< 누가복음 2 >

1 이때에 가이사 아구스도가 영을 내려 천하로 다 호적하라 하였으니
Lao esa, leleꞌ Kirenius dadꞌi malangga mana parenda sia Siria, ma mane monaeꞌ, naran Agustus, fee parendaꞌ nae, “Basa atahori mana sia manaparenda Roma koasan musi baliꞌ kambon fo tungga sensus!” Naa fefeun fo manaparenda Roma reken rauinggu nara.
2 이 호적은 구레뇨가 수리아 총독 되었을때에 첫번 한 것이라
3 모든 사람이 호적하러 각각 고향으로 돌아가매
Dadꞌi basa atahori baliꞌ kambon fo tungga sensus.
4 요셉도 다윗의 집 족속인고로 갈릴리 나사렛 동네에서 유대를 향하여 베들레헴이라 하는 다윗의 동네로
Leleꞌ naa, Yusuf leo sia kambo Nazaret sia propinsi Galilea. Ana nae laꞌe ana fetoꞌ sa, naran Maria, de mana henggene basaꞌ ena. Maria ia, mairuꞌ ena. Yusuf naa, mane Daud tititi-nonosin, de musi baliꞌ risiꞌ Betlehem kota Daud sia propinsi Yudea fo tungga sensus. Naa de ruꞌa se lao kota Betlehem reu.
5 그 정혼한 마리아아 함께 호적하러 올라가니 마리아가 이미 잉태되었더라
6 거기 있을 그 때에 해산할 날이 차서
Leleꞌ ara losa naa ena, Maria fula-fai bobꞌonggin nae losa boe.
7 맏아들을 낳아 강보로 싸서 구유에 뉘었으니 이는 사관에 있을 곳이 없음이러라
Te sia naa, ara nda hambu kama sia ume sesebaꞌ sa. De ara risiꞌ lalaet bibꞌi rala. Boe ma ana bꞌonggi Ana ulun, touꞌ. Boe ma ara ralusa E rendiꞌ temeꞌ, ma rasusunggu sia haꞌo rala.
8 그 지경에 목자들이 밖에서 밤에 자기 양떼를 지키더니
Tetembaꞌ naa, hambu manatadꞌa hira beꞌe ranea bibꞌi lombo nara sia lenuꞌ sia kota a deaꞌ.
9 주의 사자가 곁에 서고 주의 영광이 저희를 두루 비취매 크게 무서워 하는지라
Aiboiꞌ ma, ara rita Lamatualain aten mia sorga. Boe ma Lamatuaꞌ manggarelon naronda rereoꞌ se, de ramatau rae mate.
10 천사가 이르되 `무서워 말라 보라 내가 온 백성에게 미칠 큰 기쁨의 좋은 소식을 너희에게 전하노라
Ma ate naa nafadꞌe nae, “Ama afiꞌ mimitau dei! Rena malolole, e! Huu Au uma ufadꞌe hara-lii maloleꞌ sa neu nggi. Basa mana rena hara-liiꞌ ia, ramahoꞌo.
11 오늘날 다윗의 동네에 너희를 위하여 구주가 나셨으니 곧 그리스도 주시니라
Hara-lii maloleꞌ ia liin taꞌo ia: Faiꞌ ia inaꞌ sa bꞌonggi Kristus, sia Betlehem, mane Daud kotan. Kristus naa, Atahori fo Lamatualain helu-fuli eniꞌ a maꞌahulun. Lamatuaꞌ haitua E nema fo soi-tefa atahori sala-kilu nara! Eni ia, dei fo atahori roꞌe rae, ‘Lamatuaꞌ’, huu Eni mana parenda basaꞌ e!
12 너희가 가서 강보에 싸여 구유에 누인 아기를 보리니 이것이 너희에게 표적이니라' 하더니
Dei fo hei mihine E taꞌo ia: hei mindaa Anadikiꞌ sa nenebꞌonggi feuꞌ mana nelusaꞌ no temeꞌ. Ana sungguꞌ sia haꞌo rala.”
13 홀연히 허다한 천군이 그 천사와 함께 있어 하나님을 찬송하여 가로되
Ana olaꞌ basa ma, aiboiꞌ te, Lamatualain aten hetar mia sorga rema raꞌabꞌue ro E. Boe ma ara koa-kio Lamatualain ma sodꞌa rae,
14 `지극히 높은 곳에서는 하나님께 영광이요 땅에서는 기뻐하심을 입은 사람들 중에 평화로다' 하니라
“Hai soꞌu minanaru Lamatualain naran! Eni mana endoꞌ parenda sia lalai narun manaseliꞌ a. Lamatualain nae fee dꞌame neu atahori sia raefafoꞌ, naa tao ralan namahoꞌo!’.
