< 누가복음 23 >

1 무리가 다 일어나 예수를 빌라도에게 끌고 가서
Te, mana maꞌetuꞌ dedꞌeat agama Yahudi ra, nda raꞌena hak fo hukun risa atahori sa. Naa de ara ro Yesus nisiꞌ hofernor manaparenda Roma mana sia Yerusalem, naeni Pilatus. Ara nauꞌ a fo hofernor mana hukun Yesus.
2 고소하여 가로되 `우리가 이 사람을 보매 우리 백성을 미혹하고 가이사에게 세 바치는 것을 금하며 자칭 왕 그리스도라 하더이다' 하니
De losa hofernor matan ma, ara dui Yesus sala nara rae, “Atahori ia, mana labꞌan mana parenda Roma mana sia Yerusalem. Ana nanori nae, atahori afiꞌ bꞌae bꞌea neu manaparenda Roma. Ana o soꞌu aon nae Eni ia, Kristus, atahori Yahudi ra manen.”
3 빌라도가 예수께 물어 가로되 `네가 유대인의 왕이냐?' 대답하여 가라사대 `네 말이 옳도다'
Hofernor rena nala, ma natane mbali E nae, “Tebꞌe, do? Ho ia atahori Yahudi ra manen, do?” Ma Yesus nataa nae, ‘Tebꞌe. Onaꞌ amaꞌ oꞌolan.”
4 빌라도가 대제사장들과 무리에게 이르되 `내가 보니 이 사람에게 죄가 없도다' 하니
Hofernor paresaꞌ basa, ma ana mete mbali malangga agama ra malangga nara, ro basa atahori mana sia naa ra. Boe ma ana oi, “Taꞌo ia. Au nda hambu Atahori ia salan saa sa boe.”
5 무리가 더욱 굳세게 말하되 `저가 온 유대에서 가르치고 갈릴리에서부터 시작하여 여기까지 와서 백성을 소동케 하나이다'
Te ara rahereꞌ rae, “Hokoꞌ, ama hofernor. Atahori ia neu nanori sudꞌiꞌ a sia bee-bꞌee, dꞌunggu-mbau rauinggu ra fo ramue-raanggi ro mana parenda. Ana tao nemuet mia propensi Galilea losa kota Yerusalem ia.”
6 빌라도가 듣고 묻되 `저가 갈릴리 사람이냐?' 하여
Hofernor rena nala taꞌo naa, ma natane se nae, “Mete ma taꞌo naa, na, Eni ia, atahori Galilea, do?” Boe ma rataa rae, “Tebꞌe, amaꞌ. Eni atahori Galilea!”
7 헤롯의 관할에 속한 줄을 알고 헤롯에게 보내니 때에 헤롯이 예루살렘에 있더라
Hofernor nahine onaꞌ naa, ma denu se ro Yesus nisiꞌ mane Herodes, mana parenda propensi Galilea. Leleꞌ naa, ana sia kota Yerusalem.
8 헤롯이 예수를 보고 심히 기뻐하니 이는 그의 소문을 들었으므로 보고자 한 지 오래였고 또한 무엇이나 이적 행하심을 볼까 바랐던 연고러라
Naa, mane Herodes o rena dudꞌuit naeꞌ soꞌal Yesus dꞌalan, ma ana hii nae nita Yesus eniꞌ a dooꞌ ena. Ana nae sadꞌi doo bee fo nita Yesus natudꞌu manadadꞌiꞌ mana seliꞌ esa do rua. Naa de, leleꞌ ro Yesus neu e, ma ralan namahoꞌo seli.
9 여러 말로 물으나 아무 말도 대답지 아니하시니
Boe ma natane dalaꞌ mataꞌ-mataꞌ mbali Yesus, te Ana nda nataa saa sa boe.
10 대제사장들과 서기관들이 서서 힘써 고소하더라
Herodes feꞌe olaꞌ no Yesus, te malangga agama ra malanggan no meser agama ra rundu seluꞌ salaꞌ mataꞌ-mataꞌ neu Yesus fai.
11 헤롯이 그 군병들과 함께 예수를 업신여기며 희롱하고 빛난 옷을 입혀 빌라도에게 도로 보내니
Basa ma mane Herodes no soldꞌadꞌu ra raꞌaꞌeꞌeiꞌ ma raneneut raꞌamuti Yesus. Boe ma ara olu badꞌu meulauꞌ esa neu E onaꞌ maneꞌ ra badꞌun, ma raꞌaꞌeꞌeiꞌ rakandooꞌ a. Basa ma, ara haitua baliꞌ E nisiꞌ hofernor Pilatus.
