< 누가복음 12 >
1 그 동안에 무리 수만 명이 모여 서로 밟힐 만큼 되었더니 예수께서 먼저 제자들에게 말씀하여 가라사대 `바리새인들의 누룩 곧 외식을 주의하라
Akatungu ako, ebhiumbi bhya abhanu nibhekofyanya amwi, okukingila nibhamba ukutajana, namba okwaika na abheigisibhwa bhaye okwamba, “Mwikenge ne echifwimbya cha Abhafarisayo echo ni bhunafiki”
2 감추인 것이 드러나지 않을 것이 없고 숨은 것이 알려지지 않을 것이 없나니
Italibhao mbisike iselekele inu italisululwa, nolwo egambo liselekelwe linu litalimenyekana.
3 이러므로 너희가 어두운 데서 말한 모든것이 광명한 데서 들리고 너희가 골방에서 귀에 대고 말한 것이 집 위에서 전파되리라
Na lyona lyona linu mwaikile muli muchisute, lilyungwibhwa mubhwelu. Na gonagona ganu mwaikile mukutwi muli munsika jemwe eja munda bhigae galyaikwa ingulu yoruswi lwa inyumba.
4 내가 내 친구 너희에게 말하노니 몸을 죽이고 그 후에는 능히 더 못하는 자들을 두려워하지 말라
Bhasani bhani enibhabhwila, mwasiga okubhaya bhanu abheta omubhili na nibhamala bhatali na chinu chindi echokukola,
5 마땅히 두려워할 자를 내가 너희에게 보이리니 곧 죽인 후에 또한 지옥에 던져 넣는 권세 있는 그를 두려워하라 내가 참으로 너희에게 이르노니 그를 두려워하라 (Geenna )
Nawe enibhaonya mumenye owokubhaya. Mubhaye unu kamala okwita na ali no obhutulo obhwokulasa mwitanga lyomulilo. Yee, enibhabhwila mubhaye oyo. (Geenna )
6 참새 다섯이 앗사리온 둘에 팔리는 것이 아니냐? 그러나 하나님 앞에는 그 하나라도 잊어버리시는 바 되지 아니하는도다
Mbe enibhusha, ebhitamba bhitanu bhatabhigusha senti ebhili? nawe ona kataliwo nakamwi kanu Nyamuanga alikalabhilwa imbele yaye.
7 너희에게는 오히려 머리털까지도 다 세신 바 되었나니 두려워하지 말라 너희는 많은 참새보다 귀하니라
Nawe mumenye ati, jimfwili je emitwe jemwe jibhalilwe. Msige kubhaya. Emwe muli ne echibhalo chinene okukila ebhitamba bhyafu.
8 내가 또한 너희에게 말하노니 누구든지 사람 앞에서 나를 시인하면 인자도 하나님의 사자들 앞에서 저를 시인할 것이요
Enibhabhwila, wonawona unu alinyikilisha imbele ya abhanu, Omwana wa Adamu ona alimwikilisha imbele ya bhamalaika bha Nyamuanga.
9 사람 앞에서 나를 부인하는 자는 하나님의 사자들 앞에서 부인함을 받으리라
Nawe wonawona unu alinyigana imbele ya abhanu omwene ona nilimwigana imbele ya bhamalaika bha Nyamuanga.
10 누구든지 말로 인자를 거역하면 사하심을 받으려니와 성령을 거역하는 자는 사하심을 받지 못하리라
Wonawona unu alyaikako Omwana wa Adamu kubhibhi, alisasilwa, nawe wonawona unu alijimya Mwoyo Mweru, atalisasilwa.