15 천사들이 떠나 하늘로 올라가니 목자가 서로 말하되 `이제 베들레헴까지 가서 주께서 우리에게 알리신 바 이 이루어진 일을 보자' 하고
Basa de, Lamatuaꞌ ate nara baliꞌ sorga reu. Boe ma manatadꞌa naa ra ola-olaꞌ rae, “We! Ata Betlehem teu seꞌu tita Anaꞌ naa dei! Huu Lamatuaꞌ fee haraꞌ neu nggita ena.”
16 빨리 가서 마리아와 요셉과 구유에 누인 아기를 찾아서
Boe ma ara lao lai-lai Betlehem reu. De ara randaa ro Maria no Yusuf. Ara o rita Anadiki mana bꞌonggi feuꞌ a mana sungguꞌ sia haꞌo rala.
17 보고 천사가 자기들에게 이 아기에 대하여 말한 것을 고하니
Leleꞌ ara rita Anaꞌ a, ma ara dui rae, “Faꞌra Lamatualain ate nara mia sorga rafadꞌe hai soꞌal Anaꞌ ia ena!” Boe ma ara duꞌi lutuꞌ-leloꞌ losa basa.
18 듣는 자가 다 목자의 말하는 일을 기이히 여기되
Basa atahori mana rena manatadꞌa ra dudꞌui nara, mbombooꞌ a.
19 마리아는 이 모든 말을 마음에 지키어 생각하니라
Te Maria mbedꞌaꞌ basa mana dadꞌiꞌ naa sia ralan. Ma ana dꞌuꞌa-dꞌuꞌa sangga nahine dalaꞌ naa sosoan.
20 목자가 자기들에게 이르던 바와 같이 듣고 본 그 모든 것을 인하여 하나님께 영광을 돌리고 찬송하며 돌아가니라
Basa de, manatadꞌa ra baliꞌ risiꞌ bibꞌi lombo nara. Ma ara soꞌu rananaru Lamatualain naran. Roꞌe makasi neu E, huu saa fo ara rena ma ritaꞌ naa, tebꞌe ona saa fo Lamatuaꞌ aten nafadꞌeꞌ a.
21 할례할 팔일이 되매 그 이름을 예수라 하니 곧 수태하기 전에 천사의 일컬은 바러라
Fai falu, ma ara sunat anadikiꞌ a, tungga baꞌi Musa hohoro-lalanen. De ina-ama nara babꞌae naran ‘Yesus’. Naraꞌ naa, ate mana mia sorga nafadꞌe neu se ena, leleꞌ inan nda feꞌe nairu E sa.
22 모세의 법대로 결례의 날이 차매 아기를 데리고 예루살렘에 올라가니
Hambu hohoro-lalaneꞌ sa mia baꞌi Musa nae, ina mana bꞌonggi basa fai haa nulu musi neu tao tungga adꞌat nameu-aoꞌ sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Naa fo ara bisa masoꞌ ume hule-oꞌeꞌ a rala reu onaꞌ biasa. Naa de, Yusuf no Maria Yerusalem reu, fo tao tungga adꞌat naa. Ma ara rendi sira Ana mana bꞌonggi feun nisiꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, fo fee ne dadꞌi Lamatuaꞌ enan.
23 이는 주의 율법에 쓴 바 첫 태에 처음 난 남자마다 주의 거룩한 자라 하리라 한 대로 아기를 주께 드리고
Ara tungga Lamatuaꞌ hohoro-lalanen mana nae, “Sudꞌiꞌ a inaꞌ se bꞌonggi ana ulun, mete ma touꞌ, na, musi fee anaꞌ naa dadꞌi Lamatuaꞌ enan.”
24 또 주의 율법에 말씀하신 대로 비둘기 한 쌍이나 혹 어린 반구 둘로 제사하려 함이더라
Tungga Lamatuaꞌ hohoro-lalanen, mete ma fee anaꞌ naa neu Lamatuaꞌ, ama-ina nara musi fee tutunu-hohotuꞌ mbui teu pasan esa, do mbui lunda mandaꞌ rua. Naa de Yusuf no Maria o tao tungga hohoro-lalaneꞌ naa.
25 예루살렘에 시므온이라 하는 사람이 있으니 이 사람이 의롭고 경건하여 이스라엘의 위로를 기다리는 자라 성령이 그 위에 계시더라
Leleꞌ naa, hambu tou lasiꞌ sa, naran Simeon, leo sia kota Yerusalem. Eni, Atahori rala ndoos ma ralan hii Lamatuaꞌ. Lamatuaꞌ Dula-dale Meumaren nafadꞌe neu e nae, hela ana nita Kristus, dei fo ana feꞌe maten. Kristus naa, mana fee masodꞌaꞌ neu atahori Israꞌel ra.
