Juan 1
1 Pa ri majibꞌal tzi kꞌo chi wi ri Tzij, ri Tzij kꞌo rukꞌ ri Dios, ri Tzij are Dios xuqujeꞌ.
U poèetku bješe rijeè, i rijeè bješe u Boga, i Bog bješe rijeè.
2 Ri Tzij kꞌo wi loq rukꞌ ri Dios pa ri majibꞌal rech ronojel.
Ona bješe u poèetku u Boga.
3 Rumal rech Areꞌ xbꞌan ronojel ri jastaq, we ta mat rumal rech areꞌ mat xbꞌan ronojel ri jastaq ri kꞌolik.
Sve je kroz nju postalo, i bez nje ništa nije postalo što je postalo.
4 Pa Areꞌ kꞌo wi loq ri kꞌaslemal, xuqujeꞌ ri kꞌaslemal are kitunal ri winaq.
U njoj bješe život, i život bješe vidjelo ljudima.
5 Are waꞌ ri tunal ri katunan pa ri qꞌequꞌmal, man kwininaq taj ri qꞌequꞌmal chuchupisaxik.
I vidjelo se svijetli u tami, i tama ga ne obuze.
6 Kꞌo jun achi ri xtaq loq rumal ri Dios, ubꞌiꞌnam Juan.
Posla Bog èovjeka po imenu Jovana.
7 Xtaq loq chuqꞌalajisaxik ri tunal, rech rumal re kekojon konojel ri winaq.
Ovaj doðe za svjedoèanstvo da svjedoèi za vidjelo da svi vjeruju kroza nj.
8 Man are taj tunal ri Juan, xwi xpe che uqꞌalajisaxik ri Tunal.
On ne bješe vidjelo, nego da svjedoèi za vidjelo.
9 Ri qas tzij tunal, ri kuꞌtunaj konojel winaq, xpe choch ri uwachulew.
Bješe vidjelo istinito koje obasjava svakoga èovjeka koji dolazi na svijet.
10 Ri tunal kꞌo chi wi choch ri uwachulew, are xtikow ronojel ri uwachulew, ri winaq kꞌut aꞌjuwachulew man xkichꞌobꞌ taj uwach ri Tzij.
Na svijetu bješe, i svijet kroza nj posta, i svijet ga ne pozna.
11 Xpe rukꞌ ri e rech, ri e rech man xkikꞌamawaꞌj taj.
K svojima doðe, i svoji ga ne primiše.
12 Are kꞌu ri xkikꞌamawaꞌj ri Tzij, ri xekojon che, xyaꞌtaj chike xuꞌx e ralkꞌwaꞌl ri Dios.
A koji ga primiše dade im vlast da budu sinovi Božiji, koji vjeruju u ime njegovo,
13 We riꞌ man xkꞌiy ta loq che winaq xuqujeꞌ man xaq ta kꞌa teꞌ xkꞌiy loq, man urayibꞌal achi taj, xane che ri Dios xkꞌiy wi loq.
Koji se ne rodiše od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje, nego od Boga.
14 Ri Tzij xux winaq, xkꞌojiꞌk chiqaxoꞌl. Xqil ri ujuluwem, are ujuluwem ri xa jun uKꞌojol ri Tataxel Dios, nojinaq che toqꞌobꞌ xuqujeꞌ qas tzij.
I rijeè postade tijelo i useli se u nas puno blagodati i istine; i vidjesmo slavu njegovu, slavu, kao jedinorodnoga od oca.
15 Ri Juan xuqꞌalajisaj rij ri uKꞌojol ri Dios are xubꞌij: Areꞌ wa ri nutzijom loq chiꞌwe, are xinbꞌij: “Ri teren loq chwij, sibꞌalaj nim na chinuwach in, rumal cher kꞌo wi loq nabꞌe chinuwach in.”
Jovan svjedoèi za njega i vièe govoreæi: ovaj bješe za koga rekoh: koji za mnom ide preda mnom postade, jer prije mene bješe.
16 Che ri uqꞌinomal qonojel uj xqakꞌamawaꞌj toqꞌobꞌ puꞌwiꞌ toqꞌobꞌ.
I od punosti njegove mi svi uzesmo blagodat za blagodaæu.