11 사람이 너희를 회당과 정사 잡은 이와 권세 있는 이 앞에 끌고 가거든 어떻게 무엇으로 대답하며 무엇으로 말할 것을 염려치 말라
“Bhalibha bhabhasila imbele ya abhakulu bha amasinagogi, abhatwale, na abhobhuinga, mwasiga kubhaya ingulu ya kutyo mulaika okwibhambalila amo ati echija okwaika chinuki,
12 마땅히 할 말을 성령이 곧 그 때에 너희에게 가르치시리라' 하시니라
kulwokubha Mwoyo Mweru kaja okubheigisha injila yo okwaika mukatungu ako.”
13 무리 중에 한 사람이 이르되 `선생님, 내 형을 명하여 유업을 나와 나누게 하소서' 하니
Omunu umwi mwiijo namubhwila ati, “Mwiigisha, nubhwile omumula wasu anane libhala lyo omwandu gwani.”
14 이르시되 `이 사람아, 누가 나를 너희의 재판장이나 물건 나누는 자로 세웠느냐?' 하시고
Yesu nasubhya ati, “Niga unu anteyewo okubha mulamusi na mugwatanyisha wemwe?
15 저희에게 이르시되 `삼가 모든 탐심을 물리치라! 사람의 생명이 그 소유의 넉넉한데 있지 아니하니라 하시고
Nio nabhabhwila ati, “Mwikenge na bhuli mbaga yo omululu, kulwokubha obhuanga bhwo omunu bhutali mubhwafu bhe ebhinu bhini alinabhyo.”
16 또 비유로 저희에게 일러 가라사대 한 부자가 그 밭에 소출이 풍성하매
Yesu nabhabhwila echijejekanyo, naika ati, “Lisambu lya omunu umwi owalibhona lyaisishe ebhilyo bhyafu,
17 심중에 생각하여 가로되 내가 곡식 쌓아 둘 곳이 없으니 어찌할꼬 하고
nebhusha mumwoyo gwaye naika ati, 'nikole kutiki kulwokubha nitali nawakutula ebhilyo bhyani?
18 또 가로되 내가 이렇게 하리라 내 곡간을 헐고 더 크게 짓고 내 모든 곡식과 물건을 거기 쌓아 두리라
Naika ati, enija okukola kutya. Enifumya ebhitala bhyani ebhitoto nindanda ebhinene, omwo nimwo nimbika ebhilyo bhani ne ebhinu bhindi.
19 또 내가 내 영혼에게 이르되 영혼아 여러 해 쓸 물건을 많이 쌓아 두었으니 평안히 쉬고 먹고 마시고 즐거워하자 하리라 하되
Nimbilwa omwoyo gwani, “Webhikiye ebhinu bhyafu kwe myaka myafu. Fung'ama, ulye, unywe no kuchecheka.”'
20 하나님은 이르시되 어리석은 자여 오늘 밤에 네 영혼을 도로 찾으리니 그러면 네 예비한 것이 뉘것이 되겠느냐? 하셨으니
“Nawe Nyamuanga namubhwila ati, 'Awe omunu omumumu, mungeta ya lelo abhenda obhulame okusoka kwao, mbe ebhinu bhinu wilabhile ebhibha bhyaga?'
21 자기를 위하여 재물을 쌓아 두고 하나님께 대하여 부요치 못한 자가 이와 같으니라'
Mbe nikwokutyo jili ku bhuli munu unu ebhikiye imali nasiga okwilabha (okwilosha) kumisango jo Omukama.”
22 또 제자들에게 이르시되 그러므로 내가 너희에게 이르노니 `너희 목숨을 위하여 무엇을 먹을까? 몸을 위하여 무엇을 입을까? 염려하지 말라
Yesu nabhabhwila abheigisibhwa bhaye ati, “Kulwejo enibhabhwila kutya, mwasiga okuyaya ingulu ya obhulame bhweme ati omulya chinuki amo ingulu ye emibhili jemwe ati omufwala chinuki.
23 목숨이 음식보다 중하고 몸이 의복보다 중하니라
Kulwokubha obhulame obhukila ebhilyo, no omubhili ogukila ebhifwalo.
