< Hechos 21 >

1 Are xqajach qibꞌ kukꞌ ri alaxik, xujok pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ, sukꞌum xujeꞌ pa leꞌaj sutital che jaꞌ ubꞌiꞌnam Cos. Chukabꞌ qꞌij xujqꞌax chik pa ri tinimit Rodas, kꞌa te riꞌ xujeꞌ pa ri tinimit Pátara.
Yɛne Efeso asafo mpanyimfo no dii ntetewmu no, yesii mu nam asu ani tee kɔɔ Ko. Ade kyee no, yekoduu Rodo na yefii hɔ kɔɔ Patara.
2 Xqariq kꞌu jun jukubꞌ bꞌinibꞌal ri kꞌo pa Pátara ri keꞌ pa Fenicia, xujeꞌ chupam.
Yenyaa hyɛn bi a ɛrekɔ Foinike kɔtenaa mu kɔe.
3 Are xujqꞌax pa ri plo, xqil apanoq pa ri qamox ri chꞌaqaꞌp ulew sutital che jaꞌ ubꞌiꞌ Chipre, xqataqej ri qabꞌe, xujopan je laꞌ pa Tiro ri kꞌo pa Siria xujikꞌow na chilaꞌ rumal chi ri jukubꞌ bꞌinibꞌal xuya na nikꞌaj jastaq chilaꞌ.
Yeduu baabi a yɛn ani tua Kipro no, yetwaa ho wɔ benkum fam kɔɔ Siria. Yesii fam wɔ Tiro, efisɛ na ɛhɔ na wɔrekoyi hyɛn no mu nneɛma.
4 Xeꞌqariq kꞌu jujun kojonelabꞌ chilaꞌ, xujkanaj kan wuqubꞌ qꞌij kukꞌ. E kꞌo kꞌu e kojonelabꞌ ri xkiqꞌalajisaj jastaq ri xubꞌij ri Uxlabꞌixel chike, rumal riꞌ xkibꞌij che ri Pablo chi man keꞌ ta pa ri tinimit Jerusalén.
Yehuu asuafo bi wɔ hɔ tenaa wɔn nkyɛn dii nnaawɔtwe. Asuafo no nam Honhom Kronkron adiyi so bɔɔ Paulo kɔkɔ sɛ ɔnkɔ Yerusalem.
5 Are xtzꞌaqat wuqubꞌ qꞌij uj kꞌo kukꞌ ri kojonelabꞌ, xujel bꞌik pa ri tinimit Tiro. Konojel ri kojonelabꞌ, ri achyabꞌ, ri e kixoqil, xuqujeꞌ ri e kalkꞌwaꞌl xujeꞌkijacha kanoq. Are xujopan chuchiꞌ ri plo xujxukiꞌk, xqbꞌan chꞌawem cho ri Dios.
Nanso bere duu sɛ ɛsɛ sɛ yefi hɔ no, yegyaw wɔn hɔ kɔe. Asuafo no nyinaa ne wɔn yerenom ne wɔn mma kogyaa yɛn kwan koduu mpoano. Yeduu hɔ no yɛn nyinaa buu nkotodwe bɔɔ mpae.
6 Kꞌa te riꞌ xeꞌqamatzej kanoq kꞌa te riꞌ xujtzalij pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, ri aꞌlaxik kꞌut xetzalij kan cho kachoch.
Afei yɛkrakraa yɛn ho yɛn ho wiei no, yɛkɔtenaa hyɛn no mu maa wɔn nso san kɔɔ fie.
7 Ri uj xqataqej ri qabꞌe pa ri plo, qelik loq pa ri tinimit Tiro xujopan pa ri tinimit Tolemaida. Xqaya rutzil kiwach ri qachalal ri e kꞌo chilaꞌ xuqujeꞌ xujkanaj kan jun qꞌij kukꞌ.
Yefi Tiro no, yɛtoaa yɛn akwantu no so faa nsu ani koduu Ptolemai. Yeduu hɔ no yekokyiaa asuafo a wɔwɔ hɔ no dii wɔn nkyɛn da koro.
8 Chukabꞌ qꞌij ri Pablo xuqujeꞌ ri uj xujel bꞌik pa Tolemaida, xujeꞌ pa ri tinimit Cesarea, are uj kꞌo chi chilaꞌ xujeꞌ cho rachoch ri Felipe, tzijol rech ri Utz laj uTzij ri Dios, jun chike ri wuqubꞌ patanijelabꞌ ri xechaꞌ pa Jerusalén.
Yefii hɔ nʼadekyee so kɔɔ Kaesarea kɔtenaa ɔsɛmpakafo Filipo a na ɔka mmarima baason a woyii wɔn wɔ Yerusalem no ho no fi.
9 Ri Felipe e kꞌo kajibꞌ umiꞌal ri man e kꞌulan taj. We alitomabꞌ riꞌ e qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios.
Na Filipo wɔ mmabea baanan a wɔnwaree ɛ, na wɔhyɛ nkɔm.
10 Kebꞌ oxibꞌ qꞌij chik uj kꞌo chilaꞌ, are xopan jun qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios, ubꞌiꞌ Agabo upetik pa ri tinimit Judea.
Yɛtenaa hɔ kyɛɛ kakra no, odiyifo bi a wɔfrɛ no Agabo fii Yudea baa hɔ.
11 Xujuchꞌabꞌej, kꞌa te riꞌ xukꞌam ri ximbꞌal upam ri Pablo, xuxim ri raqan xuqujeꞌ ri uqꞌabꞌ rukꞌ, xubꞌij: Ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel kubꞌij are kopan ri ajchoqꞌe we pas riꞌ pa ri tinimit Jerusalén, jewaꞌ kakibꞌan na ri winaq aꞌj Israel chuyutik. Kakijach na pa kiqꞌabꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj.
