금의 노함을 무서워 아니하고 곧 보이지 아니하는 자를 보는 것 같이 하여 참았으며
Baꞌi Musa o namahere Lamatualain leleꞌ ana noꞌe mane Masir fo no bei-baꞌi tara lao hela raen. Mae mane Masir a namanasa seli te, baꞌi Musa nda namatau e sa. Baꞌi Musa namahere nakandoo neu Lamatualain fo nda nenenitaꞌ a sa, onaꞌ ana nita E ena.
28 믿음으로 유월절과 피 뿌리는 예를 정하였으니 이는 장자를 멸하는 자로 저희를 건드리지 않게 하려 한 것이며
Baꞌi Musa namahere Lamatuaꞌ leleꞌ rahehere rae lao hela rae Masir. Naa de, ana tao tungga Lamatuaꞌ parendan, de denu bei-baꞌi tara tao fai Paska fefeun no mbau-hala bibꞌi lombo fo dadꞌi banda tutunu-hohotuꞌ. Basa ma ara haꞌi rala banda raan de tao tatandaꞌ hela neu ume nara. Tetembaꞌ naa, Lamatuaꞌ aten mia sorga neu tao nisa basa ana-ana uluꞌ mana sia rae Masir a. Te nda neu nisiꞌ bei-baꞌi tara ume nara rala sa, huu nita raaꞌ naa sia ume nara lelesun.
29 믿음으로 저희가 홍해를 육지 같이 건넜으나 애굽 사람들은 이것을 시험하다가 빠져 죽었으며
Leleꞌ bei-baꞌi tara lao hela rae Masir, ara o ramahere neu Lamatualain boe. Huu nemehere nara, de Lamatuaꞌ tadꞌa bꞌanggi oeꞌ mia tasi mbilas, fo ara laoꞌ no masodꞌaꞌ tungga rae madꞌaꞌ. Te soldꞌadꞌu Masir mana reu oi tungga se, rasamele mate leleꞌ ara rae sobꞌa laoꞌ taꞌi naa.
30 믿음으로 칠 일 동안 여리고를 두루 다니매 성이 무너졌으며
Leleꞌ bei-baꞌi tara masoꞌ risiꞌ rae Kanaꞌan rala reu ena, ara o ramahere neu Lamatualain boe. Huu ara tungga parendan, ma lao rereoꞌ kota Yeriko tembok na deaꞌ losa fai hitu lalaꞌen. Boe ma, tembok naa ndefaꞌ hendiꞌ e neuꞌ ena.
31 믿음으로 기생 라합은 정탐꾼을 평안히 영접하였으므로 순종치 아니한 자와 함께 멸망치 아니하였도다
Rahab, fo feꞌesaꞌan dadꞌi ina manendit sia kota naa, ana sia naa boe. Huu namahere neu Lamatualain, naa de ana simbo no malolole atahori Israꞌel ra mana maku-maꞌu nara, de naꞌafuniꞌ se mia umen. Boe ma Lamatuaꞌ tao nalutu basa atahori Yeriko ra, huu ara nda nau rena E sa. Te Lamatuaꞌ fee Rahab nasodꞌa, huu nemeheren.
32 내가 무슨 말을 더 하리요 기드온, 바락, 삼손, 입다와 다윗과 사무엘과 및 선지자들의 일을 말하려면 내게 시간이 부족하리로다
Au feꞌe bisa olaꞌ naruꞌ fai, soꞌal atahori laen mana ramahere neu Lamatualain. Te nda kaꞌe ala fo dui lutuꞌ-leloꞌ soꞌal Gideon, Barak, Simson, Yefta, Daud, Samuel, boe ma Lamatualain mana ola-ola laen nara.
33 저희가 믿음으로 나라들을 이기기도 하며 의를 행하기도 하며 약속을 받기도 하며 사자들의 입을 막기도 하며
Basa se ramahere neu Lamatualain. Huu naa, hambu ruma labꞌan rasenggiꞌ maneꞌ ra. Ruma toꞌu parendaꞌ no rala ndoos, fo rasalaꞌe atahori nda ma salaꞌ ra sa, ma hukun atahori ma salaꞌ ra. Ruma fai simbo saa fo Lamatuaꞌ helu-fuliꞌ ena. Ma hambu ruma ramahere neu Lamatua de singa nda naa se sa.
