< Juan 12 >
1 Waqibꞌ qꞌij na karaj ri nimaqꞌij Pascua are xopan ri Jesús pa ri tinimit Betania, jawjeꞌ kel wi ri Lázaro, ri xukꞌastajisaj.
Aka nnansia na Twam Afahyɛ no adu no, Yesu kɔɔ Betania, kurow a na Lasaro a Yesu nyan no fii awufo mu no te mu no mu.
2 Chilaꞌ xbꞌan wi jun waꞌim chuyaꞌik uqꞌij ri Jesús. Ri Marta kapatanijik, are kꞌu ri Lázaro jun chike ri e kꞌo puꞌwiꞌ ri mexa rukꞌ ri Jesús.
Wɔtoo Yesu pon. Marta na ɔsomee wɔ saa aponto yi ase. Lasaro tenaa Yesu nkyɛn pɛɛ wɔ ɔpon no ho.
3 Xpe kꞌu ri María, xukꞌam nikꞌaj litro rech jun kꞌokꞌ kunabꞌal sibꞌalaj paqal rajil ubꞌiꞌnam nardo, xutix chirij raqan ri Jesús, kꞌa te riꞌ xusuꞌu rukꞌ ri uwiꞌ. Xnoj kꞌu ri ja che ruxlabꞌ ri kꞌokꞌ kunabꞌal.
Wɔredidi no, Maria faa ngohuam bi a ne bo yɛ den behwie guu Yesu nan ase de ne tinwi pepae. Ngo no hua gyee fie hɔ nyinaa.
4 Ri Judas Iscariote jun chike ri utijoxelabꞌ ri Jesús xuqujeꞌ are waꞌ ri kakꞌayin na ri Jesús xubꞌij:
Yuda Iskariot a ɔyɛ asuafo no mu baako a akyiri no obeyi Yesu ama no ani annye nea ɔbea yi yɛe no ho,
5 ¿Jas che man xkꞌayix ta waꞌ we kunabꞌal riꞌ we sibꞌalaj paqal rajil, jeriꞌ kasipax ri rajil chike ri e mebꞌaibꞌ?
enti ɔkae se, “Adɛn nti na woantɔn saa ngohuam yi na yɛamfa sika no amma ahiafo?”
6 Xubꞌij we riꞌ man rumal ta cher qas kutoqꞌobꞌisaj kiwach ri e mebꞌaibꞌ, xane xa rumal cher areꞌ jun elaqꞌom, xuqujeꞌ are kilow ri pwaq, naqꞌatal che kareleqꞌaj kan rech che ri kayak pa ri kꞌolibꞌal.
Ɛnyɛ sɛ na odwen ahiafo ho nti na ɔkaa saa asɛm yi, na mmom, na ɔyɛ ɔkorɔmfo, na esiane sɛ na ɔhwɛ asuafo no sika so nti, na owiawia bi.
7 Ri Jesús xubꞌij che: Chaya chilaꞌ. We ixoq riꞌ uyakom we kunabꞌal naꞌtabꞌal rech ri qꞌij are kinmuqiꞌ na.
Yesu kae se, “Munnyaa ɔbea yi haw! Nea ɔbea yi ayɛ yi, ɔde asiesie me ama me wu.
8 E kꞌo wi laꞌ le mebꞌaibꞌ iwukꞌ, ri in kꞌut man in kꞌo taj ronojel qꞌij iwukꞌ.
Mo ne ahiafo na ɛwɔ hɔ bere biara, na me de, me ne mo rentena hɔ daa.”
9 E kꞌi kꞌu chike ri winaq aꞌj Israel xkito chi kꞌo ri Jesús chilaꞌ, xebꞌe chi rilik man xwi taj xeꞌkila ri Jesús xane xeꞌkila xuqujeꞌ ri Lázaro, ri xkꞌastajisax rumal ri Jesús.
Bere a Yudafo no tee sɛ Yesu wɔ Betania no, wɔn mu pii kɔɔ hɔ. Ɛnyɛ Yesu nko nti na wɔkɔɔ hɔ, na mmom, wɔkɔɔ hɔ sɛ wɔrekɔhwɛ Lasaro a Yesu nyan no fii awufo mu no nso.
10 Ri e kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios xkichomaj xuqujeꞌ ukamisaxik ri Lázaro.
Afei, asɔfo mpanyin no bɔɔ pɔw sɛ wobekum Lasaro nso,
11 Jeriꞌ, rumal xa rumal rech areꞌ e kꞌi kakitas kibꞌ chike ri winaq aꞌj Israel rech kekojon che ri Jesús.
efisɛ esiane Lasaro wusɔre no nti, na nnipa bebree retwe wɔn ho afi Yudafo mpanyin no ho abedi Yesu akyi.
12 Chukabꞌ qꞌij sibꞌalaj e kꞌi winaq ri e bꞌenaq pa ri nimaqꞌij, xketaꞌmaj chi ri Jesús bꞌenaq pa Jerusalén.
Ade kyee no, nnipadɔm a wɔaba Twam Afahyɛ no tee sɛ Yesu reba Yerusalem no,
13 Xkitzukuj uqꞌabꞌ taq palmas, xebꞌe chukꞌulaxik, kakiraqaqej kichiꞌ kakibꞌij: Nim uqꞌij ri Dios. Tewchiꞌtal ri petinaq pa ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel. Tewchiꞌtal ri ubꞌiꞌ ri nim taqanel rech Israel.
wobubuu berɛw de kohyiaa no kwan de ahurusi teɛteɛɛ mu se, “Hosiana!” “Nhyira nka nea ɔreba wɔ Awurade din mu no!” “Nhyira nka Israelhene!”
14 Xuriq kꞌu ri Jesús jun laj bꞌur, xkejen bꞌik chirij, jetaq ri kubꞌij ri tzꞌibꞌatalik.
Yesu rekɔ no, na ɔte afurum ba bi so sɛnea Kyerɛwsɛm hyɛɛ ho nkɔm se,
15 Maxiꞌj awibꞌ umiꞌalSión. Chawilampeꞌ, petinaq ri ataqanel, kejeninaq la puꞌwiꞌ jun laj bꞌur.
“Nsuro, Ɔbabea Sion! Hwɛ sɛ wo hene te afurum ba so reba wo nkyɛn.”
16 Ri tijoxelabꞌ man xkichꞌobꞌ taj ri tajin kakꞌulmatajik. Are xyaꞌtaj uqꞌij ri Jesús xkichꞌobꞌo chi xkꞌulmataj rukꞌ ri tzꞌibꞌatal loqꞌ chirij pa ri taqanik.
Mfiase no, asuafo no ante eyinom nyinaa ase kosii sɛ wɔhyɛɛ Yesu anuonyam no ansa na wɔrekae se, Kyerɛwsɛm no aka saa asɛm yi nyinaa afa ne ho dedaw, na ɛno ara ne nea wɔayɛ no.
17 Are kꞌu ri winaq ri xekꞌojiꞌ rukꞌ ri Jesús are xukꞌastajisaj ri Lázaro pa ri muqbꞌal, man xetaniꞌ taj chutzijoxik ri xkilo.
Nnipa a na wɔwɔ hɔ a wohuu sɛ Yesu nyan Lasaro fii awufo mu no kaa asɛm a esii no kyerɛɛ afoforo.
18 Ri winaq ri xkita ri kꞌutbꞌal ri xubꞌan ri Jesús xeꞌl loq chukꞌamawaꞌxik.
Eyi nti na nnipa bebree kɔɔ se wɔrekohyia Yesu kwan no, efisɛ na wɔate sɛ wayɛ anwonwade.
19 Rumal riꞌ xkibꞌij ri fariseos chibꞌil taq kibꞌ: Qas kiwilo leꞌ, maj kujkwin chubꞌanik. ¡Chiwilampeꞌ le kakibꞌan konojel le winaq chutereneꞌxik!
Farisifo no huu nea ɛrekɔ so no, wɔkae se, “Anyɛ yiye! Monhwɛ sɛ nnipa no nyinaa atu adi nʼakyi!”
20 E kꞌo kꞌu jujun aꞌj Grecia chikixoꞌl ri e bꞌenaq chuyaꞌik qꞌijilaꞌnem pa ri nimaqꞌij.
Afahyɛbere no mu no, Helafo bi nso kɔɔ Yerusalem sɛ wɔrekɔsom.
21 Xeqet rukꞌ ri Felipe ri kel pa Betsaida pa Galilea, xkibꞌij che: Kaqaj kaqil ri Jesús.
Wɔkɔɔ Filipo a ofi Betsaida no nkyɛn kɔka kyerɛɛ no se, “Owura, yɛpɛ sɛ yehu Yesu.”
22 Ri Felipe xeꞌ chubꞌixik che ri Andrés, kꞌa te riꞌ kikobꞌchal xebꞌe chubꞌixik che ri Jesús.
Filipo kɔbɔɔ Andrea amanneɛ ma wɔn baanu kɔka kyerɛɛ Yesu.
23 Ri Jesús xubꞌij chike: Xuriq ri qꞌotaj are kaya uqꞌij ri uKꞌojol ri Achi.
Yesu ka kyerɛɛ wɔn se, “Bere no aso sɛ wɔbɛhyɛ Onipa Ba no anuonyam.
24 Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe, we man kaqaj ri uwach ri tiriko pa ri ulew rech kakamik, kakanaj kan riꞌ utukel. Are kꞌu we kakamik, kuya na sibꞌalaj kꞌi uwach.
Mereka nokware akyerɛ mo se, sɛ wɔamfa burofua anhyɛ fam amma amporɔw na amfifi a, ɛda so yɛ burofua no ara, nanso sɛ ɛporɔw na efifi a, ɛsow aba pii.
25 Ri kuloqꞌaj ri ukꞌaslemal kutzaq na riꞌ, are kꞌu ri karetzelaj ri ukꞌaslemal rech we uwachulew riꞌ, kuyak na riꞌ rech kuriq jun kꞌaslemal ri maj ukꞌisik. (aiōnios )
Obiara a ɔdɔ ne kra no bɛhwere ne nkwa, na nea ɔnnɔ ne kra no benya nkwa a enni awiei. (aiōnios )
26 Ri karaj kinupatanij rajawaxik kinutereneꞌj xuqujeꞌ jawjeꞌ ri kinkꞌojiꞌ wiꞌ in, chilaꞌ kakꞌojiꞌ xuqujeꞌ wi ri patanil we. Ri kinupatanij, kaya na uqꞌij rumal ri nuTat.
Obiara a ɔpɛ sɛ ɔsom me no, ɛsɛ sɛ odi mʼakyi, na baabiara a mewɔ no, ɛsɛ sɛ mʼasomfo nso wɔ hɔ bi.”
27 Chanim kabꞌison ri wanimaꞌ. ¿La kuya kꞌut kinbꞌij: “Tat chinkolo la cho we kꞌaxa qꞌotaj riꞌ”? Rumal kꞌu ne waꞌ in petinaq.
Yesu kae se, “Afei de, me kra ho yeraw no na asɛm bɛn na menka? Menka se, ‘Agya, gye me fi saa amanehunu yi mu ana?’ Nanso, eyi nti na wosomaa me baa wiase sɛ mimmehu amane.
28 ¡Tat, nimarisaj ri bꞌiꞌ la! Xtataj kꞌut jun chꞌabꞌal pa ri kaj, xubꞌij: Nunimarisam chik, kinnimarisaj chi kꞌu na junmul.
Agya, hyɛ wo din anuonyam!” Ɔkasa wiee no, nne bi fi ɔsoro kae se, “Mahyɛ no anuonyam dedaw na mɛsan mahyɛ no bio.”
29 Sibꞌalaj kꞌi winaq e kꞌo chilaꞌ, are xkita we chꞌabꞌal riꞌ xkibꞌij chi jun kaqulja ri xkito, e nikꞌaj chik xkibꞌij jun ángel riꞌ ri xchꞌawik.
Nnipakuw a na wɔwɔ hɔ no tee nne no, wɔkae se aprannaa na ɛrebobɔ mu. Ebinom nso kae se, ɔsoro ɔbɔfo na ɔkasa kyerɛɛ no.
30 Ri Jesús xubꞌij chike: Man rumal ta we in xtataj ri chꞌabꞌal riꞌ, xane rumal iwe ix.
Nanso Yesu ka kyerɛɛ wɔn se, “Mo nti na saa nne yi kasae na ɛnyɛ me nti.
31 Xopan kꞌu ri qꞌij ri kaqꞌat tzij puꞌwiꞌ we uwachulew, xuqujeꞌ kesax bꞌik ri kabꞌan rech puꞌwiꞌ we uwachulew.
Afei, bere adu sɛ wobu wiase atɛn na wotu ɔbonsam a odi wiase so no gu.
32 Are kꞌu kinwaꞌjilisax bꞌik choch we uwachulew, keꞌnkꞌam na konojel ri winaq rech kuꞌx wech.
Sɛ wonya ma me so fi asase so a, mɛtwe nnipa nyinaa aba me nkyɛn.”
33 Rukꞌ wa xubꞌij jas jeꞌ ubꞌanik ri kamikal ri kuriqo.
Ɔkaa eyi de kyerɛɛ owu ko a obewu no.
34 Ri winaq xkibꞌij: Qetaꞌmam pa ri taqanik kubꞌij chi ri Cristo kakꞌojiꞌ na chibꞌe qꞌij saq. ¿Jas kꞌu che kabꞌij at chi ri uKꞌojol ri Achi kawaꞌjilisax na bꞌik? ¿Jachin kꞌu riꞌ ri? (aiōn )
Nnipa no kae se, “Kyerɛwsɛm no di adanse sɛ, Agyenkwa no renwu da. Adɛn nti na woka kyerɛ yɛn se, ‘Ɛsɛ sɛ wɔma Onipa Ba no so’. Hena ne saa Onipa Ba no?” (aiōn )
35 Ri Jesús xubꞌij chike: Ri tunal ri katunanik kakꞌojiꞌ chi na jubꞌiqꞌ iwukꞌ. Chixbꞌinoq utz kꞌa kꞌo na ri tunal, utz kꞌamajaꞌ kixuchꞌuq kan ri qꞌequꞌmal. Jeriꞌ rumal cher ri kabꞌin pa qꞌequꞌmal man retaꞌm taj jawjeꞌ keꞌ wi.
Yesu buaa wɔn se, “Me hann no bɛhyerɛn ama mo mmere tiaa bi mu. Ɛno nti, monnantew mu bere a mowɔ saa hann no mu yi nkɔ baabiara a mopɛ sɛ mokɔ, ansa na sum aduru; anyɛ saa a morenhu kwan.
36 Chixkojon che ri tunal, utz kꞌa kꞌo na iwukꞌ, rech jeriꞌ kixux ralkꞌwaꞌl ri tunal. Are xbꞌiꞌtaj we jastaq riꞌ rumal ri Jesús, xeꞌek xeꞌrawaj ribꞌ chikiwach ri winaq.
Bere a mowɔ hann mu yi, munnye hann no nni na moayɛ hann no mma.” Yesu kaa nsɛm yi wiee no, ofii hɔ de ne ho kohintawee.
37 Ri Jesús, pune xubꞌan ronojel we kꞌutbꞌal riꞌ chikiwach ri winaq, man xekojon ta che.
Ɛwɔ mu sɛ na Yesu ayɛ anwonwade ahorow ama Yudafo no ahu de, nanso na wonnye no nni ara.
38 Xaq jeriꞌ xkꞌulmataj ri xubꞌij ri qꞌalajisal utzij Dios Isaías: Ajawxel, ¿jachin xkojon che ri tzij ri xqabꞌij, xuqujeꞌ jachin choch xqꞌalajisax wi ri ukwinem ri Ajawxel?
Eyi ne Odiyifo Yesaia asɛm a ɔkae se, “Awurade, hena na wagye yɛn asɛnka adi? Na hena nso na Awurade wʼanwonwadwuma no ada adi akyerɛ no?”
39 Rumal riꞌ man xekojon taj, ubꞌim xuqujeꞌ loq ri Isaías:
Yudafo no annye anni efisɛ, na Odiyifo Yesaia asan aka se,
40 Tzꞌapital ri kibꞌoqꞌoch xuqujeꞌ kowirisam ri kanimaꞌ rech man kakil taj rukꞌ ri kibꞌoqꞌoch xuqujeꞌ man kechoman taj rukꞌ ri kanimaꞌ, rech man kekojon taj jeriꞌ man keꞌnkunaj taj.