Ɔbaa faako a yɛwɔ no, ɔfaa Paulo abɔso de kyekyeree ne nan ne ne nsa kae se, “Asɛm a Honhom Kronkron ka ni, ‘Sɛnea Yudafo a wɔwɔ Yerusalem no bɛkyekyere onipa a abɔso yi yɛ ne dea no, na wɔde no ahyɛ amanamanmufo no nsa ni!’”
12 Are xqata we tzij riꞌ, uj e qachiꞌl ri winaq aꞌj Cesarea xqabꞌochiꞌj ri Pablo rech man keꞌ ta pa Jerusalén.
Yɛtee saa asɛm no, yɛne wɔn a na yɛne wɔn wɔ hɔ no nyinaa srɛɛ Paulo sɛ ɔnnkɔ Yerusalem.
13 Ri Pablo kꞌut xubꞌij: ¿Jas che kixoqꞌik, xaq kiyak nubꞌis? Ri in nujachom wibꞌ, man xwi taj pa yutik, xane nujachom wibꞌ pa kamikal rumal rech ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel je laꞌ pa ri tinimit Jerusalén.
Na ɔka kyerɛɛ wɔn se, “Osu a musu de rehyɛ me awerɛhow yi ase ne dɛn? Me de, masiesie me ho sɛ ɛnyɛ kyekyere a wɔbɛkyekyere me wɔ Yerusalem no na misuro, na sɛ etwa sɛ miwu ma Awurade Yesu a, mewu.”
14 Man xujkwin ta kꞌut xqaqꞌatej, xaq xqaya chi jeriꞌ, Xwi xqabꞌij che: ¡Chubꞌana ri urayibꞌal ukꞌuꞌx ri Ajawxel awukꞌ!
Yɛkae kae a wampene no yegyae kae se, “Nea Awurade pɛ na ɛnyɛ.”
15 Are ikꞌowinaq chi kebꞌ oxibꞌ qꞌij, xqasukꞌumaj ri qajastaq xujeꞌ pa ri tinimit Jerusalén.
Nna bi akyi no, yɛboaboaa yɛn ho fii hɔ kɔɔ Yerusalem.
16 Xujkachiꞌlaj bꞌik jujun kojonelabꞌ aꞌj Cesarea. Jun chike ubꞌiꞌ Mnasón kel pa Chipre. Ojer laj kojonel, qachomam kꞌut chi kujkanaj kan rukꞌ cho ri rachoch.
Kaesarea asuafo no bi ne yɛn kɔe. Yeduu hɔ no, yɛkɔsoɛɛ Mnason a ofi Kipro a ogyee Yesu Kristo dii akyɛ no fi.
17 Are xujopan pa ri tinimit Jerusalén, xujkikꞌulaj ri qachalal, sibꞌalaj xekiꞌkot qukꞌ.
Yeduu Yerusalem no, asuafo a wɔwɔ hɔ no nyinaa gyee yɛn ɔfɛw so.
18 Chukabꞌ qꞌij xeꞌ ri Pablo qukꞌ, xujeꞌ kꞌu chuchꞌabꞌexik ri Jacobo. Kimulim kꞌu kibꞌ konojel ri kꞌamal taq kibꞌe ri kojonelabꞌ rech Jerusalén chilaꞌ.
Ade kyee no, Paulo ne yɛn kokyia Yakobo ne Yerusalem asafo no mu mpanyimfo.
19 Ri Pablo xuya rutzil kiwach konojel, kꞌa te riꞌ xutzijoj ronojel ri ubꞌanom ri Dios chkixoꞌl ri winaq ri man aꞌj Israel taj.
Nkyia no akyi no, Paulo kaa biribiara a Onyankopɔn nam ne som no so ayɛ wɔ amanamanmufo no mu no kyerɛɛ wɔn.
20 Are xkita ri xubꞌij, xkiya uqꞌij ri Dios. Xkibꞌij che ri Pablo: Jeꞌ, qachalal. Pune ta ne jeriꞌ, e kꞌi mil winaq aꞌj Israel e kojoninaq. Kakibꞌij chi rajawaxik wi kaqataqej u ubꞌanik ri kubꞌij ri utaqanik ri Moisés.
Wotiee Paulo amanneɛbɔ no wiei no, wɔhyɛɛ Onyankopɔn anuonyam. Na wɔka kyerɛɛ no se, “Onua, wʼankasa wudi adanse sɛ Yudafo mpempem na na wɔabɛyɛ asuafo a wɔn nyinaa nso di yɛn mmara no so.
21 Bꞌiꞌtal kꞌu chike we winaq riꞌ chi ri at tajin kaꞌtijoj konojel ri winaq aꞌj Israel chi man rajawaxik ta chik keꞌniman che ri xtaqan wi ri qamam Moisés. Xuqujeꞌ kakibꞌij chi kabꞌij chi man rajawaxik taj kokisax ketal xuqujeꞌ man rajawaxik taj kakaꞌn ri naqꞌatajibꞌal ke ri winaq aꞌj Israel.
Saa nnipa yi ate sɛ wutia Mose mmara no ne Yudafo amanne; ɛne sɛ, wokyerɛkyerɛ Yudafo a wɔte amanamanmufo no mu se wonntwa wɔn mma twetia na wonnni yɛn amanne nso so.
22 ¿Jas kꞌu kaqabꞌano? Kakimulij na kibꞌ riꞌ ri winaq are kakito chi at ulinaq waral.
Nea ɛbɛyɛ biara, wɔbɛte sