< Marcos 6 >

1 Xel bꞌik ri Jesús chilaꞌ, e rachiꞌl ri utijoxelabꞌ xeꞌ pa ri utinimit ri xkꞌiy wi.
E partiu d'ali, e chegou á sua patria, e os seus discipulos o seguiram.
2 Are xuriq ri qꞌij rech uxlanem, xuchapleꞌj uyaꞌik kꞌutuꞌn pa ri Sinagoga, ri winaq ri xetowik xemayijanik, xkibꞌij: ¿Jawjeꞌ xukꞌamawaꞌj wi we kꞌutuꞌn we achi riꞌ? ¿Jachin yoꞌwinaq laꞌ le etaꞌmabꞌal che? ¿Jawjeꞌ kape wi che ri kwinem chubꞌanik ronojel ri mayijabꞌal taq jastaq?
E, chegando o sabbado, começou a ensinar na synagoga; e muitos, ouvindo-o, se admiravam, dizendo: D'onde veem a este estas coisas? e que sabedoria é esta que lhe foi dada? e taes maravilhas, que por suas mãos se fazem?
3 ¿La man are waꞌ ri ajanel, ral ri María, kachalal ri Jacobo, ri José, ri Judas xuqujeꞌ ri Simón? ¿La man are e ranabꞌ ri e kꞌo qukꞌ chanim? Xkitatabꞌelaꞌ kꞌotbꞌal taq chiꞌ rumal rech ri Jesús.
Não é este o carpinteiro, filho de Maria, e irmão de Thiago, e de José, e de Judas e de Simão? e não estão aqui comnosco suas irmãs? E escandalizavam-se n'elle.
4 Ri Jesús xubꞌij chike: Sibꞌalaj nim kil jun qꞌalajisal utzij ri Dios pa kꞌi tinimit, xaq xwi man nim taj kilik pa ri utinimit, xuqujeꞌ man nim taj kilik kumal ri utat unan xuqujeꞌ ri rachalal.
E Jesus lhes dizia: Não ha propheta sem honra senão na sua patria, entre os seus parentes, e na sua casa.
5 Rumal riꞌ man kꞌi taj mayijabꞌal taq jastaq xubꞌan ri Jesús pa ri utinimit, xwi xekunataj jujun yawabꞌibꞌ are xuya ri uqꞌabꞌ pa kiwiꞌ.
E não podia fazer maravilha alguma; sómente curou alguns poucos enfermos, impondo-lhes as mãos.
6 Sibꞌalaj xmayijanik rumal chi ri winaq man xekojon taj. Ri Jesús xikꞌow pa ronojel ri tinimit ri e kꞌo naqaj, xuya kꞌutuꞌn.
E estava maravilhado da incredulidade d'elles. E percorreu as aldeias visinhas, ensinando.
7 Xuꞌsikꞌij ri e kabꞌlajuj utijoxelabꞌ, pa kakabꞌ xuꞌtaq bꞌik chutzijoxik ri utzij ri Dios. Xuya bꞌik kwinem chike pa kiwiꞌ ronojel itzel uxlabꞌal.
Chamou a si os doze, e começou a envial-os a dois e dois, e deu-lhes poder sobre os espiritos immundos;
8 Xubꞌij chike chi man kakikꞌam ta bꞌik kiwa, kichim, kirajil pa ri kiximbꞌal kipam, xane xaq xwi ri kichꞌamiꞌy.
E ordenou-lhes que nada tomassem para o caminho, senão sómente um bordão; nem alforge, nem pão, nem dinheiro no cinto;
9 Xuqujeꞌ xubꞌij chike: Chikꞌama bꞌik ixajabꞌ, man kikꞌam ta bꞌik kebꞌ wok iwatzꞌyaq.
Mas que calçassem alparcas, e que não vestissem duas tunicas.
10 Kꞌa te riꞌ xubꞌij: Chixkꞌol kanoq pa ri ja ri kixkꞌamawaꞌx wi, kꞌa kixel na bꞌik pa ri tinimit.
E dizia-lhes: Aonde quer que entrardes n'alguma casa, ficae n'ella até sairdes de ali.
