< 마가복음 15 >
1 새벽에 대제사장들이 즉시 장로들과 서기관들 곧 온 공회로 더불어 의논하고 예수를 결박하여 끌고 가서 빌라도에게 넘겨 주니
Hahabedafa, gobele salasu hina dunu, asigilai dunu amola sema olelesu dunu da Yesu fuga: ma: ne, gilisili fofada: i. Amalalu, ilia da Yesu afugili, sia: nega la: gili, Bailade ea diasuga hiouginana asili, ema i.
2 빌라도가 묻되 `네가 유대인의 왕이냐?' 예수께서 대답하여 가라사대 `네 말이 옳도다' 하시매
Bailade da Yesuma amane adole ba: i, “Di da Yu dunu ilia Hina esalabela: ?” Yesu E bu adole i, “Di sia: be gowane goa!”
Gobele salasu hina dunu huluane da Yesuma halalewane, diwaneya udidi.
4 빌라도가 또 물어 가로되 `아무 대답도 없느냐? 저희가 얼마나 많은 것으로 너를 고소하는가 보라' 하되
Amaiba: le, Bailade da Yesuma bu amane adole ba: i, “Di abuliba: le bu hame adole iabela: ? Ilia Dima diwaneya udidibi amo nabima!”
5 예수께서 다시 아무 말씀도 대답지 아니하시니 빌라도가 기이히 여기더라
Be Yesu E da hamedafa bu adole iabeba: le, Bailade da fofogadigi.
6 명절을 당하면 백성의 구하는 대로 죄수 하나를 놓아 주는 전례가 있더니
Ode huluane, Baligisu Lolo Nasu eso amoga, Bailade da agoane hou hamosu. E da se iasu diasu ganodini sali dunu afadafa amo ea logo doasisu.
7 민란을 꾸미고 이 민란에 살인하고 포박된 자 중에 바라바라 하는 자가 있는지라
Amo odega, hohonosu amola wamolasu dunu ea dio amo Bala: ba: se amo da se iasu diasu ganodini esalu.
8 무리가 나아가서 전례대로 하여 주기를 구한대
Amalalu, dunu huluane da Bailadema doaga: beba: le, e da ea ode huluane hamosu bu hamoma: ne sia: beba: le,
9 빌라도가 대답하여 가로되 `너희는 내가 유대인의 왕을 너희에게 놓아주기를 원하느냐?' 하니
Bailade da amane sia: i, “Na da Yu dunu fi ilia Hina Bagade ea se iasu logo doasima: bela: ?”
10 이는 저가 대제사장들이 시기로 예수를 넘겨 준 줄 앎이러라
Bai gobele salasu dunu ilia da mudale, mi hanaiba: le Yesu afugili misi, amo hou e dawa: i galu.
11 그러나 대제사장들이 무리를 충동하여 도리어 바라바를 놓아 달라 하게 하니
Be gobele salasu ouligisu dunu ilia da gasa fili, dunu huluane gilisi amo ougima: ne wili gala: beba: le, dunu huluane ilia Bala: ba: se ea se iasu logo doasima: ne halasu.
12 빌라도가 또 대답하여 가로되 `그러면 너희가 유대인의 왕이라 하는 이는 내가 어떻게 하랴?'
Amalalu, Bailade da ilima bu adole ba: i, “Amaiba: le, amo dunu, dilia Yu Hina Bagade dio asuli, na da Ema adi hamoma: bela: ?”
13 저희가 다시 소리지르되 `저를 십자가에 못 박게 하소서'
Ilia da ema halale sia: i, “E bulufalegeiga fuga: ma!”
14 빌라도가 가로되 `어찜이뇨 무슨 악한 일을 하였느냐?' 하니 더욱 소리지르되 `십자가에 못 박게 하소서' 하는지라
Bailade da ilima bu adole ba: i, “Abuliba: le? E da adi wadela: i hou hamobela: ?” Be ilia gasa bagadewane halasu, “E bulufalegeiga medole legema!”
15 빌라도가 무리에게 만족을 주고자 하여 바라바는 놓아 주고 예수는 채찍질하고 십자가에 못 박히게 넘겨주니라
Amaiba: le, Bailade da dunu huluane ema hahawane ba: ma: ne, Bala: ba: se ea se iasu logo doasi dagoi. Amalalu, ea sia: beba: le, ilia da Yesu efe fegasuga fai. Amalalu, e da Yesu bulufalegeiga fuga: ma: ne, ea dadi gagui dunuma iasi.
16 군병들이 예수를 끌고 브라이도리온이라는 뜰 안으로 들어가서 온 군대를 모으고
Amalalu, Bailade ea dadi gagui dunu ilia da Yesu amo Gamane hina ea diasu gagoi ganodini oule asi. Ilia da dadi gagui huluane gilisima: ne sia: i.