12 헤롯과 빌라도가 전에는 원수이었으나 당일에 서로 친구가 되니라
Feꞌesaꞌan, hofernor naa musu no mane Herodes. Te faiꞌ naa ma esa malole baliꞌ no esa.
13 빌라도가 대제사장들과 관원들과 백성을 불러 모으고
Basa ma, hofernor Pilatus noꞌe malangga agama Yahudi ra malangga nara, lasi-lasi adat laen ra, ro basa atahori hetar naa, fo rema raꞌabꞌue rena neꞌetun.
14 이르되 `너희가 이 사람을 백성을 미혹하는 자라 하여 내게 끌어왔도다 보라 내가 너희 앞에서 사실하였으되 너희의 고소하는 일에 대하여 이 사람에게 죄를 찾지 못하였고
Ana olaꞌ nae, “Hei mo Yesus nema nisiꞌ au, ma rundu salaꞌ neu E mae, Ana hiiꞌ a dꞌunggu-mbau rauinggu ra fo labꞌan manaparenda Roma. Au paresaꞌ lutuꞌ-leloꞌ sia hei mata mara, te au nda hambu salan saa sa boe.
15 헤롯이 또한 그렇게 하여 저를 우리에게 도로 보내었도다 보라 저의 행한 것은 죽일 일이 없느니라
Mane Herodes o paresaꞌ ena boe, te nda hambu salan sa. Naa de ana haitua baliꞌ E nisiꞌ au. Atahori ia nda ma salaꞌ saa sa boe, de au nda bisa hukun mate E sa.
16 그러므로 때려서 놓겠노라'
Dadꞌi au ae uꞌetuꞌ taꞌo ia: au denu filo E, basa fo au mboꞌi E.”
17 (없 음)
Rena rala taꞌo naa, ma ara randu randaa rae, “Nda bisa sa! Misa E. Mboꞌiꞌ a Barabas.” [Ara nggasi raꞌo naa, huu tungga too mete ma atahori Yahudi ra tao fefeta Paska, na, hofernor biasa mboꞌi atahori bꞌui esa tungga sira hihii-nanau nara.]
18 무리가 일제히 소리질러 가로되 `이 사람을 없이하고 바라바를 우리에게 놓아 주소서'하니
19 이 바라바는 성중에서 일어난 민란과 살인을 인하여 옥에 갇힌 자러라
(Barabas ia, masoꞌ bꞌui huu ana dadꞌi mana kokoe-nanasiꞌ, labꞌan mana parenda Roma sia kota Yerusalem, ma nisa atahori boe.)
20 빌라도는 예수를 놓고자 하여 다시 저희에게 말하되
Te hofernor nae mboꞌi Yesus. Dadꞌi ana natane seluꞌ atahori hetar naa ra nae, “Mete ma au mboꞌi Yesus ia, na taꞌo bee?”
21 저희는 소리질러 가로되 `저를 십자가에 못박게 하소서! 십자가에 못박게 하소서!' 하는지라
Te basa se nggasi randaa rae, “Hokoꞌ! Mbaku tisa E neu hau ngganggeꞌ a! Mbaku tisa E neu hau ngganggeꞌ a!”
22 빌라도가 세 번째 말하되 `이 사람이 무슨 악한 일을 하였느냐? 나는 그 죽일 죄를 찾지 못하였나니 때려서 놓으리라'한대
Te hofernor duꞌa nae naa nda matetuꞌ sa, de natane seluꞌ se lao katelun nae, “Taꞌo bee de au musi mbaku isa E onaꞌ naa? Deꞌulakan saa? Au paresaꞌ lutuꞌ-leloꞌ te nda hambu salaꞌ nandaa no au hukun mate E sa. Dadꞌi hela fo au denu filo E, fo basa na mboꞌi E.”
23 저희가 큰 소리로 재촉하여 십자가에 못 박기를 구하니 저희의 소리가 이긴지라
Te basa atahori naa ra nggasi rahereꞌ fai, rasuu rae mbaku risa E sia hau ngganggeꞌ. Neu mateꞌen, hofernor nda ai-baa nala se sa,
24 이에 빌라도가 저희의 구하는대로 하기를 언도하고
de naꞌetuꞌ tungga hihii-nanau nara.
