< 마태복음 21 >

1 저희가 예루살렘에 가까이 와서 감람산 벳바게에 이르렀을 때에 예수께서 두 제자를 보내시며
Yesu amola Ea ado ba: su dunu, ilia da Yelusaleme moilai bai bagadega doaga: musa: asili, Bedefage moilaiga doaga: i (Bedefage da Olife agolo soge ganodini galu). Yesu da Ea fa: no bobogesu dunu aduna, amo moilaiga asunasi.
2 이르시되 너희 맞은편 마을로 가라 곧 매인 나귀와 나귀 새끼가 함께 있는 것을 보리니 풀어 내게로 끌고 오너라
E amane sia: i, “Moilaiga doaga: sea, ali da dougi amola ea mano gidi bagelesi dialebe ba: mu. Elea bagei fadegale, Nama oule misa.
3 만일 누가 무슨 말을 하거든 주가 쓰시겠다! 하라 그리하면 즉시 보내리라 하시니
Eno dunu da alia logo hedofamusa: gagabole sia: sea, ali agoane sia: ma, ‘Hina da amo dougi amola ea mano Ema hawa: hamomusa: lamu.’ Amo sia: nababeba: le, ilia da alia logo hame hedofamu.”
4 이는 선지자로 하신 말씀을 이루려 하심이라 일렀으되
Amo hou da hemone balofede dunu ea sia: didili hamoi dagoi ba: i.
5 시온 딸에게 이르기를 네 왕이 네게 임하나니 그는 겸손하여 나귀 곧 멍에 메는 짐승의 새끼를 탔도다 하라 하였느니라
Balofede dunu hemone amane sia: i, “Saione moilai bai bagade fi ilima olelema! Dawa: ma! Dilia Hina Bagade da manebe! Ea hou da fonoboiwane. E da dougi amola dougi ea mano, amo da: iya fila heda: le manebe ba: mu.”
6 제자들이 가서 예수의 명하신대로 하여
Amaiba: le, Yesu Ea ado ba: su dunu da Yesu Ea hamoma: ne sia: i hamoi.
7 나귀와 나귀 새끼를 끌고 와서 자기들의 겉옷을 그 위에 얹으매 예수께서 그 위에 타시니
Ela da dougi amola ea mano oule misini, ela baligiga elea abula amoga dedeboi. Amalalu, Yesu da fila heda: i.
8 무리의 대부분은 그 겉옷을 길에 펴며 다른 이는 나무가지를 베어 길에 펴고
Dunu bagohame da ilia abula fadegale, logoga ligisi. Eno da ifa amoda damuni, logoga ligisisi.
9 앞에서 가고 뒤에서 따르는 무리가 소리질러 가로되 `호산나! 다윗의 자손이여! 찬송하리로다 주의 이름으로 오시는 이여! 가장 높은곳에서 호산나' 하더라
Yesu da amo da: iya asili, dunu bagohame Yesuma bisili, eno bagohame ea baligia fa: no bobogele, huluane gilisili bagadewane nodone wele sia: i, “Da: ibidi Egefe Ema nodone sia: ma! Gode Ea Dioba: le misi Dunu da Gode Ea hahawane dogolegesu hou bagade ba: mu da defea! Godema nodone sia: ma!”
10 예수께서 예루살렘에 들어가시니 온 성이 소동하여 가로되 `이는 누구뇨' 하거늘
Yesu da Yelusaleme moilai bai bagadega golili daloba, dunu huluane da bagadewane fofogadigi. Ilia amane sia: i, “Go da nowala: ?”
11 무리가 가로되 `갈릴리 나사렛에서 나온 선지자 예수라' 하니라
Ea oule misi dunu gilisi ilia da bu adole i, “Go da balofede dunu, Yesu. E da Na: salede moilai Ga: lili soge ganodini amodili misi.”
12 예수께서 성전에 들어가사 성전 안에서 매매하는 모든 자를 내어 쫓으시며 돈 바꾸는 자들의 상과 비둘기 파는 자들의 의자를 둘러 엎으시고
Yesu E da Debolo Diasu ganodini golili sa: ili, bidi lasu dunu huluane sefasi. E da su afadenesu dunu ilia fafai amola sio bidi lasu dunu ilia fisu delegili fafasi dagoi.
13 저희에게 이르시되 기록된 바 내 집은 기도하는 집이라 일컬음을 받으리라 하였거늘 너희는 강도의 굴혈을 만드는도다 하시니라
E amane sia: i, “Gode Sia: Dedei Buga ganodini agoane dedei diala, ‘Gode da amane sia: i, Dunu huluane da Na diasu da sia: ne gadosu diasu ilia da sia: mu.’ Be dilia da amo Diasu, wamolasu dunu ilia wamoaligisu diasu agoane hamosa.”