17 Jeriꞌ rumal cher ri taqanik che ri Moisés xya wi, are kꞌu ri toqꞌobꞌ xuqujeꞌ ri qas tzij are ri Jesucristo xyoꞌw chaqe.
Jer se zakon dade preko Mojsija, a blagodat i istina postade od Isusa Hrista.
18 Man kꞌo ta wi jun winaq ilowinaq uwach ri Dios. Xwi ri xa jun ukꞌojol ri Dios, ri kꞌo uriqoj ibꞌ rukꞌ ri Tataxel, Areꞌ xkꞌutuw ri Dios chiqawach.
Boga niko nije vidio nikad: jedinorodni sin koji je u naruèju oèinom, on ga javi.
19 Are waꞌ ri xubꞌij ri Juan chike ri e rijaꞌl ri Leví xuqujeꞌ ri e chꞌawenelabꞌ choch ri Dios ri xetaq bꞌik kumal ri winaq chutayik che jachin ri areꞌ.
I ovo je svjedoèanstvo Jovanovo kad poslaše Jevreji iz Jerusalima sveštenike i Levite da ga zapitaju: ko si ti?
20 Man xrawaj taj uqꞌalajisaxik, xane xubꞌij: Man in taj in Cristo.
I on prizna, i ne zataja, i prizna: ja nijesam Hristos.
21 Ri winaq xkita che: ¿Jachin kꞌu ri at? ¿La at kꞌut at Elías? Man in taj, xchaꞌ. ¿La at kꞌut ri at qꞌalajisal tzij? Man in ta xuqujeꞌ, xchaꞌ.
I zapitaše ga: ko si dakle? Jesi li Ilija? I reèe: nijesam. Jesi li prorok? I odgovori: nijesam.
22 ¿Jachin kꞌu ri at? xecha che. Choqꞌaqꞌ kaqetaꞌmaj rech keꞌqabꞌij chike ri xujtaqow loq.
A oni mu rekoše: ko si? da možemo kazati onima što su nas poslali: šta kažeš za sebe?
23 Ri Juan xukoj ri utzij ri qꞌalajisal utzij ri Dios Isaías, are xubꞌij: Uchꞌabꞌal jun winaq ri kuraq uchiꞌ pa ri katzꞌinow ulew, kubꞌij: “Chisukꞌumaj ri ubꞌe ri Ajawxel.”
Reèe: ja sam glas onoga što vièe u pustinji: poravnite put Gospodnji; kao što kaza Isaija prorok.
24 E kꞌo jujun winaq ri xetaq bꞌik kumal ri fariseos.
I bijahu poslanici od fariseja,
25 Xkita che: ¿Jas kꞌu che kabꞌan qasanaꞌ we man at at Cristo, man at taj at Elías xuqujeꞌ man at taj ri at Qꞌalajisal utzij ri Dios?
I zapitaše ga govoreæi mu: zašto dakle kršæavaš kad ti nijesi Hristos ni Ilija ni prorok?
26 Ri Juan xubꞌij: Ri in kinbꞌan qasanaꞌ rukꞌ jaꞌ. Kꞌo kꞌu jun ri kꞌo chi ixoꞌl ri man iwetaꞌm taj uwach.
Odgovori im Jovan govoreæi: ja kršæavam vodom, a meðu vama stoji koga vi ne znate.
27 Areꞌ teren loq chwij, man taqal taj chwe in kinkir ri jatꞌibꞌal rech ri uxajabꞌ.
On je onaj što æe doæi za mnom, koji bješe preda mnom; kome ja nijesam dostojan odriješiti remena na obuæi njegovoj.
28 Ronojel we jastaq riꞌ xkꞌulmataj pa ri tinimit Betania, chꞌaqaꞌp che ri nimaꞌ Jordán, jawjeꞌ tajin kubꞌan wi qasanaꞌ ri Juan.
Ovo bi u Vitavari preko Jordana gdje Jovan kršæavaše.
29 Chukabꞌ qꞌij ri Juan xril ri Jesús are tajin kanaqajin loq che, xubꞌij: ¡Chiwilampeꞌ! ¡Are waꞌ ri alaj uchij ri Dios ri karesaj makaj choch ronojel ri uwachulew!