25 저희의 구하는 자 곧 민란과 살인을 인하여 옥에 갇힌 자를 놓고 예수를 넘겨 주어 저희 뜻대로 하게 하니라
Boe ma ana mboꞌi hendi Barabas, mana hiiꞌ a bꞌalabꞌan ma mana tati atahori. Ma Ana fee Yesus neu se, fo ara sudꞌiꞌ a tao E tunggaꞌ hihii-nanau nara.
26 저희가 예수를 끌고 갈 때에 시몬이라는 구레네 사람이 시골로서 오는 것을 잡아 그에게 십자가를 지워 예수를 좇게 하더라
Basa naa ma, soldꞌadꞌu Roma ra lea rendi Yesus kalua mia Kota Yerusalem. Sia dalaꞌ taladꞌan ara randaa ro atahori kota Kirene esa, naran Simon. Ana feꞌe nema mia kota deaꞌ nema. Ara raꞌasusuuꞌ e nasaa hau ngganggeꞌ a nggati Yesus, boe ma laoꞌ tungga Yesus dꞌean.
27 또 백성과 및 그를 위하여 가슴을 치며 슬피 우는 여자의 큰 무리가 따라 오는지라
Faiꞌ naa, atahori hetar rema tungga ranilu Yesus. Hambu mama-mama ra o nggae ei-ei E boe.
28 예수께서 돌이켜 그들을 향하여 가라사대 `예루살렘의 딸들아! 나를 위하여 울지 말고 너희와 너희 자녀를 위하여 울라
Yesus rena ara nggae, ma Ana mete mbali se, de olaꞌ nae, “We! Mama-mama Yerusalem. Afiꞌ nggae Au. Malole lenaꞌ nggaeꞌ a hei ao mara, mo ana mara.
29 보라, 날이 이르면 사람이 말하기를 수태 못하는 이와 해산하지 못한 배와 먹이지 못한 젖이 복이 있다 하리라
Huu mbila-finiesaꞌ sususa monaeꞌ nae nema ena, losa atahori olaꞌ rae, ‘Inaꞌ mana onton seli, naeni inaꞌ nda mana feꞌe bꞌonggi nitaꞌ sa, ma nda feꞌe nasusu nita sa.’
30 그 때에 사람이 산들을 대하여 우리 위에 무너지라 하며 작은 산들을 대하여 우리를 덮으라 하리라
Leleꞌ sususa monaeꞌ losa, atahori ra doidꞌoso rala seli, losa ara roꞌe rae, ‘Malole lenaꞌ, leteꞌ ra ndefaꞌ fo tuni rala nggita leo!’ Ara o olaꞌ rae, ‘No doidꞌoso onaꞌ ia, malole lenaꞌ mbukuꞌ ra tatana rala nggita leo!’
31 푸른 나무에도 이같이 하거든 마른 나무에는 어떻게 되리요' 하시니라
Naa, mete ma atahori bisa tao raꞌasususaꞌ onaꞌ ia neu atahori nda mana tao salaꞌ sa, saa fai neu atahori deꞌulakaꞌ?”
32 또 다른 두 행악자도 사형을 받게 되어 예수와 함께 끌려 가니라
Leleꞌ soldꞌadꞌu ra rendi Yesus, ara o lea rendi atahori deꞌulakaꞌ rua, fo rae hukun risa se ro Yesus.
33 해골이라 하는 곳에 이르러 거기서 예수를 십자가에 못 박고 두 행악자도 그렇게 하니 하나는 우편에 하나는 좌편에 있더라
Ara losa mamanaꞌ esa, naran ‘Langga ruiꞌ’. Boe ma ara mbaku Yesus no atahori deꞌulakaꞌ karuaꞌ ra esa-esaꞌ neu hau ngganggen. Basa ma ara sela raririiꞌ hau ngganggeꞌ naa ra. Ara mbaku atahori deꞌulakaꞌ esa sia Yesus bobꞌoa onan, ma esa sia bobꞌoa diin.
