< 아모스 5 >

1 이스라엘 족속아 내가 너희에게 대하여 애가로 지은 이 말을 들으라
Nabima! Isala: ili fi dunu goe bogoi da: iya gesami hea: su, amo agoane Na dilima gesami hea: mu.
2 처녀 이스라엘이 엎드러졌음이여 다시 일어나지 못하리로다 자기 땅에 던지움이여 일으킬 자 없으리로다
Isala: ili da a: fini dafai agoane ba: sa. Bu wa: legadomu da hamedei galebe! E da osobo gudu diasa: i enoga fisi udigili diala, amola dunu afaega da fidili hame wa: legadolesisa.
3 주 여호와께서 가라사대 이스라엘 중에서 천명이 나가던 성읍에는 백명만 남고 백명이 나가던 성읍에는 열명만 남으리라 하셨느니라
Ouligisudafa Hina Gode da amane sia: sa. “Isala: ili osobo dogone fi ilia da gegesu dunu 1000 agoane gegena masa: ne asunasisa, be amomane 100 agoane ilia fawane bu sinidigili manebe ba: sa. Amola Isala: ili osobo dogone fi eno amo ganodini ilia fi oda 100 agoane gegena masa: ne asunasisa be amomane 10 ilia fawane buhagisa.”
4 여호와께서 이스라엘 족속에게 이르시기를 너희는 나를 찾으라! 그리하면 살리라
Ouligisudafa Hina Gode da Isala: ili dunu fi ilima amane sia: sa. “Nama misa! Amasea, dilia da esalumu.
5 벧엘을 찾지 말며 길갈로 들어가지 말며 브엘세바로도 나아가지말라 길갈은 정녕 사로잡히겠고 벧엘은 허무하게 될 것임이라 하셨나니
Dilia Biasiba moilai bai bagadega nodone sia: ne gadomusa: mae masa. Dilia Bedele moilaiga Na hogole ba: musa: mae masa! Bedele da hamedei agoane ba: mu. Giliga: le sogega mae masa! Ea fi dunu da ga sogega afugili gaguli asi dagoi ba: mu.”
6 너희는 여호와를 찾으라! 그리하면 살리라 염려컨대 저가 불 같이 요셉의 집에 내리사 멸하시리니 벧엘에서 그 불들을 끌 자가 없을까 하노라
Dilia Hina Godema sinidigima! Amasea dilia da esalumu. Be Ema hame sinidigisia, Ea da lalu agoane misini, Isala: ili dunuma se dabe imunu. Amo lalu da Bedele dunu huluane nene dagomu, amola amo lalu da ha: ba: domu hamedeiwane ba: mu.
7 공법을 인진으로 변하며 정의를 땅에 던지는 자들아!
Dilia da dunu eno se nabima: ne ogogosa amola moloidafa hou hame dawa: Amaiba: le, dilia da gugunufinisi dagoi ba: mu.
8 묘성과 삼성을 만드시며 사망의 그늘로 아침이 되게 하시며 백주로 어두운 밤이 되게 하시며 바닷물을 불러 지면에 쏟으시는 자를 찾으라 그 이름이 여호와시니라
Hina Gode da gasumuni huluane hahamoi. Hi fawane da gasumuni gilisisu Baleiadese amola Olione hahamoi. Ea da gasi amo afadenene bu ha iaha. Amola ha amo afadenene bu gasi iaha. E da wayabo bagade amoma hano misa: ne sia: sea, amomane E da osobo bagadega sogadigisa. Ea Dio da Hina Godedafa.
9 저가 강한 자에게 홀연히 패망이 임하게 하신즉 그 패망이 산성에 미치느니라
Ea da dunu gasala fofonobonesisa amola ilia diasu noga: le gagili sala amo mugulusa.
10 무리가 성문에서 책망하는 자를 미워하며 정직히 말하는 자를 싫어하는도다
Be dunu moloidafa ilia fofada: musa: masea, amola sia: moloi sia: sea, amo dunu dilia da higasa.
11 너희가 가난한 자를 밟고 저에게서 밀의 부당한 세를 취하였은즉 너희가 비록 다듬은 돌로 집을 건축하였으나 거기 거하지 못할 것이요 아름다운 포도원을 심었으나 그 포도주를 마시지 못하리라
Dilia da liligi hame gagui dunu ilia liligi amola ha: i manu huluane wamolasa. Dilia da diasu igiga noga: le gasa gala gagui, be amomane dilia da diasu goega hame esalumu. Amola dilia sagaia da waini sagai, be amomane da waini hano da hame manu, goe sagai ganodini.
12 너희의 허물이 많고 죄악이 중함을 내가 아노라 너희는 의인을 학대하며 뇌물을 받고 성문에서 궁핍한 자를 억울하게 하는 자로다
Na dawa: dilia wadela: i hou amo da wadela: idafa amola Na dawa: dilia afuda: i liligi amo. Dilia da dunu noga: i amo wadela: lesisa. Dilia hano suligi sia: amoga sia: ma: ne bidi laha amola dunu liligi hame gagui amo ea sia: amo moloidafa mae sia: ma: ne dedebosa.
13 그러므로 이런 때에 지혜자가 잠잠하나니 이는 악한 때임이니라
Amola dilia wadela: i hou ba: sea hamedafa gagabole sia: sa: ima da defea, dilia da giadofale agoane dawa: sa.