A sjutradan vidje Jovan Isusa gdje ide k njemu, i reèe: gle, jagnje Božije koje uze na se grijehe svijeta.
30 Are waꞌ ri xintzijoj are xinbꞌij chiꞌwe: “Teren loq jun achi ri chwij ri nim ubꞌanik chinuwach, jeriꞌ rumal tzi kꞌo wi loq Areꞌ, are kꞌa majaꞌ kinkꞌojiꞌ in.”
Ovo je onaj za koga ja rekoh: za mnom ide èovjek koji preda mnom postade, jer prije mene bješe.
31 Man wetaꞌm ta in uwach nabꞌe, xinbꞌan kꞌu kiqasanaꞌ ri winaq pa jaꞌ, rech jeriꞌ kukꞌut ribꞌ chikiwach.
I ja ga ne znadoh: nego da se javi Izrailju zato ja doðoh da krstim vodom.
32 Ri Juan xubꞌij: Ri in xinwilo ri Uxlabꞌixel jer xubꞌan jun palomax xqaj loq puꞌwiꞌ ri Areꞌ.
I svjedoèi Jovan govoreæi: vidjeh Duha gdje silazi s neba kao golub i stade na njemu.
33 Man wetaꞌm ta in uwach nabꞌe, are kꞌu ri xintaqow loq chubꞌanik qasanaꞌ pa jaꞌ xubꞌij chwe: “Ri kawilo kaqaj ri Uxlabꞌixel puꞌwiꞌ are riꞌ ri kabꞌanow qasanaꞌ rukꞌ ri Uxlabꞌixel.”
I ja ga ne znadoh; nego onaj koji me posla da krstim vodom on mi reèe: na koga vidiš da silazi Duh i stoji na njemu to je onaj koji æe krstiti Duhom svetijem.
34 Ri in wilom we riꞌ rumal riꞌ kinqꞌalajisaj chi areꞌ are uKꞌojol ri Dios.
I ja vidjeh i zasvjedoèih da je ovaj sin Božij.
35 Che ri jun qꞌij chik ri Juan junmul chik kꞌo chilaꞌ, e rachiꞌl kebꞌ chike ri utijoxelabꞌ.
A sjutradan opet stajaše Jovan i dvojica od uèenika njegovijeh,
36 Are xrilo chi tajin kikꞌow bꞌik ri Jesús chilaꞌ, xubꞌij: ¡Chiwilampeꞌ! Chi riꞌ kꞌo wi we alaj uchij ri Dios ri kukuy makaj.
I vidjevši Isusa gdje ide, reèe: gle, jagnje Božije.
37 Are xkita ri e kebꞌ utijoxelabꞌ ri Juan chi jeriꞌ xubꞌij, xeteriꞌ bꞌik chirij ri Jesús.
I èuše ga oba uèenika kad govoraše, i otidoše za Isusom.
38 Xtzalqꞌomij ri Jesús, kꞌa te xeꞌrilo e teren ri kebꞌ tijoxelabꞌ chirij, xuta chike: ¿Jas kitzukuj? Areꞌ xkibꞌij: Ajtij, ¿jawjeꞌ kꞌo wi ri achoch la?
A Isus obazrevši se i vidjevši ih gdje idu za njim, reèe im: šta æete? A oni mu rekoše: Ravi! koje znaèi: uèitelju) gdje stojiš?
39 Ri Jesús xubꞌij chike: Chixanloq jiliwilaꞌ. Ri tijoxelabꞌ xebꞌek, xeꞌkilaꞌ jawjeꞌ kel wi ri Jesús, kꞌa te riꞌ xekanaj kan jun aqꞌabꞌ chilaꞌ, rumal cher ukaj hora chik rech bꞌenaq qꞌij.
I reèe im: doðite i vidite. I otidoše, i vidješe gdje stajaše; i ostaše u njega onaj dan. A bijaše oko devetoga sahata.
40 Ri Andrés rachalal ri Simón Pedro, jun chike ri e kebꞌ tijoxelabꞌ, xuta ri xubꞌij ri Juan, rumal riꞌ xutereneꞌj bꞌik ri Jesús.