34 이에 예수께서 가라사대 `아버지여 저희를 사하여 주옵소서 자기의 하는 것을 알지 못함이니이다' 하시더라 저희가 그의 옷을 나눠 제비 뽑을쌔
[Leleꞌ naa, Yesus hule-oꞌe nae, “Amaꞌ! Fe ambon neu atahori ia ra sala nara, te ara nda rahine saa fo ara taoꞌ ia sa.”] Basa ma, soldꞌadꞌu ra lea lot fo rae rahine seka mana hambu Yesus bꞌadu narun.
35 백성은 서서 구경하며 관원들도 비웃어 가로되 `저가 남을 구원하였으니 만일 하나님의 택하신 자 그리스도여든 자기도 구원할지어다'하고
Atahori hetar rema ranilu sia mamanaꞌ naa. Atahori Yahudi ra malangga nara raneneut Yesus rae, “Ana fee masodꞌaꞌ neu atahori laen ra, te nda bisa tao nasodꞌa nala Aon sa. Mete ma tebꞌeꞌ-tebꞌeꞌ Eni, Kristus, fo Lamatualain pili memaꞌ, na, hela neu fo Ana onda mia hau ngganggeꞌ naa leo.
36 군병들도 희롱하면서 나아와 신포도주를 주며
Soldꞌadꞌu naa ra o raneneut E boe. Ara fati E anggor maꞌeiꞌ,
37 가로되 `네가 만일 유대인의 왕이어든 네가 너를 구원하라' 하더라
ma nggasi raꞌaꞌeꞌeiꞌ rae, “Mete ma ho ia tebꞌe-tebꞌeꞌ atahori Yahudi ra manen, na, tao musodꞌa aom leo!”
38 그의 위에 이는 유대인의 왕이라 쓴 패가 있더라
Ara suraꞌ sia papaꞌ sa oi, “Ia atahori Yahudi ra manen.” Basa ma ara mbaku papaꞌ naa sia Yesus langgan ataꞌ, fo rafadꞌe saa de sira hukun E.
39 달린 행악자 중 하나는 비방하여 가로되 `네가 그리스도가 아니냐? 너와 우리를 구원하라' 하되
Atahori deꞌulaka sa fo mana nenembakuꞌ sia Yesus bobꞌoan o naneneut nae, “Tebꞌe ho Kristus, do? Mete ma taꞌo naa, na, tao musodꞌa basa nggita leo!”
40 하나는 그 사람을 꾸짖어 가로되 `네가 동일한 정죄를 받고서도 하나님을 두려워 아니하느냐?
Te atahori deꞌulakaꞌ esa ka ai e nae, “Weh! Ho ia, nda mumutau Lamatualain sa, do? Ho nenehukun mate onaꞌ E boe.
41 우리는 우리의 행한 일에 상당한 보응을 받는 것이니 이에 당연하거니와 이 사람의 행한 것은 옳지 않은 것이 없느니라' 하고
Ruꞌa nggita nenehukun nandaa no tatao-nonoꞌi deꞌulaka tara, Te Atahori ia nda tao deꞌulakaꞌ saa sa boe.”
42 가로되 `예수여 당신의 나라에 임하실 때에 나를 생각하소서!' 하니
Boe ma ana olaꞌ seluꞌ nae, “Yesus, e! Mete ma Amaꞌ losa nusaꞌ namo ma, na, musunedꞌa au, e.”
43 예수께서 이르시되 `내가 진실로 네게 이르노니 오늘 네가 나와 함께 낙원에 있으리라!' 하시니라
Yesus nataa nae, “Au helu-fuli! Faiꞌ ia boe o, ho masoꞌ mo Au isiꞌ sorga rala uu.”
44 때가 제 육시쯤 되어 해가 빛을 잃고 온 땅에 어두움이 임하여 제 구시까지 계속하며
Leleꞌ naa, reorendu ena. Te relo a nda naronda sa, de maꞌahatu kibꞌu-kibꞌuꞌ babꞌata nala mamanaꞌ naa, losa liiꞌ telu bobꞌon. Sia Ume Hule-Oꞌe Huuꞌ a hambu teme loa-naru monaeꞌ nenelondaꞌ bambi Lamatualain Kama Meumare Manaselin. Aiboiꞌ ma, teme loa-naruꞌ monaeꞌ a sii neu rua.
