< Hechos 7 >

1 Ri kinimal ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios xuta che ri Esteban: ¿La qas tzij we kabꞌix chawe?
O sumo sacerdote disse: “São estas coisas assim?”
2 Ri Esteban xubꞌij: Kꞌamal taq bꞌe xuqujeꞌ wachalal, chinitampeꞌ. Ri loqꞌalaj qaDios xukꞌut ribꞌ choch ri qamam Abraham pa ri tinimit Mesopotamia are majaꞌ keꞌ pa tinimit Harán.
Ele disse: “Irmãos e pais, escutem. O Deus da glória apareceu a nosso pai Abraão quando ele estava na Mesopotâmia, antes de viver em Haran,
3 Ri Dios xubꞌij che: “Chaya kan ri kitinimit ri aꞌmam, xuqujeꞌ ri atat anan, jat pa ri ulew ri kinkꞌut chawach.”
e lhe disse: “Saia de sua terra e afaste-se de seus parentes, e venha para uma terra que eu lhe mostrarei”.
4 Xel kꞌu bꞌik ri Abraham pa ri kitinimit ri Caldeos, xkꞌojiꞌ na pa tinimit Harán, xkam na kanoq ri utat kꞌa te riꞌ xkꞌam loq rumal ri Dios waral pa we tinimit ri ix kꞌo wi chanim.
Então ele saiu da terra dos caldeus e viveu em Haran. De lá, quando seu pai faleceu, Deus o levou para esta terra onde você está vivendo agora.
5 Man xya ta kꞌu chꞌaqaꞌp rulew che rechabꞌal waral, xa ta ne nitzꞌ xa kꞌu xbꞌix che chi jun qꞌijal na ronojel we ulew riꞌ kayaꞌtaj na che ri Abraham xuqujeꞌ chike ri e rijaꞌl.
Ele não lhe deu nenhuma herança nela, não, nem mesmo para colocar o pé. Ele prometeu que a daria a ele por uma posse, e à sua descendência depois dele, quando ainda não tivesse nenhum filho.
6 Xuqujeꞌ xubꞌij ri Dios che chi ri e rijaꞌl kekꞌojiꞌ na pa jun tinimit chik ri man kitinimit taj, kabꞌan na kꞌax chike, kajibꞌ ciento junabꞌ kuꞌx na e patanijelabꞌ ke nikꞌaj winaq chik,
Deus falou assim: que sua prole viveria como alienígena em uma terra estranha, e que seria escravizada e maltratada por quatrocentos anos.
7 kinqꞌat kꞌu na tzij pa kiwiꞌ ri tinimit ri kabꞌanow kꞌax chike ri nutinimit, keꞌl kꞌu na loq pa ri tinimit riꞌ rech kinulkiqꞌijilaꞌj pa we kꞌolibꞌal riꞌ.
'Eu julgarei a nação à qual eles estarão em cativeiro', disse Deus, 'e depois disso eles sairão e me servirão neste lugar'.
8 Xuqujeꞌ che ri qꞌij riꞌ ri Dios xubꞌan jun chꞌekom tzij rukꞌ ri Abraham chi rajawaxik kokisax ketal konojel ri achyabꞌ aꞌj Israel. Rumal riꞌ are xkꞌojiꞌ ri ukꞌojol ri Abraham, ri Isaac, wajxaqibꞌ qꞌij chik alaxinaq, are xokisax retal, je xuqujeꞌ xubꞌan ri Isaac che ri ukꞌojol Jacob, xuqujeꞌ je xubꞌan ri Jacob chike konojel ri e ralkꞌwaꞌl aꞌre waꞌ ri e kitat ri e kabꞌlajuj wok winaq rech ri tinimit Israel.
Ele lhe deu o pacto da circuncisão. Assim Abraão tornou-se o pai de Isaac, e o circuncidou no oitavo dia. Isaque se tornou o pai de Jacó, e Jacó se tornou o pai dos doze patriarcas.
9 Ri kabꞌlajuj wok winaq rech Israel rumal ri koyawal xkikꞌayij bꞌik jun chike ri qamam ubꞌiꞌnam José, jun chike ri wok winaq, kꞌax xkinaꞌ che ri kachalal rumal riꞌ xkikꞌayij bꞌik rech kux jun taqoꞌn pa Egipto, pune jeriꞌ ri Dios xkꞌojiꞌ rukꞌ ri José.
“Os patriarcas, movidos de ciúmes contra José, venderam-no para o Egito. Deus estava com ele
10 Xutoꞌ pa ronojel ri kꞌaxkꞌolal ri xuriqo. Xuya unoꞌj, xuya nimalaj retaꞌmabꞌal rumal riꞌ, ri Faraón nim taqanel pa Egipto xukoj ri José che qꞌatal tzij puꞌwiꞌ ronojel Egipto, xuqujeꞌ xukoj che taqanel pa ri rachoch.
e o libertou de todas as suas aflições, dando-lhe favor e sabedoria diante do Faraó, rei do Egito. Ele o fez governador do Egito e de toda a sua casa.
11 Xpe kꞌu wiꞌjal pa Egipto xuqujeꞌ pa Canaán, ri xukꞌam loq nimalaj kꞌax, xkinaꞌ kꞌu numik ri e qamam.
Agora veio uma fome sobre toda a terra do Egito e de Canaã, e uma grande aflição. Nossos pais não encontraram comida.
12 Ri Jacob are xuto chi kꞌa kꞌo tiriko pa Egipto xuꞌtaq bꞌik ri uꞌkꞌojol je laꞌ (ri e qamam) rech xeꞌkiloqꞌo loq jubꞌiqꞌ ke.
Mas quando Jacó soube que havia grãos no Egito, enviou nossos pais pela primeira vez.
13 Are xebꞌe chukamul, ri José xuqꞌalajisaj ribꞌ chikiwach ri e rachalal, xuqujeꞌ xuꞌkꞌut cho ri Faraón.
Na segunda vez José foi dado a conhecer a seus irmãos, e a família de José foi revelada ao Faraó.
14 Xtaqan kꞌu ri José chukꞌamik ri utat Jacob, xuqujeꞌ konojel ri e rachalal. E oxkꞌal olajuj winaq chkonojel.
José enviou e convocou Jacó, seu pai e todos os seus parentes, setenta e cinco almas.
15 Xaq jeriꞌ xeꞌ ri Jacob pa Egipto. Chilaꞌ xkam wi, chilaꞌ xuqujeꞌ xekam wi konojel ri e qamam.
Jacó desceu ao Egito e morreu, ele mesmo e nossos pais;
16 Ri kibꞌaqil xmuq kan pa Siquem, pa ri ulew ri uloqꞌom kan ri Abraham chike ri e ralkꞌwaꞌl ri Hamor.
e eles foram trazidos de volta a Siquém e colocados no túmulo que Abraão comprou por um preço em prata dos filhos de Hamor de Siquém.
17 Are jubꞌiqꞌ karaj kuriq ri qꞌotaj rech kakꞌulmataj ri uchiꞌm loq ri Dios rukꞌ ri Abraham, xekꞌiyar ri qawinaq je laꞌ pa Egipto.
“Mas quando se aproximava o tempo da promessa que Deus havia jurado a Abraão, o povo cresceu e se multiplicou no Egito,
18 Xok kꞌu jun kꞌakꞌ taqanel pa Egipto ri man xretaꞌmaj ta uwach ri José.
até que surgiu um rei diferente que não conhecia José.
19 We taqanel riꞌ xubꞌan kꞌax chike ri qawinaq, xuꞌtaqchiꞌj chikitzaqik kan ri nitzꞌ taq kalkꞌwaꞌl rech kekamik.
O mesmo aproveitou-se de nossa raça e maltratou nossos pais, forçando-os a abandonar seus bebês, para que não continuassem vivos.
20 Che taq ri qꞌij riꞌ xalax jun akꞌal ubꞌiꞌ Moisés, jun jeꞌlalaj akꞌal cho ri Dios. Oxibꞌ ikꞌ xkichajij ri utat unan cho ri kachoch.
Naquela época nasceu Moisés, e era muito bonito para Deus. Ele foi alimentado por três meses na casa de seu pai.
21 Are xkiya bꞌi we akꞌal riꞌ pa kamikal, ri umiꞌal ri Faraón xuriq ri akꞌal xukꞌiyisaj, xrilo, jer xubꞌan ral che.
Quando ele foi abandonado, a filha do Faraó o acolheu e o criou como seu próprio filho.
22 Xtijox kꞌu ri Moisés rech karetaꞌmaj ronojel ri etaꞌmabꞌal kech ri aꞌj Egipto, xuxik jun kwinel laj achi pa ri uchꞌawem xuqujeꞌ pa ronojel ri xubꞌano.
Moisés foi instruído em toda a sabedoria dos egípcios. Ele era poderoso em suas palavras e obras.
23 Kawinaq ujunabꞌ ri Moisés are xpe pa ranimaꞌ, xubꞌuꞌsolij ri e rachalal ri tinimit Israel.
Mas quando ele tinha quarenta anos de idade, veio ao seu coração visitar seus irmãos, os filhos de Israel.
24 Are xril ri jun aj Egipto chi tajin kubꞌan kꞌax che jun aj Israel xutoꞌo, xukamisaj ri aj Egipto rumal ri kꞌax ri xubꞌan che ri aj Israel.
Ao ver um deles sofrendo mal, ele o defendeu e vingou aquele que era oprimido, atingindo o egípcio.
25 Puꞌkꞌuꞌx ri Moisés chi ri e rach taq aꞌj Israel kakichomaj chi are ri Dios taqowinaq bꞌik che kikolik. Man xkichomaj ta kꞌut.
Ele supunha que seus irmãos entendiam que Deus, por sua mão, estava lhes dando libertação; mas eles não entendiam.
26 Chukabꞌ qꞌij xeꞌril ri Moisés kebꞌ aꞌj Israel tajin kechꞌoꞌjinik, are xraj xuꞌjacho, xubꞌij chike: “¿Jas che kixchꞌoꞌjinik iwachalal iwibꞌ?”
“No dia seguinte, ele lhes apareceu enquanto lutavam, e os exortou a ficarem em paz novamente, dizendo: 'Senhores, vocês são irmãos'. Por que vocês se enganam uns aos outros?
27 Are kꞌu ri tajin kubꞌan kꞌax che ri rachiꞌl, xupaqchiꞌj bꞌik ri Moisés je laꞌ, xubꞌij che: “¿Jas awe che? ¿Jachin xat kojow che taqanel o che qꞌatal tzij pa qawiꞌ?
Mas aquele que fez mal ao próximo o afastou, dizendo: 'Quem fez de vocês um soberano e um juiz sobre nós?
28 ¿Teꞌq are kawaj kinakamisaj jetaq ri xabꞌan che ri jun aj Egipto?”
Você quer me matar como matou o egípcio ontem?
29 Are xuta ri Moisés we riꞌ xanimaj bꞌik, xeꞌ pa ri tinimit Madián. Xkꞌojiꞌ chkixoꞌl ri winaq ri man uꞌwinaqil taj. Chilaꞌ xaꞌlax wi e kebꞌ chike ri ukꞌojol.
Moisés fugiu deste ditado, e se tornou um estranho na terra de Midian, onde se tornou o pai de dois filhos.
30 Are ikꞌowinaq chi kawinaq junabꞌ, jun ángel xukꞌut ribꞌ cho ri Moisés pa nikꞌaj kꞌix kajinow pa qꞌaqꞌ pa ri katzꞌinow ulew chuxukut ri juyubꞌ Sinaí.
“Quando quarenta anos foram cumpridos, um anjo do Senhor apareceu-lhe no deserto do Monte Sinai, em uma chama de fogo em um arbusto.
31 Ri Moisés sibꞌalaj xuxiꞌj ribꞌ are xril we jastaq riꞌ, xqet rukꞌ rech qas karil ri tajin kakꞌulmatajik. Xpe kꞌu ri uchꞌabꞌal ri Dios, xubꞌij che:
Quando Moisés o viu, ele se perguntou à vista. Ao aproximar-se para ver, a voz do Senhor veio até ele,
32 “In riꞌ ri in kiDios ri amam ojer, ri uDios ri Abraham, ri Isaac, xuqujeꞌ ri Jacob”. Ri Moisés are xuta we riꞌ, xuchapleꞌj bꞌiribꞌatem man xukochꞌ ta chik xkaꞌyik.
'Eu sou o Deus de seus pais: o Deus de Abraão, o Deus de Isaac, e o Deus de Jacó'. Moisés tremeu e não ousou olhar.
33 Ri Dios kꞌut xubꞌij che: Chawesaj ri axajabꞌ, rumal chi at kꞌo chinuwach.
O Senhor disse-lhe: 'Tirai as sandálias, pois o lugar em que estais é terra santa'.
34 Qas tzij wilom chi ri nutinimit Israel kuriq kꞌax rumal chi ri aꞌj Egipto e kibꞌanom kajchakibꞌ chike xuqujeꞌ nutom ri kichꞌawem kakita tobꞌanik chwe. Rumal waꞌ in petinaq che kitzoqopixik. Xaq jeriꞌ katintaq bꞌik pa ri tinimit Egipto.
Certamente vi a aflição do meu povo que está no Egito, e ouvi seus gemidos. Desci para entregá-los. Agora venha, eu o enviarei ao Egito”.
35 Xaq jeriꞌ ri Dios xutaq bꞌik ri achi ri xketzelaj uwach nabꞌe mul, are xkibꞌij che: ¿Jachin xat kojow che taqanel o che qꞌatal tzij pa qawiꞌ? Xa kꞌu are ri Dios xubꞌan taqanel xuqujeꞌ kꞌamal bꞌe che ri Moisés, rech ri utinimit Israel. Are waꞌ ri xubꞌij ri ángel che, are xukꞌut ribꞌ choch pa ri kꞌix.
“Este Moisés a quem recusaram, dizendo: 'Quem te fez governante e juiz?'-Deus o enviou como governante e libertador pela mão do anjo que lhe apareceu no mato.
36 Ri Moisés xresaj loq ri tinimit Israel pa Egipto rukꞌ kꞌutbꞌal xuqujeꞌ mayijabꞌal taq jastaq. Xukꞌam kibꞌe pa ri plo xuqujeꞌ xukꞌam kibꞌe kawinaq junabꞌ pa ri katzꞌinow ulew.
Este homem os conduziu para fora, tendo feito maravilhas e sinais no Egito, no Mar Vermelho e no deserto por quarenta anos.
37 Ri Moisés xubꞌij chike ri winaq aꞌj Israel: Ri Dios kuchaꞌ na jun chike ri qawinaq, rech kuqꞌalajisaj ri utzij ri Dios jetaq ri kinbꞌan in.
Este é aquele Moisés que disse aos filhos de Israel: 'O Senhor nosso Deus levantará um profeta para vós do meio de vossos irmãos, como eu'.
38 Xuqujeꞌ xkꞌojiꞌ kukꞌ ri qamam pa ri katzꞌinow ulew xubꞌij chike ronojel ri tzij rech kꞌaslemal ri xubꞌij ri ángel che pa ri juyubꞌ Sinaí.
Este é aquele que estava na assembléia no deserto com o anjo que lhe falou no Monte Sinai, e com nossos pais, que receberam revelações vivas para nos dar,
39 Are kꞌu ri aꞌj Israel man xeniman taj. Man xkaj taj xkinimaj ri Moisés, are xkaj ketzalij kan pa Egipto.
a quem nossos pais não seriam obedientes, mas o rejeitaram e voltaram em seus corações para o Egito,
40 Jun qꞌijal kꞌut xkibꞌij ri aꞌj Israel che ri Aarón, rachalal ri Moisés: Ri Moisés xujresaj loq pa ri tinimit Egipto, man qetaꞌm ta kꞌut jas xkꞌulmataj rukꞌ, are katanik chabꞌana jun qadios rech kukꞌam qabꞌe xuqujeꞌ kujuchajij.
dizendo a Aarão: 'Fazei-nos deuses que irão adiante de nós, pois quanto a este Moisés que nos conduziu para fora da terra do Egito, não sabemos o que aconteceu com ele'.
41 Xkibꞌan kꞌu jun wakax che kidios, kꞌa te riꞌ xkiqꞌijilaꞌj xuqujeꞌ xkiporoj jastaq choch xuqujeꞌ xeꞌkiꞌkot che ri xkibꞌano.
Eles fizeram um bezerro naqueles dias, e trouxeram um sacrifício ao ídolo, e se alegraram com as obras de suas mãos.
42 Rumal riꞌ, ri Dios xutas ribꞌ chike, rumal cher xkichapleꞌj uqꞌijilaꞌxik ri chꞌumil ri e kꞌo cho ri kaj. Ri Dios xubꞌij pa ri kiwuj ri e qꞌalajisal taq utzij ri Dios. Tinimit rech Israel ¿la chwe in xiya wi sipanik xuqujeꞌ la xitzuj aꞌwaj chinuwach ronojel ri kawinaq junabꞌ ri xixkꞌojiꞌ pa ri katzꞌinow ulew?
Mas Deus se afastou e os entregou para servir ao exército do céu, como está escrito no livro dos profetas, “Você me ofereceu animais mortos e sacrifícios? quarenta anos no deserto, ó casa de Israel?
43 Xa kꞌu xitelelaꞌ ri rachoch ri idios Moloc, xuqujeꞌ ri idios Refán ix xixbꞌanow ri tzꞌaq kꞌa te riꞌ xiꞌqꞌijilaꞌj. Rumal riꞌ kinbꞌan chiꞌwe chi kixkꞌam na bꞌik naj che ri kꞌo wi ri tinimit Babilonia.
Você assumiu o tabernáculo de Moloch, a estrela de seu deus Rephan, os números que você fez para adorar, por isso vos levarei para além da Babilônia”.
44 Ri qamam ojer xkukꞌaꞌj ri Tabernáculo rech ri chꞌekom tzij pa taq ri ulew ri katzꞌinowik. Je xbꞌan chuyakik jetaq ri xbꞌix che ri Moisés rumal ri Dios.
“Nossos pais tinham o tabernáculo do testemunho no deserto, como aquele que falou com Moisés lhe ordenou que o fizesse de acordo com o padrão que ele tinha visto;
45 Ri Tabernáculo xkikꞌamawaꞌj ri qatat qanan xkikoj rukꞌ ri Josué are xkechabꞌej ri nikꞌaj tinimit chik ri xjach chike rumal ri Dios kꞌa pa taq ri qꞌij rech ri David.
que também nossos pais, por sua vez, trouxeram com Josué quando entraram na posse das nações que Deus expulsou diante da face de nossos pais para os dias de Davi,
46 Ri David sibꞌalaj xqaj cho ri Dios, rumal riꞌ xubꞌij che ri Dios chi karaj kuyak jun Templo rech ri uDios ri Jacob.
que encontrou favor aos olhos de Deus, e pediu para encontrar uma morada para o Deus de Jacó.
47 Are ri Salomón ri ukꞌojol xyakow we ja riꞌ.
Mas Salomão construiu-lhe uma casa.
48 Ri kwinelalaj Dios kꞌut man kakꞌojiꞌ ta kꞌu pa taq ri ja bꞌanom kumal achyabꞌ, are waꞌ ri xubꞌij chuchiꞌ jun qꞌalajisal utzij:
Entretanto, o Altíssimo não habita em templos feitos com as mãos, como diz o profeta,
49 Ri kaj are nutꞌuyulibꞌal, ri ulew are nutakꞌalibꞌal. Maj jun kakwinik kuyak jun Templo jawjeꞌ kinuxlan wi.
'o céu é meu trono, e a terra um escabelo para os meus pés. Que tipo de casa você vai me construir?” diz o Senhor. Ou qual é o lugar do meu descanso?
50 In xintikow ri kaj ulew.
Minha mão não fez todas essas coisas”?
51 Ri Esteban are jubꞌiqꞌ karaj katoꞌtaj che tzijonem xubꞌij chike ri qꞌatal taq tzij: Ix sibꞌalaj ix kon, man kichꞌobꞌ taj ri utzij ri Dios, xaq ix junam kukꞌ ri imam, amaqꞌel man inimam taj ri Uxlabꞌixel.
“Você de pescoço duro e incircunciso no coração e nos ouvidos, você sempre resiste ao Espírito Santo! Como fizeram seus pais, assim fazem vocês.
52 Aꞌreꞌ xkibꞌan kꞌax chike ri e qꞌalajisal taq utzij ri Dios, xuqujeꞌ ri ix xiꞌkamisaj ri xkitzijoj ri upetibꞌal ri sukꞌ achi, ri Mesías, ri xikꞌayij xuqujeꞌ xikamisaj.
Qual dos profetas não foi perseguido por seus pais? Eles mataram aqueles que predisseram a vinda do Justo, dos quais vocês se tornaram agora traidores e assassinos.
53 Man xinimaj ta ri utaqanik ri Dios ri xikꞌamawaꞌj chike ri angelibꞌ.
Vocês receberam a lei como ela foi ordenada pelos anjos, e não a cumpriram”!
54 Are xkita ri qꞌatal taq tzij ri xubꞌij ri Esteban, xeyojtajik xuqujeꞌ xkiqutꞌutꞌej ri kiware.
Agora, quando ouviram estas coisas, foram cortados até o coração, e lhe rangeram os dentes.
55 Ri Esteban nojinaq rukꞌ ri ukwinem ri Uxlabꞌixel xkaꞌy chikaj, xril ri Dios rukꞌ ronojel ri ujuluwem xuqujeꞌ ri Jesús takꞌal pa ri uwiqiqꞌabꞌ.
Mas ele, estando cheio do Espírito Santo, olhou firmemente para o céu e viu a glória de Deus, e Jesus em pé à direita de Deus,
56 Xubꞌij: Kinwil le kaj jaqalik, kinwil xuqujeꞌ le Jesús, uKꞌojol ri Achi, takꞌal pa ri jun jeꞌl laj kꞌolibꞌal pa ri uwiqiqꞌabꞌ ri Dios.
e disse: “Eis que vejo os céus abertos e o Filho do Homem em pé à direita de Deus”!
57 Ri e qꞌatal taq tzij xkitzꞌapij ri kixikin, ko xkiraqaqej kichiꞌ, kꞌa te riꞌ konojel xebꞌe chirij ri Esteban.
Mas eles gritaram com voz alta e pararam seus ouvidos, depois se apressaram a golpeá-lo com um só acordo.
58 Xkesaj bꞌik pa ri tinimit, xkibꞌan che abꞌaj. Ri achyabꞌ ri xkibꞌan tzij chirij ri Esteban xkiya kan ri katzꞌyaq rech kachajix rumal jun ala ubꞌiꞌ Saulo.
Eles o expulsaram da cidade e o apedrejaram. As testemunhas colocaram suas vestes aos pés de um jovem chamado Saul.
59 Are tajin kakꞌyaq che abꞌaj ri Esteban, xubꞌan chꞌawem, xubꞌij: Ajawxel Jesús, kꞌama la ri wanimaꞌ.
Apedrejaram Estêvão quando ele gritou, dizendo: “Senhor Jesus, receba meu espírito”!
60 Kꞌa te riꞌ xukulik xtzaqik ko xuraq uchiꞌ xubꞌij: Ajawxel, man kaqꞌat ta la tzij pa kiwiꞌ we winaq riꞌ rumal we mak tajin kakibꞌano. Are tajin kubꞌij we tzij riꞌ, xkamik.
Ele se ajoelhou e gritou com voz alta: “Senhor, não detenha este pecado contra eles”! Quando ele disse isto, ele adormeceu.

< Hechos 7 >