14 소경과 저는 자들이 성전에서 예수께 나아오매 고쳐 주시니
Si dofoi amola emo gasuga: igi dunu da Debolo Diasu amo ganodini Ema misi. E da amo dunu uhinisi dagoi.
15 대제사장들과 서기관들이 예수의 하시는 이상한 일과 또 성전에서 소리질러 호산나 다윗의 자손이여 하는 아이들을 보고 분하여
Gobele salasu dunu amola sema olelesu dunu da amo gasa bagade hou amola mano ilia Debolo Diasu ganodini Yesuma amane wele sia: nanu, “Da: ibidi Egefe Ema nodoma!” amo ba: beba: le, ilia da mi hanai galu.
16 예수께 말하되 `저희의 하는 말을 듣느뇨' 예수께서 가라사대 그렇다 어린아기와 젖먹이들의 입에서 나오는 찬미를 온전케 하셨나이다 함을 너희가 읽어 본 일이 없느냐? 하시고
Ilia da Yesuma amane adole ba: i, “Di da ilia nodosu sia: nabala: ?” Yesu E bu adole i, “Na naba! Dilia Gode Sia: dedei idibela: ? Amo sia: da agoane dedei diala, ‘Di da mano amola mano dudubudafa ilima nodone sia: ma: ne olelei dagoi.’”
17 그들을 떠나 성 밖으로 베다니에 가서 거기서 유하시니라
Amalalu, Yesu da yolesili asili, Bedani moilaiga golamusa: asi.
18 이른 아침에 성으로 들어오실 때에 시장하신지라
Golale, hahabe, Yesu da Yelusaleme moilaiga bu doaga: musa: , logoga ahoanoba, ha: i nabi.
19 길 가에서 한 무화과나무를 보시고 그리로 가사 잎사귀 밖에 아무것도 얻지 못하시고 나무에게 이르시되 이제부터 영원토록 네게 열매가 맺지 못하리라 하시니 무화과나무가 곧 마른지라 (aiōn g165)
E da figi ifa logo bega: ba: beba: le, ha: i manu faimusa: , figi ifa baia doaga: i. Be dulu hame ba: i, lubi fawane ba: i. Amaiba: le, Yesu da amo figi ifa amoma amane sia: i, “Di da hobea dulu bu hamedafa legemu.” Amalalu, figi ifa da hedolodafa bioi dagoi ba: i. (aiōn g165)
20 제자들이 보고 이상히 여겨 가로되 `무화과나무가 어찌하여 곧 말랐나이까'
Amo hou ba: beba: le, Yesu Ea fa: no bobogesu dunu da fofogadigili amane sia: i, “Figi ifa da abuliba: le hedolowane bioila: ?”
21 예수께서 대답하여 가라사대 내가 진실로 너희에게 이르노니 만일 너희가 믿음이 있고 의심치 아니하면 이 무화과나무에게 된 이런 일만 할뿐 아니라 이 산더러 들려 바다에 던지우라 하여도 될 것이요
Yesu E bu adole i, “Na dilima dafawane sia: sa! Dilia da mae asaboiwane dafawaneyale dawa: sea, dilia da Na waha hou amo figi ifaga hamoi, dilia amola da hamomusa: dawa: mu. Eno amola dilia sia: beba: le, amo agolo da mugululi, hano wayabo bagadega bu dialebe ba: mu.
22 너희가 기도할 때에 무엇이든지 믿고 구하는 것은 다 받으리라! 하시니라
Dilia da dafawaneyale dawa: beba: le sia: ne gadosea, dilia adole ba: su liligi huluane lamu.”
23 예수께서 성전에 들어가 가르치실새 대제사장들과 백성의 장로들이 나아와 가로되 `네가 무슨 권세로 이런 일을 하느뇨? 또 누가 이 권세를 주었느뇨?'
Yesu da Debolo Diasu gagoi ganodini golili sa: ili, Ea sia: olelelaloba, gobele salasu dunu amola Debolo Diasu ouligisu dunu da Yesuma misini, amane adole ba: i, “Di da amo hou hamoma: ne, nowa da ilegebela: ? Di da nowa ea sia: beba: le, agoane hamosala: ?”