11 We man kixkꞌamawaꞌx pa jun kꞌolibꞌal, o we ne man kakitatabꞌej ri kibꞌij, chitota kanoq ri ulew ri kꞌo che ri iwaqan, rech jeriꞌ kaqꞌalajinik chi man utz taj ri kakibꞌano.
E, quando alguns vos não receberem, nem vos ouvirem, saindo d'ali, sacudi o pó que estiver debaixo dos vossos pés, em testemunho para com elles. Em verdade vos digo que haverá mais tolerancia no dia de juizo para Sodoma e Gomorrah do que para os d'aquella cidade.
12 Ri kabꞌlajuj tijoxelabꞌ xkichapleꞌj utzijoxik chike ri winaq chi rajawaxik kakikꞌex kikꞌuꞌx.
E, saindo elles, prégavam que se arrependessem.
13 Xeꞌkesaj xuqujeꞌ itzel taq uxlabꞌal, xkikoj aceite rech olivo chike ri e yawabꞌibꞌ rech kekunatajik.
E expulsavam muitos demonios, e ungiam muitos enfermos com azeite, e os curavam.
14 Ri taqanel Herodes xretaꞌmaj ri tajin kubꞌan ri Jesús. E jujun xkibꞌij xkꞌastaj loq ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ rumal riꞌ kꞌo ukwinem chubꞌanik mayijabꞌal taq jastaq.
E ouviu isto o rei Herodes (porque o seu nome se tornára notorio), e disse: João, o que baptizava, resuscitou dos mortos, e por isso estas maravilhas operam n'elle.
15 E nikꞌaj winaq chik xkibꞌij: Are Elías. E nikꞌaj chik xkibꞌij: Jun qꞌalajisal utzij ri Dios jetaq ri xekꞌojiꞌ ojer.
Outros diziam: É Elias. E diziam outros: É um propheta, ou como um dos prophetas.
16 Are xuta ri Herodes ri kakibꞌij ri winaq, xubꞌij: Xkꞌastaj loq ri Juan ri xintaqan chukutixik ri ujolom.
Herodes, porém, ouvindo isto, disse: Este é João, que mandei degolar, resuscitou dos mortos.
17 Jeriꞌ xubꞌij rumal are ri Herodes xtaqan chutzꞌapixik ri Juan pa che, rumal ri Herodes xkꞌuliꞌk rukꞌ ri Herodías, rixoqil ri rachalal Felipe.
Porque o mesmo Herodes mandára prender a João, e encerral-o manietado no carcere, por causa de Herodias, mulher de Philippe, seu irmão, porquanto tinha casado com ella.
18 Ri Juan xubꞌij che ri Herodes: Ri taqanik kubꞌij chi man yaꞌtal ta chawe katkꞌuliꞌ rukꞌ ri rixoqil ri awachalal.
Porque dizia João a Herodes: Não te é licito possuir a mulher de teu irmão.
19 Rumal riꞌ ri Herodías sibꞌalaj royawal che ri Juan, are karaj kukamisaj. Man kwininaq ta kꞌu che.
E Herodias o espiava, e queria matal-o, mas não podia,
20 Ri Herodes kuxiꞌj ribꞌ cho ri Juan, rumal riꞌ uchajim, retaꞌm chi sukꞌ xuqujeꞌ maj umak. Kutatabꞌej ronojel ri kubꞌij ri Juan pune kakꞌaxir ranimaꞌ.
Porque Herodes temia a João, sabendo que era varão justo e sancto; e estimava-o, e fazia muitas coisas, attendendo-o, e de boamente o ouvia.
21 Jun qꞌijal, are xutzꞌaqatisaj ujunabꞌ ri Herodes, xubꞌan jun nimalaj nimaqꞌij, xuꞌsikꞌij konojel ri e rajchakibꞌ, e rajchꞌoꞌjabꞌ xuqujeꞌ ri e winaq ri nim kibꞌanik pa Galilea.
E, chegando um dia opportuno em que Herodes, no dia dos seus annos dava uma ceia aos grandes, e tribunos, e principes da Galilea,
22 Ri ral ri Herodías xojow pa ri nimaqꞌij, ri Herodes xuqujeꞌ ri e rajchakibꞌ sibꞌalaj jeꞌl xkilo. Ri Herodes xubꞌij che ri ali: Chata chwe ri kawaj, qas kinya wi chawe.