34 불의 세력을 멸하기도 하며 칼날을 피하기도 하며 연약한 가운데서 강하게 되기도 하며 전쟁에 용맹되어 이방 사람들의 진을 물리치기도 하며
Ruma nene nggariꞌ risiꞌ ai mana mbila monaeꞌ, te nda mate sa. Ruma fai Lamatuaꞌ mboꞌi se mia atahori mana nae tati se nendiꞌ fela tafaꞌ. Ruma nda maꞌadꞌereꞌ sa, te Lamatuaꞌ fee se maꞌadꞌereꞌ. Lamatuaꞌ fee ruma dadꞌi manaseliꞌ sia netatis, losa ara rasenggiꞌ soldꞌadꞌu musu mia mamanaꞌ laen ra.
35 여자들은 자기의 죽은 자를 부활로 받기도 하며 또 어떤 이들은 더 좋은 부활을 얻고자 하여 악형을 받되 구차히 면하지 아니하였으며
Hambu mama ra ruma o simbo baliꞌ bobꞌonggi nara, fo Lamatuaꞌ tao nasodꞌa bꞌaliꞌ ra. Te ruma hambu doidꞌosoꞌ, huu ramahere neu Lamatualain. Ara hiiꞌ a mate, fo ona bee na sira afiꞌ heoꞌ rasadꞌea hela Lamatuaꞌ. Ara nda raꞌetu nemehere nara sia Lamatuaꞌ sa. Dadꞌi ara ramahena rae, dei fo Lamatuaꞌ soꞌu sira fo hambu masoi-masodꞌa maloleꞌ lenaꞌ sia sorga.
36 또 어떤 이들은 희롱과 채찍질뿐 아니라 결박과 옥에 갇히는 시험도 받았으며
Ruma fai nene neꞌemutiꞌ, ma hambu ue-hehembaꞌ. Ruma fai neneranteꞌ sia bui rala.
37 돌로 치는 것과 톱으로 켜는 것과 시험과 칼에 죽는 것을 당하고 양과 염소의 가죽을 입고 유리하여 궁핍과 환난과 학대를 받았으니
Ruma mateꞌ, huu nene honda-mbiaꞌ no fatu. Ruma mate fai, huu atahori horo banggi rua ao nara. Ruma mateꞌ fai, huu nenetatiꞌ no fela tafaꞌ. Ruma rasodꞌa toꞌa-tataaꞌ de pakeꞌ a bua-baꞌu mia banda rouꞌ, huu atahori tao doidꞌoso ma raꞌasususaꞌ se, losa use-oi hendi se,
38 (이런 사람은 세상이 감당치 못하도다) 저희가 광야와 산중과 암혈과 토굴에 유리하였느니라
de rela reu leo sia mamana rouꞌ, sia leteꞌ ra, sia luat, ma ndola-ndolaꞌ ra. Atahori raloe-radꞌae se, ma use-oi se reu leo sia mamana nda maloleꞌ sa. Tao-tao te atahori naa ra rasodꞌaꞌ ndoos, dadꞌi ara maloleꞌ lenaꞌ atahori laen ra.
39 이 사람들이 다 믿음으로 말미암아 증거를 받았으나 약속을 받지 못하였으니
Lamatuaꞌ koa-boꞌu basa se, huu ara ramahere neu E. Te losa mamate nara o, ara nda feꞌe simbo saa fo Lamatuaꞌ helu-fuliꞌ a sa.
40 이는 하나님이 우리를 위하여 더 좋은 것을 예비하셨은즉 우리가 아니면 저희로 온전함을 이루지 못하게 하려 하심이니라
Ana nae tao tungga hehelu-fufulin, nendiꞌ dala maloleꞌ lenaꞌ. Huu Ana nau fo basa hita tasodꞌa takandoo taꞌabꞌue to E: naeni hita, fo aleꞌ ia tahine Kristus ena, to sira mana mate mia lele uluꞌ ra.

< 히브리서 11 >