< 에스더 1 >

1 이 일은 아하수에로 왕 때에 된 것이니 아하수에로는 인도로 구스까지 일백 이십 칠 도를 치리하는 왕이라
Besia eagene hina bagade ea dio amo Segesisi da moilai bai bagade amo Susa, amo ganodini ea ouligisu hawa: hamonanu. E da soge fi hihi 127 agoane ouligisu. Amo soge fi hihi da Inidia soge asili Suda: ne soge amo ganodini esalu.
2 당시에 아하수에로 왕이 수산 궁에서 즉위하고
3 위에 있은지 삼년에 그 모든 방백과 신복을 위하여 잔치를 베푸니 바사와 메대의 장수와 각 도의 귀족과 방백들이 다 왕 앞에 있는지라
Ode osodayale ea ouligisu ganodini, e da lolo mai. E da ea lolo manusa: , eagene ouligisu dunu, soge fi hihi ilia ouligisu amola hina dunu, Besia dadi gagui dunu amola Midia dadi gagui dunu, amo huluane hiougi.
4 왕이 여러 날 곧 일백 팔십일 동안에 그 영화로운 나라의 부함과 위엄의 혁혁함을 나타내니라
E da oubi gafeyale amoga e da ea diasu amola Susa moilai amo liligi noga: idafa amo hiougi misi dunu ilima olelesa lalalu.
5 이 날이 다하매 왕이 또 도성 수산 대소 인민을 위하여 왕궁 후원 뜰에서 칠일 동안 잔치를 베풀새
Amalalu, hina bagade da lolo nasu bagade, amo ea diasu gagoi ganodini hamoi. Amo hamonana hi afae galagai, amola amoga misa: ne, e da dunu huluane, bagade gagui amola hame gagui, amo huluane hiougi.
6 백색, 녹색, 청색 휘장을 자색 가는 베줄로 대리석 기둥 은고리에 매고 금과 은으로 만든 걸상을 화반석, 백석, 운모석, 흑석을 깐 땅에 진설하고
Hina bagade ea gagoi da nina: hamoi noga: idafa ba: i. Gasiga: su abula da haisewe amola ahea: iai ba: i. Ilia da oga: iya: i efe amoga silifa gedu amoga la: gilisili amola igi ogelu duni bugi ili amoga gosagisi. Iluwa: su fafai amo da gouli amola silifa amoga hamoi da gagoi ganodini ligisi dialebe ba: i, amola gagoi da ogelu amola yoi gele noga: idafa amola su ela: mei amola ela: mei haisewe igi, amoga fa: i.
7 금잔으로 마시게 하니 잔의 식양이 각기 다르고 왕의 풍부한대로 어주가 한이 없으며
Waini hano moma: ne, ilia da gouli faigelei hisu hisu hahamoi amo ganodini soga: sasali. Hina bagade da ea waini nodone bagade sagoi.
8 마시는 것도 규모가 있어 사람으로 억지로 하지 않게 하니 이는 왕이 모든 궁내 관리에게 명하여 각 사람으로 마음대로 하게 함이더라
Hina bagade da ea hawa: hamosu dunu ilima ilia da mae hihini dunu huluane ilia waini hano manusa: defele ilima ima: ne sia: i.
9 왕후 와스디도 아하수에로 왕궁에서 부녀들을 위하여 잔치를 베푸니라
Amo galu, hina bagade uda Fa: sedai da hina bagade diasu ganodini, lolo manusa: uda fawane hiougi.
10 제 칠일에 왕이 주흥이 일어나서 어전 내시 므후만과, 비스다와, 하르보나와, 빅다와, 아박다와, 세달과, 가르가스 일곱 사람을 명하여
Lolo nabe eso fesuga, hina bagade da waini nanu amola hahawane ba: su. Amalalu, e da ea gulusu danai hawa: hamosu dunu fesuale gala amo ema misa: ne sia: i. Ilia dio da Mihiuma: ne, Bisida, Habouna, Bigida, Aba: geda, Sida amola Gaga: se.
11 왕후 와스디를 청하여 왕후의 면류관을 정제하고 왕의 앞으로 나아오게 하여 그 아리따움을 뭇 백성과 방백들에게 보이게 하라 하니 이는 왕후의 용모가 보기에 좋음이라
E da amo dunu ilia da hina bagade uda Fa: sedai amo habuga ea dialumaga figisili, ema oule misa: ne sia: i. Fa: sedai da uda noga: idafa ba: su. Hina bagade da Fa: sedai ea noga: idafa ba: su, amo ea hiougi dunuma olelemusa: dawa: i galu.
12 그러나 왕후 와스디가 내시의 전하는 왕명을 좇아 오기를 싫어하니 왕이 진노하여 중심이 불 붙는듯 하더라
Be hawa: hamosu dunu da ema hina bagade ea hamoma: ne sia: i olelebeba: le, Fa: sedai hihini hame misunu sia: i. Hina bagade da amo sia: nababeba: le, ougi bagade ba: i.