E, tendo entrado a filha da mesma Herodias, e dançando, e agradando a Herodes e aos que estavam com elle á mesa, o rei disse á menina: Pede-me o que quizeres, e eu t'o darei.
23 Ri Herodes xubꞌan jun chꞌekom tzij, xubꞌij che: Xapakux ri kata chwe kinya chawe, pune pa nikꞌaj che ri tinimit.
E jurou-lhe, dizendo: Tudo o que me pedires te darei, até metade do meu reino.
24 Ri ali xuta che ri unan: ¿Jas kinto? Ri Herodías xubꞌij che ri ral: Chata ri ujolom ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ.
E, saindo ella, disse a sua mãe: Que pedirei? E ella disse: A cabeça de João Baptista.
25 Aninaq xeꞌ ri ali, xubꞌij che ri taqanel ri karaj: Chanim kawaj kaya la chwe pa jun palaꞌt ri ujolom ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ.
E, entrando logo apressadamente, pediu ao rei, dizendo: Quero que immediatamente me dês n'um prato a cabeça de João Baptista.
26 Ri taqanel xkꞌaxir ranimaꞌ, rumal kꞌu ri chꞌekom tzij ri xubꞌano chikiwach ri e rajtobꞌom, man xraj taj xuyak royawal ri ali.
E o rei entristeceu-se muito; todavia, por causa do juramento e dos que estavam com elle á mesa, não lh'a quiz negar.
27 Aninaq xuꞌtaq bꞌik jun rajchꞌoꞌj ri kꞌo uchuqꞌabꞌ chukutixik ri ujolom ri Juan. Ri achi xeꞌek, xuꞌkutij loq ri ujolom ri Juan ri kꞌo pa cheꞌ.
E, enviando logo o rei o executor, mandou que lhe trouxessem ali a cabeça de João. E elle foi, e degolou-o na prisão;
28 Are xtzalij loq rukꞌaꞌm loq ri ujolom ri Juan pa jun palaꞌt, xuya che ri ali, ri ali xuꞌjacha che ri unan.
E trouxe a cabeça n'um prato, e deu-a á menina, e a menina a deu a sua mãe.
29 Ri utijoxelabꞌ ri Juan are xketaꞌmaj ri xkꞌulmatajik, xeꞌkikꞌama loq ri utyoꞌjal ri Juan, xeꞌkimuqu kanoq.
E os seus discipulos, tendo ouvido isto, foram, tomaram o seu corpo, e o pozeram n'um sepulchro.
30 Ri tijoxelabꞌ xetzalij rukꞌ ri Jesús, xeꞌkitzijoj che ri xkibꞌano xuqujeꞌ ri xkikꞌutu.
E os apostolos ajuntaram-se a Jesus, e contaram-lhe tudo, tanto o que tinham feito como o que tinham ensinado.
31 Man kekwin ta kꞌut kakitij kiwa rumal ri kikꞌiyal ri winaq ri xoꞌpan rukꞌ ri Jesús. Rumal riꞌ ri Jesús xubꞌij chike ri utijoxelabꞌ: Chixanloq, joꞌ pa jun kꞌolibꞌal, xaq uj wi, rech kixuxlan jubꞌiqꞌ.
E elle disse-lhes: Vinde vós, aqui áparte, a um logar deserto, e repousae um pouco. Porque havia muitos que iam e vinham, e não tinham tempo para comer.
32 Xebꞌe kꞌut kitukel pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, pa jun kꞌolibꞌal jawjeꞌ kubꞌe kꞌol wi kitukel.
E foram n'um barco para um logar deserto, em particular.
33 Sibꞌalaj kꞌi winaq xiꞌlowik are xebꞌek rumal riꞌ xeꞌkitereneꞌj bꞌik chkaqan, nabꞌe chik xoꞌpan chikiwach.
E a multidão viu-os partir, e muitos o conheceram; e concorreram lá a pé de todas as cidades, e ali chegaram primeiro do que elles, e approximavam-se d'elle.