45 성소의 휘장이 한가운데가 찢어지더라
46 예수께서 큰 소리로 불러 가라사대 `아버지여! 내 영혼을 아버지 손에 부탁하나이다!' 하고 이 말씀을 하신 후 운명하시다
Mia mamanaꞌ naran ‘Langga Ruiꞌ’ naa, Yesus nggasi nahereꞌ nae, “Amaꞌ! Ia na Au fee samana ngga neu Nggo.” Ana olaꞌ basa naꞌo naa, ma etu hahaen boe.
47 이 그 된 일을 보고 하나님께 영광을 돌려 가로되 `이 사람은 정녕 의인이었도다' 하고
Hambu soldꞌadꞌu Roma esa nambariiꞌ deka Yesus hau ngganggen. Leleꞌ ana nita Yesus mamaten, ma ana koa-kio Lamatualain nae, “Waa! Atahori ia tebꞌe-tebꞌeꞌ rala ndoos, o!”
48 이를 구경하러 모인 무리도 그 된 일을 보고 다 가슴을 두드리며 돌아가고
Leleꞌ atahori hetar mana raꞌabꞌue sia naa rita Yesus mamaten ma, fale rala nara, ma baliꞌ no rala sususaꞌ.
49 예수의 아는 자들과 및 갈릴리로부터 따라온 여자들도 다 멀리 서서 이 일을 보니라
Te Yesus atahori nara rambariiꞌ lalanik siaꞌ a dodꞌooꞌ mete Yesus mamaten. Mama-mama mana tungga E mia Galilea losa Yerusalem o sia naa boe.
50 공회 의원으로 선하고 의로운 요셉이라 하는 사람이 있으니
Leleꞌ Yesus mate ena ma, hambu atahori esa sangga dalaꞌ fo nae naꞌondaꞌ Yesus ao-sisin mia hau ngganggeꞌ fo neu naꞌoi E no malolole. Atahori naa naran Yusuf, mia kota Arimatea. Yusuf ralan ndoos, ma ana tao dꞌala maloleꞌ naeꞌ. Ana nea-nea fo Lamatualain natudꞌu Eni toꞌu parendan. Eni o esa mia mana endoꞌ neꞌetuꞌ dedꞌea agama Yahudi, te ana nda naꞌaheiꞌ tungga neꞌetuꞌ fo hukun mate Yesus sa.
51 (저희의 결의와 행사에 가타 하지 아니한 자라) 그는 유대인의 동네 아리마대 사람이요 하나님의 나라를 기다리는 자러니
52 빌라도에게 가서 예수의 시체를 달라 하여
Huu ana nae naꞌondaꞌ Yesus ao-sisin mia hau ngganggeꞌ a, de neu nisiꞌ hofernor Pilatus fo noꞌe nae lolelau aosisiꞌ naa.
53 이를 내려 세마포로 싸고 아직 사람을 장사한 일이 없는 바위에 판 무덤에 넣어 두니
Ana hambu isin ma, neu naꞌondaꞌ. Basa ma ana mboti ao-sisiꞌ naa no teme meulauꞌ. Boe ma ana nendi ao-sisiꞌ naa neu mbedaꞌ sia fatu ndolaꞌ esa, fo atahori feꞌe paa basa ena. Mamana rates naa, esa nda feꞌe pake sa boe.
54 이 날은 예비일이요 안식일이 거의 되었더라
Yesus mamaten, nandaa no hari lima. Leleꞌ Yusuf se raꞌoi basa ma, bobꞌoꞌ ena. Mete ma relo a mopo ena, na, atahori Yahudi fai hule-oꞌen nae losa ena.
55 갈릴리에서 예수와 함께 온 여자들이 뒤를 좇아 그 무덤과 그의 시체를 어떻게 둔 것을 보고
Mama-mama mana rema ro Yesus mia Galilea, ara tungga ro Yusuf rae rahine ana tao ao-sisin sia rates bee.
56 돌아가 향품과 향유를 예비하더라 계명을 좇아 안식일에 쉬더라
Ara mete malolole rala rates naa, boe ma mama naa ra baliꞌ fo sadꞌia bꞌunaꞌ rambe ma mina maꞌameniꞌ. Leleꞌ relo a mopo ma, ara raloeꞌ tao ues, tungga atahori Yahudi ra fai hule-oꞌe nara atoran na. Ara rahani fai hule-oꞌeꞌ a seli, dei fo rae reu ngganggari rambe neu Yesus ao-sisin.

< 누가복음 23 >