13 왕이 사례를 아는 박사들에게 묻되 (왕이 규례와 법률을 아는 자에게 묻는 전례가 있는데
Hina bagade ea hou da bagade dawa: su dunuma, abuli hamoma: beyale adole ba: su. Amaiba: le, e da ea fada: i sia: ne iasu dunuma ilia sia: nabimusa: wele sia: i.
14 때에 왕에게 가까이 하여 왕의 기색을 살피며 나라 첫 자리에 앉은 자는 바사와 메대의 일곱 방백 곧 가르스나와, 세달과, 아드마다와, 다시스와, 메레스와, 마르스나와, 므무간이라)
Hina bagade ea fada: i sia: ne iasu ouligisu dunu mimogo fesuale gala, Besia amola Midia soge ganodini ilia dio da Gasina, Sieda, A:damada, Dasisi, Milese, Ma: sina, amola Mimiuga: ne.
15 왕후 와스디가 내시의 전하는 아하수에로 왕명을 좇지 아니하니 규례대로 하면 어떻게 처치할꼬
E da amo dunuma amane sia: i, “Na da hina bagade Segesisi! Ni da na hawa: hamosu dunuma ilia da na uda Fa: sedai e da nama oule misa: ne adosi. Be e da na sia: nabimu higa: i. Ninia da ema adi hamoma: bela: ? Sema dedei da adi sia: sala: ?”
16 므무간이 왕과 방백 앞에서 대답하여 가로되 `왕후 와스디가 왕에게만 잘못할 뿐 아니라 아하수에로 왕의 각 도 방백과 뭇 백성에게도 잘못하였나이다
Amalalu, Mimiuga: ne da hina bagade amola eagene ouligisu dunu ilima amane sia: i, “Hina bagade uda Fa: sedai da hina bagade ema fawane hame gadele sia: i. Be e da eagene ouligisu dunu huluane amola dunu huluane Besia amola Midia soge ganodini, amo huluane ilima gadele sia: i dagoi.
17 아하수에로왕이 명하여 왕후 와스디를 청하여도 오지 아니하였다 하는 왕후의 행위의 소문이 모든 부녀에게 전파되면 저희도 그 남편을 멸시할 것인즉
Bai uda huluane hina bagade ea ouligisu fifi asi gala amo ganodini da Fa: sedai ea hihi sia: nababeba: le, ilia da egoama hihi ba: mu. Ilia da amane sia: mu, ‘Hina bagade Segesisi da ea uda Fa: sedai ema misa: ne sia: i, be e da higa: i.’
18 오늘이라도 바사와 메대의 귀부인들이 왕후의 행위를 듣고 왕의 모든 방백에게 그렇게 말하리니 멸시와 분노가 많이 일어나리이다
Besia amola Midia ouligisu dunu ilia uda da amo hou nababeba: le, ilia da wali eso, amo hame nabasu hou ilia egoama olelemu. Uda huluane da ilia egoama hame dogolegemu, amola egoa ilia da idua ilima ougi ba: mu.
19 왕이 만일 선히 여기실진대 와스디로 다시는 왕 앞에 오지 못하게 하는 조서를 내리되 바사와 메대의 법률 중에 기록하여 변역함이 없게 하고 그 왕후의 위를 저보다 나은 사람에게 주소서
Hina bagade! Di da hanai galea, hina bagade sema amane hamoma, ‘Fa: sedai da dima bu hamedafa misunu’. Amo sema da Besia amola Midia ela sema dedei amo ganodini dedenanu, bu hamedafa afadenemu, di sia: ma. Amasea, Fa: sedai ea hina bagade uda sogebi, amo eno baligili noga: i udama ima.
20 왕의 조서가 이 광대한 전국에 반포되면 귀천을 무론하고 모든 부녀가 그 남편을 존경하리이다'
Dia fifi asi gala da bagadedafa. Dunu huluane amo ganodini esala, da dia sia: amo nababeba: le, uda huluane da ilia egoa (bagade gagui amola hame gagui defele), ilima nodone dawa: le, nabasu hou bu hamomu.”
21 왕과 방백들이 그 말을 선히 여긴지라 왕이 므무간의 말대로 행하여
Hina bagade amola eagene ouligisu dunu da amo hou da noga: i dawa: beba: le, hina bagade da Mimiuga: ne ea sia: i defele hamoi.
22 각 도 각 백성의 문자와 방언대로 모든 도에 조서를 내려 이르기를 남편으로 그 집을 주관하게 하고 자기 민족의 방언대로 말하게 하라 하였더라
E da ea ouligisu fifi asi gala huluane ilima, e da ilila: sia: amola idisu amola dedesu hou defele, ilima sema amane dedene iagagai, “Egoa huluane da ilia sosogo fi ilima hinawane esalumu, amola eno da ilia sia: gua: mu da hamedei.”

< 에스더 1 >