34 Are xqaj ri Jesús pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, xeꞌril sibꞌalaj kꞌi winaq, xeꞌl ukꞌuꞌx chike rumal je ri e kꞌo chij ri maj kajyuqꞌ. Xuchapleꞌj ukꞌutik sibꞌalaj kꞌi jastaq chikiwach.
E Jesus, saindo, viu uma grande multidão, e teve compaixão d'elles, porque eram como ovelhas que não teem pastor; e começou a ensinar-lhes muitas coisas.
35 Are xqaj ri qꞌij, xeqet ri tijoxelabꞌ rukꞌ ri Jesús, xkibꞌij che: Xeꞌ le qꞌij, xuqujeꞌ sibꞌalaj naj uj kꞌo wi che ri tinimit.
E, como o dia fosse já muito adiantado, os seus discipulos se approximaram d'elle, e lhe disseram: O logar é deserto, e o dia está já muito adiantado;
36 Cheꞌtaqa la bꞌi le winaq kebꞌe pa ri tinimit ri kꞌo chi qanaqaj rech keꞌkiloqꞌo jastaq ketijowik rij.
Despede-os, para que vão aos logares e aldeias circumvisinhas, e comprem pão para si; porque não teem que comer.
37 Ri Jesús xubꞌij chike: Chiya ix kiwa. Ri tijoxelabꞌ xkibꞌij: Pwaq re jun junabꞌ chak waꞌ kukꞌam bꞌik ¿la kaj kꞌu la kaqasach ronojel ri pwaq riꞌ rech keꞌqatzuq we winaq riꞌ?
Elle, porém, respondendo, lhes disse: Dae-lhes vós de comer. E elles disseram-lhe: Iremos nós, e compraremos duzentos dinheiros de pão para lhes darmos de comer?
38 ¿Janipa kaxlan wa kꞌo iwukꞌ? xcha ri Jesús chike. Ri tijoxelabꞌ xeꞌkila janipa kꞌa te riꞌ xkibꞌij che: Jobꞌ kaxlan wa kꞌo qukꞌ rachiꞌl kebꞌ kar.
E elle disse-lhes: Quantos pães tendes? Ide vêr. E, sabendo-o elles, disseram: Cinco e dois peixes.
39 Xtaqan kꞌu ri Jesús rech ketꞌuyubꞌax ri winaq cho ri saq pa taq wokaj.
E ordenou-lhes que fizessem assentar a todos, em ranchos, sobre a herva verde.
40 Ri winaq xkimulij kibꞌ pa taq nikꞌaj ciento xuqujeꞌ pa taq jujun ciento.
E assentaram-ce repartidos de cem em cem, e de cincoenta em cincoenta.
41 Ri Jesús xukꞌam ri jobꞌ kaxlan wa rachiꞌl ri kebꞌ kar, xkaꞌy chikaj, xutewechiꞌj. Kꞌa te riꞌ xupirij ri kaxlan wa, xuya chike ri utijoxelabꞌ rech kakiya chike ri winaq. Xujach xuqujeꞌ ri kar chikiwach konojel.
E, tomando elle os cinco pães e os dois peixes, levantou os olhos ao céu, abençoou e partiu os pães, e deu-os aos seus discipulos para que os pozessem adiante d'elles. E repartiu os dois peixes por todos;
42 Konojel ri winaq xewaꞌik, sibꞌalaj xenojik.
E todos comeram, e ficaram fartos;
43 Ri tijoxelabꞌ xkisikꞌ ronojel ri chꞌaqaꞌp taq kaxlan wa ri xkanajik rachiꞌl ri kar, xkimulij kꞌu kabꞌlajuj chakach.
E levantaram doze cestos cheios de pedaços de pão e de peixes.
44 Jobꞌ mil winaq ri xetzuqik.
E os que comeram os pães eram quasi cinco mil homens.
45 Ri Jesús tajin katzijon na kanoq kukꞌ winaq, xuꞌtaq bꞌik ri utijoxelabꞌ rech kebꞌe pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, kenabꞌej apanoq kebꞌe Betsaida.
E logo obrigou os seus discipulos a subir para o barco, e ir adiante, para a outra banda, defronte de Bethsaida, entretanto que elle despedia a multidão.