17 예수에게 자색 옷을 입히고 가시 면류관을 엮어 씌우고
Amalalu, ilia da Ea abula fadegale, yoi abula ea da: iga idiniginisi. Ilia da aya: gaga: nomei lale, amoga habuga sisiga: le amuli, Ea dialumaga figisi.
18 예(禮)하여 가로되 `유대인의 왕이여 평안할지어다' 하고
Ilia da Ema oufesega: ne, lobo fofaiale, amane sia: i, “Yu dunu ilia Hina Bagade dunu mae bogole, ode bagohame esalumu da defea.”
19 갈대로 그의 머리를 치며 침을 뱉으며 꿇어 절하더라
Ilia da Ea dialuma saga: ga fai. Ilia da Ema defo adugagala: i amola muguni bugili, bu habosesei.
20 희롱을 다한 후 자색 옷을 벗기고 도로 그의 옷을 입히고 십자가에 못 박으려고 끌고 나가니라
Oufesega: i dagobeba: le, ilia da Ema yoi abula fadegale, ea abuladafa bu idiniginisi. Amalalu, ilia da Yesu bulufalegeiga fuga: musa: , hiouginana asi.
21 마침 알렉산더와 루포의 아비인 구레네 사람 시몬이 시골로서 와서 지나가는데 저희가 그를 억지로 같이 가게 하여 예수의 십자가를 지우고
Ilia da logoga asili, Sailini soge dunu ea dio amo Saimone logoga ahoanebe ba: i. Amo dunu ea mano ela dio amo A: legesa: nede amola Lufase. E da ea soge yolesili, moilai bai bagadega manebe ba: i. Dadi gagui dunu ilia da Saimone amo Yesu Ea bulufalegei lale, gisa masa: ne logei.
22 예수를 끌고 골고다라 하는 곳(번역하면 해골의 곳)에 이르러
Ilia da Yesu Gologoudia sogebiga hiouginana asili doaga: i. Gologoudia dawa: loma: ne da “Dialuma gasa sogebi.”
23 몰약을 탄 포도주를 주었으나 예수께서 받지 아니하시니라
Ilia waini hano amola gamogai manoma gilisili, Yesuma moma: ne imunusa: dawa: i. Be Yesu E hame mai.
24 십자가에 못 박고 그 옷을 나눌새 누가 어느 것을 얻을까 하여 제비를 뽑더라
Ilia da Yesu bulufalegeiga dabagala: i. Ilia da Ea abula huluane lama: ne, igi fonobahadi amoga ululuale hedei.
25 때가 제 삼시가 되어 십자가에 못 박으니라
Ilia da hahabe ‘9 ougologe’ agoaneYesu bulufalegeiga dabagala: i.
26 그 위에 있는 죄 패에 유대인의 왕이라 썼고
Yesuma diwaneya udidisu da agoane dedene legei ba: i, “Yu fi ilia Hina Bagade.”
27 강도 둘을 예수와 함께 십자가에 못 박으니 하나는 그의 우편에 하나는 좌편에 있더라
Wamolasu dunu aduna, ela amola Yesu ili gilisili eno bulufalegeiga dabagala: i dagoi ba: i. Afae da Ea lobodafadili amola afae da Ea lobo fofadidili ba: i.
Amaiba: le, Gode Ea sia: agoane dedei diala, “E da sema wadela: su dunu ilia se iasu defele ba: i!”, amo sia: defele hamoi dagoi ba: i.
29 지나가는 자들은 자기 머리를 흔들며 예수를 모욕하여 가로되 `아하, 성전을 헐고 사흘에 짓는 자여
Baligili ahoasu dunu da ahoasea, ilia dialuma fofoga: ne amane sia: i, “Ai! Di da Debolo Diasu mugululi, eso udiana fawane hawa: hamone bu gagumu sia: beba: le,
30 네가 너를 구원하여 십자가에서 내려 오라' 하고
Wali bulufalegei fisili, moiga gudu sa: ima! Disu Di gobele gaga: ma!”
31 그와 같이 대제사장들도 서기관들과 함께 희롱하며 서로 말하되 `저가 남은 구원하였으되 자기는 구원할 수 없도다
Gobele salasu hina dunu amola sema olelesu dunu da gilisili oufesega: ne, amane sia: dasu, “E da eno dunu gaga: i galu. Be Hi da: i Hi gaga: mu da hamedei ba: sa.
32 이스라엘의 왕 그리스도가 지금 십자가에서 내려와 우리로 보고 믿게 할지어다' 하며 함께 십자가에 못박힌 자들도 예수를 욕하더라
Mesaia, Isala: ili Hina Bagade da wahadafa gudu sa: imu da defea! Amasea, ninia da Ea hou dafawaneyale dawa: mu.” Wadela: i hamosu dunu aduna, eno bulufalegeiga dabagala: i amola, ela da Yesuma lasogole sia: i.
33 제 육시가 되매 온 땅에 어두움이 임하여 제 구시까지 계속하더니
Esomogoa, eso ea hadigi da dedeboi dagoi ba: i. Aua udiana amoga, gasi fawane ba: i.