24 까마귀를 생각하라 심지도 아니하고 거두지도 아니하며 골방도 없고 창고도 없으되 하나님이 기르시나니 너희는 새보다 얼마나 더 귀하냐?
Mulole jinyonyi ja mulutumba, jitakulima nolwo jitakugesa. Jitali nanlusika nolwo echitala echo okubhikamo bhinu, nawe Esomwana kajilisha ebhilyo. Emwe mukondele okukili jinyonyi!
25 또 너희 중에 누가 염려함으로 그 키를 한 자나 더할 수 있느냐?
Niga unu mwimwe unu katula okwongesha chita chimwi ku bhulame bhwaye?
26 그런즉 지극히 작은 것이라도 능치 못하거든 어찌 그 다른 것을 염려하느냐?
Mbe kalabha mutakutula okukola echinu chitoto changuile, mbe kubhaki okunyakilila agandi ago?
27 백합화를 생각하여 보아라 실도 만들지 않고 짜지도 아니하느니라 그러나 내가 너희에게 말하노니 솔로몬의 모든 영광으로도 입은 것이 이 꽃 하나만 같지 못하였느니라
Mulole kutyo amatwasho agamela. Gatakukola milimu nolwo okusuka. Nawe enibhabhwila kutya, nolwo Selemani mwikusho lyaye lyona atafafwibhwe lwa limwi lya amatwasho ganu,
28 오늘 있다가 내일 아궁이에 던지우는 들풀도 하나님이 이렇게 입히시거든 하물며 너희일까보냐 믿음이 적은 자들아
ka labha Nyamuanga kafwafya kisi amatwasho ge emwila, ganu lelo galio, ka mutondo nigalaswa mumulilo. Atabhafwafya emwe kukila ago? Emwe abhalikilisha litoto!
29 너희는 무엇을 먹을까? 무엇을 마실까? 하여 구하지 말며 근심하지도 말라
Musige okunyaka ati omulya chinuki amo ati omunywa chinuki, nolwo mwasiga okubha nolwo okuliyaya.
30 이 모든 것은 세상 백성들이 구하는 것이라 너희 아버지께서 이런 것이 너희에게 있어야 될 줄을 아시느니라
Kulwokubha amayanga gonna aga muchalo aganyakilila amagambo ago. Esomwana wemwe kamenya nkanikwo omugenda ago.
31 오직 너희는 그의 나라를 구하라 그리하면 이런 것을 너희에게 더하시리라
Nawe mulonde okwamba obhukama bhwaye, agandi ago omuja okwongesibhwa,
32 적은 무리여 무서워 말라 너희 아버지께서 그 나라를 너희에게 주시기를 기뻐하시느니라
Mwasiga kubhaya emwe liijo litoto, kulwokubha Esomwana akondelewe okubhayana emwe obhukama obhwo.
33 너희 소유를 팔아 구제하여 낡아지지 아니하는 주머니를 만들라 곧 하늘에 둔 바 다함이 없는 보물이니 거기는 도적도 가까이 하는 일이 없고 좀도 먹는 일이 없느니라
Mugushe jimali jemwe muyane abhataka, mwikolele emifuko jinu jitakuwelwa- ebhinu bhya mulwire bhinyantawa, eyo abhefi bhatakulebhelela nolwo amayenje gatakunyamula.
34 너희 보물 있는 곳에는 너희 마음도 있으리라
Kulwokubha ao ili imali yao niwo no omwoyo gwao ghulibha.
35 허리에 띠를 띠고 등불을 켜고 서 있으라
Emyendya jemwe jindela mujibhoye no omushipi, na jitala jemwe jimalilile jibhega nijigendelela okwaka,
36 너희는 마치 그 주인이 혼인 집에서 돌아와 문을 두드리면 곧 열어주려고 기다리는 사람과 같이 되라
na mubhe lwa bhanu bhatengejee Omukama webhwe okusoka mubhulegesi, koleleki akakinga no okukonona, bhatule kwo obhwangu okumwigulila omulyango.