26 저가 주의 그리스도를 보기 전에 죽지 아니하리라 하는 성령의 지시를 받았더니
27 성령의 감동으로 성전에 들어가매 마침 부모가 율법의 전례대로 행하고자 하여 그 아기 예수를 데리고 오는지라
Leleꞌ naa, Lamatuaꞌ Dula-dalen nendi Simeon nisiꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Naa nandaa no Yesus ama-ina nara ro E nisiꞌ naa, fo fee ne dadꞌi Lamatuaꞌ enan.
28 시므온이 아기를 안고 하나님을 찬송하여 가로되
Nita Anaꞌ a ma, tou lasiꞌ Simeon oꞌo nala E, ma soꞌu koa-kioꞌ neu Lamatualain nae,
29 `주재여 이제는 말씀하신 대로 종을 평안히 놓아 주시는도다
“Koa-kio Lamatuaꞌ! Lamatuaꞌ tao tungga hehelu-fufulin neu au ena. Dadꞌi ia naa, Lamatuaꞌ bisa mboꞌi au ena, naa fo au mate no maloleꞌ,
30 내 눈이 주의 구원을 보았사오니
Huu au ita Atahori fo Lamatuaꞌ haituaꞌ a ena, fo fee ambon neu hai sala-kilu mara!
31 이는 만민 앞에 예비하신 것이요
Lamatuaꞌ nae pake Anaꞌ ia fo fee masodꞌaꞌ neu basa nusaꞌ ra.
32 이방을 비추는 빛이요 주의 백성 이스라엘의 영광이니이다' 하니
Dei fo Ana onaꞌ rondaꞌ fo mana nendi hadꞌa-hormat neu Lamatuaꞌ atahori Israꞌel nara. Ana o onaꞌ manggareloꞌ a, fo mana matudꞌu Lamatuaꞌ dꞌalan. fee basa nusa feaꞌ ra.”
33 그 부모가 그 아기에 대한 말들을 기이히 여기더라
Rena taꞌo naa, ma Yusuf no Maria heran bali-baliꞌ neu saa fo tou lasiꞌ a olaꞌ soꞌal sira Anan.
34 시므온이 저희에게 축복하고 그 모친 마리아에게 일러 가로되 `보라 이 아이는 이스라엘 중 많은 사람의 패하고 흥함을 위하여 비방을 받는 표적되기 위하여 세움을 입었고
Basa de, Simeon olaꞌ papala-babꞌanggiꞌ fee se. Boe ma ana nafadꞌe Maria nae, “Yesus maman e! Dei fo atahori hetar sia Israꞌel nda simbo mama Anan ia sa. Te tatao-nonoꞌi nara mbali E, dei fo ratudaꞌ baliꞌ se. Mama Anan ia, o tao fee atahori hetar rala nara ramahoꞌo.
35 또 칼이 네 마음을 찌르듯 하리라 이는 여러 사람의 마음의 생각을 드러내려 함이니라' 하더라
No taꞌo naa, dei fo Lamatuaꞌ soi natudꞌu atahori ra rala-dꞌudꞌuꞌa nara. Te ho, Maria, dei fo hambu doidꞌosoꞌ naen seli, onaꞌ fela tafaꞌ nenembauꞌ nisiꞌ tenda boam rala.”
36 또 아셀 지파 바누엘의 딸 안나라 하는 선지자가 있어 나이 매우 늙었더라 그가 출가한 후 일곱 해 동안 남편과 함께 살다가
Sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a o hambu beiꞌ sa, naran Hana. Ana too falu nulu haa ena. Aman, naran Fanuel, mia leo Aser. Ana sao too hitu, boe ma saon mate hela e. Bei Hana Ia, Lamatualain mana ola-olan. Ue-tataon, naeni hule-oꞌe ma puasa sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, fo beꞌutee neu Lamatualain hatuꞌ-rerelon.
37 과부 된 지 팔십사년이라 이 사람이 성전을 떠나지 아니하고 주야에 금식하며 기도함으로 섬기더니
38 마침 이 때에 나아와서 하나님께 감사하고 예루살렘의 구속됨을 바라는 모든 사람에게 이 아기에 대하여 말하니라
Leleꞌ Simeon olaꞌ no Yusuf ma Maria, Hana o neu deka-deka boe. De ana rena se, ma ana soꞌu kokoa-kikioꞌ neu Lamatualain. Basa ma ana olaꞌ soꞌal Yesus neu basa atahori mana rahani Maneꞌ fo Lamatuaꞌ helu nae haitua nema fo mboꞌi atahori Israꞌel ra.