A jedan od dvojice koji èuše od Jovana i iðahu za njim bijaše Andrija brat Simona Petra;
41 Ri Andrés are xuriq ri rachalal, Simón xubꞌij che. Xqarik ri Mesías, (ri kel kubꞌij Cristo).
On naðe najprije brata svojega Simona, i reèe mu: mi naðosmo Mesiju, koje znaèi Hristos.
42 Ri Andrés xukꞌam bꞌik ri rachalal rukꞌ ri Jesús, ri Jesús ko xukaꞌyej ri Simón, kꞌa te riꞌ xubꞌij che: At Simón, ralkꞌwaꞌl ri Juan, kabꞌinaꞌj na Cefas, (ri kel kubꞌij Pedro).
I dovede ga k Isusu. A Isus pogledavši na nj reèe: ti si Simon, sin Jonin; ti æeš se zvati Kifa, koje znaèi Petar.
43 Chukabꞌ qꞌij chik, ri Jesús xuchomaj keꞌ pa Galilea. Xuriq kꞌu ri Felipe, xubꞌij che: Chinatereneꞌj.
A sjutradan namisli iziæi u Galileju, i naðe Filipa, i reèe mu: hajde za mnom.
44 Ri Felipe aj Betsaida, je xuqujeꞌ ri Andrés rachiꞌl ri Pedro.
A Filip bješe iz Vitsaide iz grada Andrijna i Petrova.
45 Ri Felipe xeꞌ chutzukuxik ri Natanael, are xuriqo xubꞌij che: Xqarik ri Jesús aj Nazaret, ukꞌojol ri José, are waꞌ ri xtzꞌibꞌax loq rij chupam ri wuj rech taqanik rech ri Moisés xuqujeꞌ chupam ri wuj kech ri e qꞌalajisal taq tzij rech ri Dios.
Filip naðe Natanaila, i reèe mu: za koga Mojsije u zakonu pisa i proroci, naðosmo ga, Isusa sina Josifova iz Nazareta.
46 Ri Natanael xubꞌij: ¿Che aj Nazaret we achi riꞌ? ¿La kꞌo kꞌu jun utza winaq kel chilaꞌ? Ri Felipe xubꞌij che: Chatampe loq, jalawilaꞌ.
I reèe mu Natanailo: iz Nazareta može li biti što dobro? Reèe mu Filip: doði i vidi.
47 Ri Jesús are xrilo chi tajin kaqebꞌ loq ri Natanael rukꞌ, xubꞌij: Waral kꞌo wi jun achi qas aj Israel, man kubꞌan taj bꞌanoj tzij.
A Isus vidjevši Natanaila gdje ide k njemu reèe za njega: evo pravoga Izrailjca u kome nema lukavstva.
48 Ri Natanael xuta che ri Jesús: ¿Jawjeꞌ ilom wi la nuwach? Ri Jesús xubꞌij che: Xatinwilo are majaꞌ katusikꞌij ri Felipe, at kꞌo chuxeꞌ ri ucheꞌal ri higuera.
Reèe mu Natanailo: kako me poznaješ? Odgovori Isus i reèe mu: prije nego te pozva Filip vidjeh te kad bijaše pod smokvom.
49 Ri Natanael xubꞌij: Rabí, at at Ukꞌojol ri Dios, at nim taqanel pa ri tinimit Israel.
Odgovori Natanailo i reèe mu: Ravi! ti si sin Božij, ti si car Izrailjev.
50 Ri Jesús xubꞌij che: ¿La rumal ri xinbꞌij chawe chi xatinwilo are at kꞌo chuxeꞌ ri ucheꞌal ri higuera rumal riꞌ kakojo chi in in Ukꞌojol ri Dios? Kawil na nimaq taq jastaq choch we riꞌ.
Odgovori Isus i reèe mu: što ti kazah da te vidjeh pod smokvom zato vjeruješ; vidjeæeš više od ovoga.
51 Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe chi kiwil na kajaqataj ri kaj, xuqujeꞌ ri angelibꞌ kepaqiꞌk kexuliꞌk puꞌwiꞌ ri uKꞌojol ri Achi.
I reèe mu: zaista, zaista vam kažem: otsele æete vidjeti nebo otvoreno i anðele Božije gdje se penju i silaze k sinu èovjeèijemu.