14 너희는 살기 위하여 선을 구하고 악을 구하지 말지어다 만군의 하나님 여호와께서 너희의 말과 같이 너희와 함께 하시리라
Dilia da hou noga: idafa amola moloidafa ilegema! Amane hamosea, dilia da noga: le esalumu. Dilia da agoane sia: sa, ‘Gode, Hina Gode Bagadedafa E amo da nini gilisili esafula.’ Be dilia wadela: i hou hamobeba: le, E da dili gilisili hame esafula. Be noga: i hou goe hamosea, defeadafa, Gode da dili gilisili esalumu.
15 너희는 악을 미워하고 선을 사랑하며 성문에서 공의를 세울지어다 만군의 하나님 여호와께서 혹시 요셉의 남은 자를 긍휼히 여기시리라
Wadela: i hou huluane yolesima amola hou moloidafa fa: no bobogema! Dilia fofada: su ganodini sia: moloidafa sia: sa: ima! Dilia moloidafa sia: dasea, Hina Gode da dili amola dilia fi dunu hame bogoi esala, amo hame yolesimu be gagui dialumu.
16 그러므로 주 만군의 하나님 여호와께서 말씀하시기를 사람이 모든 광장에서 울겠고 모든 거리에서 오호라, 오호라, 하겠으며 농부를 불러다가 애곡하게 하며 울음군을 불러다가 울게 할 것이며
Ouligisudafa Hina Gode Bagadedafa da amane sia: sa, “Osobo dogone fi moilai bai bagade logo fodoi amogai aligili ilima didigia: su bagade da nabimu. Amola sagale nasu dawa: dunu huluane da wele guda: le da muni lama: ne bogoi da: iya asigili didigia: be agoane hamomu.
17 모든 포도원에서도 울리니 이는 내가 너희 가운데로 지나갈 것임이니라 이는 여호와의 말씀이니라
Waini sagai huluane amo ganodini da didigia: su bagade nabimu. Bai Na da misini dilima se dabe imunu.” Hina Gode da amane sia: i dagoi.
18 화 있을진저 여호와의 날을 사모하는 자여 너희가 어찌하여 여호와의 날을 사모하느뇨 그 날은 어두움이요 빛이 아니라
Dilia da Hina Gode Ea Eso hedolodafa doaga: mu hanai be dilia da amomane se bagade nabimu. Amo eso doaga: sea da dili hame fidimu. Dilia dawa: lobada, amo da esoi hadigisala: ? Hame mabu! Amo eso da dilima gasi agoane ba: mu.
19 마치 사람이 사자를 피하다가 곰을 만나거나 혹 집에 들어가서 손을 벽에 대었다가 뱀에게 물림 같도다
Fedege agoane amo eso doaga: sea da agoane ba: mu. Dunu e da laione wa: me amo sodole hobeale ahoasea, e da bea ea logo damubi ba: mu. O dunu da hina: diasuga golili dasea, ea lobo amo dobea amoga ligisisia, saniaga lobo gasomai ba: mu.
20 여호와의 날이 어찌 어두워서 빛이 없음이 아니며 캄캄하여 빛남이 없음이 아니냐?
Hina Gode E mabe galu, amo da gasi bagade misunu amola hamedafa hadigi ba: mu. Hame dafawanese!
21 내가 너희 절기를 미워하여 멸시하며 너희 성회들을 기뻐하지 아니하나니
Hina Gode Ea amane sia: sa “Na da dilia nodone sia: ne gadosu lolo nabe hou goga da Na hamedafa hanasa, amola hahawane hame amo hou Na higasa!
22 너희가 내게 번제나 소제를 드릴지라도 내가 받지 아니할 것이요 너희 살진 희생의 화목제도 내가 돌아보지 아니하리라
Dilia Wadela: i Hou Dabe Ima: ne Iasu amola Gala: ine Iasu amo gaguli masea, Na da amo hame lamu. Na dilia ohe sefena gaguli masea amo Na da hame lamu.
23 네 노래 소리를 내 앞에서 그칠지어다 네 비파 소리도 내가 듣지 아니하리라
Dilia gesami hea: lalebe go yolelesima! Na hihi nababe dilia dusu go dudu dabe go.
24 오직 공법을 물 같이 정의를 하수 같이 흘릴지로다
Be hou noga: i hamosa esaloma amola moloi esaloma! Moloidafa hou da hano bagade amo da habe hame dawa: , agoane ba: mu da defea.
25 이스라엘 족속아 너희가 사십년 동안 광야에서 희생과 소제물을 내게 드렸느냐?
Dilia Isala: ili fi dunu! Ode 40 amoga Na soge sedaga wadela: i hafoga: i soge amo ganodini dili Na da oule ahoasu, amo ganodini Na da dilima gobele salasu amola udigili iasu ima: ne logele hame sia: i.
26 너희가 너희 왕 식굿과 너희 우상 기윤 곧 너희가 너희를 위하여 만들어서 신으로 삼은 별 형상을 지고 가리라
27 내가 너희를 다메섹 밖으로 사로잡혀 가게 하리라 이는 만군의 하나님이라 일컫는 여호와의 말씀이니라
Be dilia da Sagade ogogosu ‘gode’ (amo da dilia ‘hina gode’ dilia da giadofale sia: sa) amola Gaiwane (amo da dilia gasumuni ‘gode’ dilia da giadofale sia: sa) amo loboga hamoi liligi dilia da nodone sia: ne gadoiba: le, Na da dilia soge Dama: sagase moilai bai bagade baligi amoga afugili oule ahoasea, dilia da amo loboga hamoi liligi amola gaguli masunu,” Hina Gode (Ea Dio da Ouligisudafa Godedafa) Ea da amane sia: sa.

< 아모스 5 >