39 주의 율법을 좇아 모든 일을 필하고 갈릴리로 돌아가 본 동네 나사렛에 이르니라
Leleꞌ Yusuf no Maria tao tungga baꞌi Musa hohoro-lalane nara sia kota Yerusalem ena, boe ma ara baliꞌ risiꞌ sira kambon Nasaret sia propinsi Galilea.
40 아기가 자라며 강하여지고 지혜가 충족하며 하나님의 은혜가 그 위에 있더라
Boe ma Yesus boe naꞌamoko. Ana boe maꞌadereꞌ, boe nahine, ma nahine dalaꞌ naeꞌ sosoa-ndandaa nara. Lamatualain o natudꞌu rala malolen neu E.
41 그 부모가 해마다 유월절을 당하면 예루살렘으로 가더니
Tungga too, Yusuf no Maria reu raa fefeta Paska sia Kota Yerusalem.
42 예수께서 열 두 살 될 때에 저희가 이 절기의 전례를 좇아 올라 갔다가
Leleꞌ Yesus too sanahulu rua, ara reu risiꞌ Yerusalem fo tungga fefetas ona biasa na.
43 그 날들을 마치고 돌아갈 때에 아이 예수는 예루살렘에 머무셨더라 그 부모는 이를 알지 못하고
Leleꞌ fai-fai Paska basa ena, boe ma Yusuf no Maria lao baliꞌ Nasaret reu ramaloloꞌ ro atahori hetar mana rae baliꞌ Galilea reu. Te nda bubꞌuluꞌ rae, Yesus feꞌe sia Yerusalem sa. Ara rae neꞌo Ana lao namaloloꞌ no nonoo nara. Te, losa bobꞌoꞌ ena, nda rita E sa. Boe ma ara sangga E reu-rema sia bobꞌonggi nara ma nonoo nara.
44 동행 중에 있는 줄로 생각하고 하룻길을 간 후 친족과 아는 자 중에서 찾되
45 만나지 못하매 찾으면서 예루살렘에 돌아갔더니
Huu nda hambu randa ro E sa, de ara lao baliꞌ Yerusalem reu, fo sangga E sia naa.
46 사흘 후에 성전에서 만난즉 그가 선생들 중에 앉으사 저희에게 듣기도 하시며 묻기도 하시니
Losa naa, ara sangga E losa fai telu, dei de hambu E mia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a rala. Ana endoꞌ naselu-bale no meser agama Yahudi ra.
47 듣는 자가 다 그 지혜와 대답을 기이히 여기더라
Basa atahori mana rena se mbomboꞌ a, huu Ana nahine tebꞌe-tebꞌeꞌ Lamatualain Hara-liin sosoa-ndandan, ma Ana nataa netane nara no maloleꞌ.
48 그 부모가 보고 놀라며 그 모친은 가로되 `아이야 어찌하여 우리에게 이렇게 하였느냐? 보라 네 아버지와 내가 근심하여 너를 찾았노라'
Rita taꞌo naa ma, ina-ama nara titindindiꞌ a. Boe ma inan nae, “Yesus! Taꞌo bee de tao hai susa onaꞌ ia? Au o ama ma susa-susa sangga rereoꞌ Nggo.
49 예수께서 가라사대 `어찌하여 나를 찾으셨나이까? 내가 내 아버지 집에 있어야 될 줄을 알지 못하셨나이까?' 하시니
Te Yesus nataa nae, “Taꞌo bee de papa no mama susa-susa sangga Au? Bꞌubꞌuluꞌ ena, to? Au hambu ue-taos sia Ama Ngga Umen.”
50 양친이 그 하신 말씀을 깨닫지 못하더라
Te ara nda rahine Yesus oꞌolan no matetuꞌ sa.
51 예수께서 한가지로 내려가사 나사렛에 이르러 순종하여 받드시더라 그 모친은 이 모든 말을 마음에 두니라
Boe ma basa se baliꞌ Nasaret reu. Yesus tungga ina-aman parenda nara. Ma inan mbedaꞌ basa dalaꞌ naa ra sia ralan.
52 예수는 그 지혜와 그 키가 자라가며 하나님과 사람에게 더 사랑스러워 가시더라
Ma Yesus boe naꞌamoko ma, boe nahine basa dꞌala maloleꞌ ra. Lamatualain ma atahori o sue E boe.

< 누가복음 2 >