24 예수께서 대답하시되 나도 한 말을 너희에게 물으리니 너희가 대답하면 나도 무슨 권세로 이런 일을 하는지 이르리라
Yesu E bu adole i, “Na amola da dilima adole ba: su afadafa gala. Dilia da Nama noga: le bu adole iasea, Na amola da Na hamosu ilegesu dunu dilima olelemu.
25 요한의 세례가 어디로서 왔느냐? 하늘로서냐 사람에게로서냐 저희가 서로 의논하여 가로되 `만일 하늘로서라 하면 어찌하여 저를 믿지 아니하였느냐 할 것이요
Yone Ba: bodaise e da hanoga fane salasu hou hamoma: ne, nowa ilegebela: ? Gode da ilegebela: ? O osobo bagade dunu ilegebela: ?” Amo sia: nababeba: le, ilia gilisili logo hogosa agoane sia: dasu, “Ninia da adi sia: ma: bela: ? Ninia Gode Ea adoiba: le sia: sea, E da ninima ‘Dilia abuliba: le Yone ea sia: dafawaneyale hame dawa: bela: ?’ sia: mu galebe.
26 만일 사람에게로서라 하면 모든 사람이 요한을 선지자로 여기니 백성이 무섭다' 하여
Be ninia da ‘Osobo bagade dunu adoiba: le’ sia: sea, ninia da eno dunu ilia adi hamosayale beda: mu. Ilia da Yone Ba: bodaise da balofede dunu dawa: beba: le, ninima ougimu.”
27 예수께 대답하여 가로되 `우리가 알지 못하노라' 하니 예수께서 가라사대 나도 무슨 권세로 이런 일을 하는지 너희에게 이르지 아니하리라
Amaiba: le, ilia da Yesuma amane sia: i, “Ninia hame dawa: !” Amalalu, Yesu E amane sia: i, “Na amola da nowa Ea ilegeiba: le Na gasa bagade hou hamosa, amo Na da dilima hame olelemu.”
28 그러나 너희 생각에는 어떠하뇨? 한사람이 두 아들이 있는데 맏아들에게 가서 이르되 얘 오늘 포도원에 가서 일하라 하니
Yesu E amane sia: i, “Dilia adi dawa: bela: ? Osobo bagade dunu da dunu mano aduna esala. Eda da ea magobo manoma amane sia: i, ‘Nagofe! Wahadafa na ifabi ganodini hawa: hamomusa: masa!’
29 대답하여 가로되 아버지여 가겠소이다 하더니 가지 아니하고
Be magobo mano da bu adole i, ‘Na higa: i!’ Be fa: no amo mano ea asigi dawa: su afadenene, e asili hawa: hamoi.
30 둘째 아들에게 가서 또 이같이 말하니 대답하여 가로되 싫소이다 하더니 그 후에 뉘우치고 갔으니
Amalalu, eda da ea mano enoma hawa: hamomusa: masa: ne sia: i. Ea mano da amane sia: i, ‘Defea! Na da hahawane masunu,’ Be e da hamedafa asi.
31 그 둘 중에 누가 아비의 뜻대로 하였느뇨 가로되 `둘째 아들이니이다' 예수께서 저희에게 이르시되 내가 진실로 너희에게 이르노니 세리들과 창기들이 너희보다 먼저 하나님의 나라에 들어가리라
Nowa mano da eda ea sia: nabawane hamobela: ?” Ilia bu adole i, “Magobo mano da eda ea sia: nabi.” Amaiba: le Yesu da ilima amane sia: i, “Na dilima sia: sa! Su lidisu dunu amola aheda: i uda ilia dilima baligili asili, Gode Ea Hinadafa Hou amoma bisili doaga: mu.
32 요한이 의의 도로 너희에게 왔거늘 너희는 저를 믿지 아니하였으되 세리와 창기는 믿었으며 너희는 이것을 보고도 종시 뉘우쳐 믿지 아니하였도다
Yone Ba: bodaise da logodafa dilima olelemusa: misi. Be dilia da ea sia: dafawaneyale hame dawa: i. Be su lidisu dunu amola aheda: i uda ilia da dafawaneyale dawa: i. Dilia da amo dunu ilia hou ba: loba, hame sinidigi amola Yone ea sia: dafawaneyale hame dawa: i.”