34 제 구시에 예수께서 크게 소리지르시되 `엘리 엘리 라마 사박다니!' 하시니 이를 번역하면 [나의 하나님 나의 하나님 어찌하여 나를 버리셨나이까?] 하는 뜻이라
Amalalu, ‘3 ougologe’ agoane, Yesu E bagade wele sia: i, “Ilouai! Ilouai! Lama sabagadanai?” Amo sia: dawa: loma: ne da, “Na Gode! Na Gode! Dia abuliba: le Na yolesibala: ?”
35 곁에 섰던 자 중 어떤 이들이 듣고 가로되 `보라 엘리야를 부른다' 하고
Dunu gadenene lelu, mogili ilia amane sia: i, “E da Elaidia misa: ne wele sia: sa!”
36 한사람이 달려가서 해융에 신포도주를 머금게 하여 갈대에 꿰어 마시우고 가로되 `가만 두어라 엘리야가 와서 저를 내려 주나 보자' 하더라
Dunu afae da hehenane, hano nasu abula lale, waini hano ganodini gele, amalu daguluga gosagili, Yesu moma: ne, Ema iasu. E amane sia: i, “Waha aligima! Elaidia da E bulufalegeiga lale gudula misa: bela: ? Ninia da ba: mu!”
Yesu da bu bagade wele sia: nanu, bogoi dagoi.
38 이에 성소 휘장이 위로부터 아래까지 찢어져 둘이 되니라
Amalalu, abula bagade Debolo Diasu ganodini gaga: ma: ne dialu, da gadodili gadelale, gudu fada: ne fasili, adunawane ba: i.
39 예수를 향하여 섰던 백부장이 그렇게 운명하심을 보고 가로되 `이 사람은 진실로 하나님의 아들이었도다' 하더라
Gamane dadi gagui hina dunu amo da Yesu Ea ba: le gaidili lelu. E da Yesu Ea bogoi ba: beba: le, amane sia: i, “Dafawane! Amo dunu da Gode Ea Manodafa galu!”
40 멀리서 바라보는 여자들도 있는데 그 중에 막달라 마리아와 또 작은 야고보와 요세의 어머니 마리아와 또 살로메가 있었으니
Uda eno amola ilia badilia lela ba: lalu. Amo da Meli Ma: gadala, Meli eno (Ya: mese, amola Yousefe ela ame) amola Saloumi.
41 이들은 예수께서 갈릴리에 계실 때에 좇아 섬기던 자요 또 이 외에도 예수와 함께 예루살렘에 올라온 여자가 많이 있었더라
Yesu da Ga: lili sogega esaloba, amo uda da Yesuma fa: no bobogei amola E fidisu. Eno uda bagohame, ilia amola da Yesuma fa: no bobogele, Yelusalemega doaga: i, ilia amola da amogawi esafulubi ba: i.
42 이 날은 예비일 곧 안식일 전날이므로 저물었을 때에
Amo eso da Lolo Nasu Hahamosu eso. Sa: bade eso da aya doaga: mu galu.
43 아리마대 사람 요셉이 와서 당돌히 빌라도에게 들어가 예수의 시체를 달라 하니 이 사람은 존귀한 공회원이요 하나님의 나라를 기다리는 자라
Amaiba: le, daeya, A:limadia moilai dunu e dio amo Yousefe, (e da mimogo Gasolo dunu, amola e da Gode Ea Hinadafa Hou hogolalu), ea dogo denesini, Bailadema doaga: le, Yesu Ea da: i hodo ema ima: ne sia: i.
44 빌라도는 예수께서 벌써 죽었을까 하고 이상히 여겨 백부장을 불러 죽은지 오래냐? 묻고
Yesu da bogoi dagoi nababeba: le, Bailade da fofogadigi. Amalalu, e da dadi gagui hina dunu ema misa: ne sia: beba: le, Yesu da dafawane bogobayale, ema adole ba: i.
45 백부장에게 알아 본 후에 요셉에게 시체를 내어 주는지라
E da dadi gagui hina amo ea sia: ne iasu lai dagoloba, e da Yousefema Yesu E da: i hodo lama: ne sia: i.
46 요셉이 세마포를 사고 예수를 내려다가 이것으로 싸서 바위 속에 판 무덤에 넣어 두고 돌을 굴려 무덤 문에 놓으매
Amalalu, Yousefe da bogoi ahea: ya: i abula bidi lale, Yesu Ea da: i hodo bulufalegeiga duga: le, bogoi abulaga sosone, gele gelabo (amo da magufuga dogoi) amo ganodini sali. E da wagebi igi bagade bebesole, amoga logo ga: si dagoi.
47 때에 막달라 마리아와 요세의 어머니 마리아가 예수 둔 곳을 보더라
Meli Ma: gadala amola Yousefe ea: me Meli da Yesu Ea da: i hodo gele gelabo ganodini salabe ba: i.