37 주인이 와서 깨어 있는 것을 보면 그 종들은 복이 있으리로다 내가 진실로 너희에게 이르노니 주인이 띠를 띠고 그 종들을 자리에 앉히고 나아와 수종하리라
Bhana libhando abhakosi bhemilimu, bhanu Lata Bhugenyi alisanga bhatengejee. Ni chimali alibhoya omwenda gwaye omulela kwo omusipi, neya nabheyanja ansi bhalye ebhilyo, namala nabhafulubhendela.
38 주인이 혹 이경에나 혹 삼경에 이르러서도 종들의 이같이 하는 것을 보면 그 종들은 복이 있으리로다
Labha Lata Bhugenyi akakinga abhanu bhewetuyemo kabhili, nabhasanga bhamaliliye, mbe abhakosi abho abhabhona libhando.
39 너희도 아는 바니 집 주인이 만일 도적이 어느 때에 이를 줄 알았더면 그 집을 뚫지 못하게 하였으리라
Ingulu yago, mumenye na linu, chisanga kanya nyumba amenyele isaa eyo omwifi kejilamo, atakekilisishe inyumba yaye ingililwe.
40 이러므로 너희도 예비하고 있으라 생각지 않은 때에 인자가 오리라 하시니라'
Mbe mubhega mumaliliye kulwokubha ona mutakumenya nikatunguki ako Omwana wa Adamu alisubha.
41 베드로가 여짜오되 `주께서 이 비유를 우리에게 하심이니이까? 모든 사람에게 하심이니이까?
Petro naika ati, “Lata Bhugenyi, oubhwia eswe bhenyele echijejekanyo bhinu, angu oubhwila bhuli munu?”
42 주께서 가라사대 `지혜있고 진실한 청지기가 되어 주인에게 그 집종들을 맡아 때를 따라 양식을 나누어 줄 자가 누구냐
Omukama nabhabhwila ati, “Ni mugayaki unu amasishe amo owobhwengeso unu lata bhugenyi waye kamutula ingulu ya abhagaya abhandi, koleleki abhagabhile ebhilyo akatungu ko obhwana?
43 주인이 이를 때에 그 종의 이렇게 하는 것을 보면 그 종이 복이 있으리로다
Ana libhando omugaya unu alisangwa nakola kutyo alagiliwe.
44 내가 참으로 너희에게 이르노니 주인이 그 모든 소유를 저에게 맡기리라
Nichimali enibhabhwila kutya alimutula ingulu ya jimali jaye jona.
45 만일 그 종이 마음에 생각하기를 주인이 더디 오리라 하여 노비를 때리며 먹고 마시고 취하게 되면
Nawe omugaya oyo akaika mumwoyo gwaye ati, omukulu wani akola okusubha; kulwejo namba okubhuma abhagaya bhechilume na abhechigasi, nio namba okulya, okunywa no okutamila,
46 생각지 않은 날 알지 못하는 시간에 이 종의 주인이 이르러 엄히 때리고 신실치 아니한 자의 받는 율에 처하리니
mbe lata Bhugenyi wo omugaya oyo alija olusiku na akatungu kanu atakumenya, kamutema bhibhala bhibhala namutula amwi na bhanu bhatali no obhwitonde bhwo okwikilishanya.”
47 주인의 뜻을 알고도 예비치 아니하고 그 뜻대로 행치 아니한 종은 많이 맞을 것이요
Omugaya unu kamenya akakoleye ka lata bugenyi waye, ka nasiga okwilosha nolwo okukola lwakutyo omukulu waye kenda, alibhumwa nsimbo nyafu.