“Onyankopɔn afura wɔn ani, na wapirim wɔn koma, sɛnea ɛbɛyɛ a wɔrentumi nnan mma me nkyɛn na masa wɔn yare.”
41 Jeriꞌ xubꞌij ri Isaías, rumal xrilo ri ujuluwem ri Jesús xuqujeꞌ xutzijoj rij.
Yesaia kaa eyi faa Yesu anuonyam a daakye obenya a Onyankopɔn yi kyerɛɛ no no ho.
42 Pune jeriꞌ e kꞌi chike ri winaq xekojon che, e kꞌi e kꞌamal taq bꞌe xuqujeꞌ xekojonik, man xkitzijoj ta kꞌut rumal kakixiꞌj kibꞌ keꞌsax bꞌik pa ri Sinagoga kumal ri fariseos.
Mpo, na Yudafo mpanyimfo no mu pii gye Yesu di, nanso na wosuro sɛ, sɛ Farisifo no hu wɔn a, wɔremma wɔmma asɔredan no mu bio.
43 Are xkichaꞌ ri qꞌijilaꞌnem ri xkiya ri achyabꞌ cho ri kiqꞌij ri kuya ri Dios.
Na wɔpɛ sɛ nnipa bɛkamfo wɔn sen sɛ Onyankopɔn bɛhyɛ wɔn anuonyam.
44 Ri Jesús kꞌo xubꞌij: Ri kakojon chwe man xaq xwi ta chwe in kakojon wi, xane kakojon xuqujeꞌ che ri xintaqow loq.
Yesu teɛɛ mu se, “Obiara a ogye me di no, ɛnyɛ me nko na ogye me di, na ogye nea ɔsomaa me no nso di.
45 Ri kinukaꞌyej in, kukaꞌyej xuqujeꞌ ri xintaqow loq.
Na nea ohu me no hu nea ɔsomaa me no nso.
46 In riꞌ ri qꞌaqꞌ ri katunanik in petinaq cho ri uwachulew rech xapachin ri kakojon chwe man kakꞌojiꞌ taj pa ri qꞌequꞌmal.
Maba wiase sɛ hann, na obiara a ogye me di no ankɔ so antena sum mu.
47 We kꞌo jun kutatabꞌej ri nutzij kꞌa te riꞌ man kunimaj taj, man in taj kinqꞌatow tzij puꞌwiꞌ, jeriꞌ rumal in man xinpe taj chuqꞌatik tzij puꞌwiꞌ ri uwachulew, xane xinpe chukolik.
“Obiara a ɔte mʼasɛm na onni so no, meremmu no atɛn. Efisɛ mamma sɛ merebebu nnipa atɛn, na mmom, mebae sɛ merebegye wɔn nkwa.
48 Ri karetzelaj nuwach xuqujeꞌ man kukꞌamawaꞌj taj ri nutzij, kꞌo jun riꞌ kaqꞌatow na tzij puꞌwiꞌ. Ri tzij ri xintzijoj are riꞌ kaqꞌatow na tzij puꞌwiꞌ pa ri kꞌisbꞌal qꞌij.
Obiara a ɔpo me na onnye mʼasɛm nni no, otemmufo bi wɔ hɔ a obebu no atɛn. Me nsɛm a maka akyerɛ mo no na atemmuda no ebebu mo atɛn.
49 Man xaq ta pa we wi xintzijonik, xane are ri Tataxel ri xintaqow loq. Areꞌ xbꞌin che jas ri kinbꞌij xuqujeꞌ jas kinbꞌan chubꞌixik.
Nsɛm a maka no nyinaa, ɛnyɛ mʼankasa mʼadwene na mede ka kyerɛɛ mo, na mmom ɛyɛ nea Agya no ka kyerɛɛ me se menka nkyerɛ mo no.
50 Wetaꞌm chi ri utaqanik are kꞌaslemal ri maj ukꞌisik. Xaq jeriꞌ ronojel ri kinbꞌij are riꞌ ri ubꞌim ri Tataxel chwe kinbꞌij. (aiōnios )
Minim sɛ asɛm biara a Agya no ahyɛ me sɛ menka no de nnipa kɔ nkwa a enni awiei mu; enti asɛm a ɔbɛka akyerɛ me sɛ menka biara no, ɛno na meka!” (aiōnios )