33 다시 한 비유를 들으라 한 집 주인이 포도원을 만들고 산울로 두르고 거기 즙 짜는 구유를 파고 망대를 짓고 농부들에게 세로 주고 타국에 갔더니
Yesu E amane sia: i, “Fedege sia: eno nabima! Eso afaega, soge gagui dunu da waini sagai. E da amo noga: le gagole, waini dulu dugisu diasu hamomusa: uli dogoi. Amo bugi noga: le sosodo aligima: ne e da sedade diasu gado gagagula heda: i. E da ea waini sagai ouligima: ne, eno ouligisu dunu ilima i. Amalalu, E da soge badilia asi
34 실과 때가 가까우매 그 실과를 받으려고 자기 종들을 농부들에게 보내니
Waini faimu eso doaga: loba, e da ea hawa: hamosu dunu, ilia amo waini sagai ouligisu dunuma ea dabe edegema: ne asunasi.
35 농부들이 종들을 잡아 하나는 심히 때리고 하나는 죽이고 하나는 돌로 쳤거늘
Be waini sagaiga ouligisu dunu da ea hawa: hamosu dunu ba: loba, ilia da amo gasawane gaguli, afadafa ilia fegasuga fai, eno ilia medole legei, eno ilia igiga medoi.
36 다시 다른 종들을 처음보다 많이 보내니 저희에게도 그렇게 하였는지라
Amalalu, waini sagai hina da eno hawa: hamosu dunu ilima asunasi. Be waini bugi ouligisu dunu da ilia musa: hou amo dunu ilima bu hamoi.
37 후에 자기 아들을 보내며 가로되 저희가 내 아들은 공경하리라 하였더니
Fa: nodafa, e da ea manodafa asunasi. E amane dawa: i, ‘Ilia da na manodafa hahawane ba: mu.’
38 농부들이 그 아들을 보고 서로 말하되 이는 상속자니 자, 죽이고 그의 유업을 차지하자 하고
Be waini sagai ouligisu dunu da ilia hina ea mano ba: beba: le, amane sia: i, ‘Defea! Hina ea mano manebe! Ninia da e medole legemu. Amasea, waini sagai amo, ninia fawane da gagulaligimu.’
39 이에 잡아 포도원 밖에 내어쫓아 죽였느니라
Amaiba: le, ilia amo mano gasawane gaguli, gadili ha: digili, fane legei dagoi.
40 그러면 포도원 주인이 올 때에 이 농부들을 어떻게 하겠느뇨?
Amo waini sagai ea hina da doaga: sea, e da amo ouligisu dunu ilima adi hamoma: bela: ?”
41 저희가 말하되 `이 악한 자들을 진멸하고 포도원은 제 때에 실과를 바칠만한 다른 농부들에게 세로 줄지니이다'
Ilia da bu adole i, “E da wadela: i ouligisu dunu fi medole lelegemu. Amasea e da ea waini sagai eno ouligisu dunu (noga: i dunu ilia da gamisu eso amoga ea bidi defele ema imunu) amo dunuma imunu.”
42 예수께서 가라사대 너희가 성경에 건축자들의 버린 돌이 모퉁이의 머릿돌이 되었나니 이것은 주로 말미암아 된 것이요 우리 눈에 기이하도다 함을 읽어 본 일이 없느냐
Yesu E amane sia: i, “Dilia da Gode Sia: Dedei hame idibela: ? ‘Diasu gagusu dunu da igi afae higa: i. Be amo igi da mimogo hamone, igi eno huluane baligi dagoi. Gode Hi da amo hou hamoi dagoi. Ninia da amo hou nodoiwane ba: sa.’
43 그러므로 내가 너희에게 이르노니 하나님의 나라를 너희는 빼앗기고 그 나라의 열매 맺는 백성이 받으리라
Amaiba: le, Na da dilima sia: sa! Gode da Ea Hinadafa Hou diliga samogene, eno noga: i ouligisu dunu ilia hou dulu legema: ne defele gala, ilima imunu.
44 이 돌 위에 떨어지는 자는 깨어지겠고 이 돌이 사람 위에 떨어지면 저를 가루로 만들어 흩으리라 하시니
Nowa da amo igi da: iya dafasea, ea da: i da dadega: le fofonobomu. Be nowa amo igi da ema fana dasea, ea da: i hodo da amo igiga gagoudai dagoi ba: mu.”
45 대제사장들과 바리새인들이 예수의 비유를 듣고 자기들을 가리켜 말씀하심인 줄 알고
Gobele salasu amola Fa: lisi dunu da Yesu Ea fedege sia: da ili hou olelei, amo dawa: beba: le,
46 잡고자 하나 무리를 무서워하니 이는 저희가 예수를 선지자로 앎이었더라
ilia da Yesu afugili gagumusa: dawa: i galu. Be dunu huluane da Yesu da balofede dunu dawa: beba: le, Fa: lisi amola gobele salasu dunu da beda: iba: le yolesi.

< 마태복음 21 >