48 알지 못하고 맞을 일을 행한 종은 적게 맞으리라 무릇 많이 받은 자에게는 많이 찾을 것이요 많이 맡은 자에게는 많이 달라 할 것이니라
Nawe omugaya unu atakumenya akakoleye ko omukulu waye, nawe nakola kutyo ejendibhwa, alibhumwa nsimbo ntoto. Kulwokubha unu ayabhilwe bhyafu, alitongwa bhyafu okusoka kwaye, naunu asigiwe bhyafu kwo kwikilishanya, bhilitongwa bhafu okusoka kwaye.
49 내가 불을 땅에 던지러 왔노니 이 불이 이미 붙었으면 내가 무엇을 원하리요
Mbe nijile okwakya omulilo muchalo, na enenda muno gubhe gwamalile okwaka!
50 나는 받을 세례가 있으니 그 이루기까지 나의 답답함이 어떠하겠느냐?
Nawe nili nobhubhatijo obhwo kubhatijibhwa, na nisurumbaye okukingila ao bhwakakumile!
51 내가 세상에 화평을 주려고 온 줄로 아느냐? 내가 너희에게 이르노니 아니라 도리어 분쟁케 하려 함이로라
Enibhusha, umwiganilisha ati nijile okuleta omulembe muchalo? Pai, Enibhwabhila ati niletele obhutagani.
52 이 후부터 한 집에 다섯 사람이 있어 분쟁하되 셋이 둘과, 둘이 셋과 하리니
Kwambila olyanu nokugendelela bhanu bhatanu munyumba imwi ousanga bhatasikene, ahasatu bhali lwebhwe na abhabhili bhali lwebhwe, abhabhili bhatasikene na abhasatu.
53 아비가 아들과, 아들이 아비와, 어미가 딸과, 딸이 어미와, 시어미가 며느리와, 며느리가 시어미와 분쟁하리라' 하시니라
Bhalitagana, lata alitasikana no Omwana waye, no omwana alitasikana nesemwene, nyilamwene alitasikana no omuasha, na omuasha alibhayata atasikene na nyilamwene, Maibhuko alitasikana no omukamwana no omukamwana alitasikana na nyabhuko waye.
54 또 무리에게 이르시되 `너희가 구름이 서에서 일어남을 보면 곧 말하기를 소나기가 오리라 하나니 과연 그러하고
Yesu nabhwila na liijo ati, “Mukalola amele nigesunga ebhugwa, nimwaika ati 'akatungu kaing'ubha kakinga,' ka nikwo kutyo ejibha.
55 남풍이 붊을 보면 말하기를 심히 더우리라 하나니 과연 그러하니라
Komuyaga gwa amalimbe gukayemba, nimwaika ati, 'Eija okubhayo imbita nyafu,' ka nikwo kutyo ejibha.
56 외식하는 자여! 너희가 천지의 기상은 분변할 줄을 알면서 어찌 이 시대는 분변치 못하느냐?
Emwe abhanafiki, omutula okugajula kutyo echalo no olutumba ebhibhonekana mumeso, nawe ejibha kutiki mutakumenya okugajula akatungu kaoli anu?
57 또 어찌하여 옳은 것을 스스로 판단치 아니하느냐?
Kubhaki bhuli munu abhule okusombola linu lilikisi kumwene na akalikola akatungu kanu ali nomwanya gwo kukola kutyo?
58 네가 너를 고소할 자와 함께 법관에게 갈 때에 길에서 화해하기를 힘쓰라 저가 너를 재판장에게 끌어가고 재판장이 너를 관속에게 넘겨 주어 관속이 옥에 가둘까 염려하라
Kulwa insonga mukagenda naunu omusitakana imbele yo omulamusi, ikomesha mungwane naunu omusitakana nage muchali munjila ataja okusila kumulamusi, no omulamusi akakusila kumukulu we emilimu, no omukulu we emilimu akakulasa mulunyolo.
59 네게 이르노니 호리라도 남김이 없이 갚지 아니하여서는 결단코 저기서 나오지 못하리라' 하시니라
Enaika ati, utakusokamo omwo okukingila uliye isenti yokumalisha.