46 Are xechꞌabꞌetaj kanoq ri winaq rumal xeꞌ pa ri juyubꞌ, xubꞌana chꞌawem.
E, tendo-os despedido, foi ao monte a orar.
47 Xok chaqꞌabꞌ, ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ kꞌo pa ri unikꞌajil ri plo. Ri Jesús kꞌo na kanoq utukel chuchiꞌ ri plo.
E, sobrevindo a tarde, estava o barco no meio do mar, e elle sósinho em terra.
48 Kꞌa kamuquq na are xeꞌril ri tijoxelabꞌ tajin kakibꞌinisaj ri jukubꞌ bꞌinibꞌal rukꞌ chuqꞌabꞌ rumal ri kyaqiqꞌ tajin kuꞌpuyij, ri Jesús kabꞌinik puꞌwiꞌ ri jaꞌ xqebꞌ kukꞌ raj xikꞌow bꞌik chikiwach.
E viu que se fatigavam remando muito, porque o vento lhes era contrario, e perto da quarta vigilia da noite approximou-se d'elles, andando sobre o mar, e queria passar adiante d'elles.
49 Ri tijoxelabꞌ are xkilo chi tajin kabꞌin puꞌwiꞌ ri jaꞌ, xkiraq kichiꞌ, pa kikꞌuꞌx chi jun subꞌunel.
Mas, quando o viram andar sobre o mar, cuidaram que era um phantasma, e deram grandes gritos.
50 Sibꞌalaj xkixiꞌj kibꞌ rumal ri xkilo. Ri Jesús aninaq xuꞌchꞌabꞌej, xubꞌij chike: Chixuxlanoq, In waꞌ. Man kixiꞌj ta iwibꞌ.
Porque todos o viam, e turbaram-se; mas logo fallou com elles, e disse-lhes: Tende bom animo; sou eu, não temaes.
51 Xaqꞌan kukꞌ pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, ri kyaqiqꞌ xtaniꞌk, ri tijoxelabꞌ sibꞌalaj xemayijanik.
E subiu para o barco para estar com elles, e o vento se aquietou; e entre si ficaram muito assombrados e maravilhados;
52 Rumal sibꞌalaj kꞌaxirinaq kikꞌuꞌx chuchomaxik jas ri xbꞌan chukꞌiyirisaxik ri kaxlan wa.
Pois ainda não tinham comprehendido o milagre dos pães; porque o seu coração estava endurecido.
53 Are xqꞌaxetaj ri jaꞌ kumal, xoꞌpan pa ri tinimit Genesaret, xkiya kanoq ri jukubꞌ bꞌinibꞌal chuchiꞌ ri jaꞌ.
E, quando já estavam na outra banda, dirigiram-se á terra de Gennezareth, e ali tomaram porto.
54 Xeqaj pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, ri winaq aninaq xkichꞌobꞌ uwach ri Jesús.
E, saindo elles do barco, logo o conheceram;
55 Ri winaq xkitereneꞌj ri Jesús pa ronojel ri leꞌaj ri xeꞌ wi. Are xkita konojel ri winaq jawjeꞌ kꞌo wi ri Jesús xeꞌkikꞌam bꞌik ri e yawabꞌibꞌ cho ri kichꞌat rech kuꞌkunaj kanoq.
E, correndo toda a terra em redor, começaram a trazer-lhe em leitos, aonde quer que sabiam que estava, os que se achavam enfermos.
56 Pa taq ri nimaꞌq taq tinimit, nitzꞌ taq tinimit, leꞌaj ri xikꞌow wi ri Jesús, ri winaq xeꞌkiya ri e yawabꞌibꞌ pa taq ri kꞌayibꞌal. Xkita toqꞌobꞌ che ri Jesús rech kuya bꞌe chike kakichap ri umanta. Konojel ri xkichapo kuꞌtzir kanoq.
E, aonde quer que entrava, em cidade, ou aldeias, ou logares, apresentavam os enfermos nas praças, e rogavam-lhe que ao menos tocassem a orla do seu vestido; e todos os que lhe tocavam saravam.

< Marcos 6 >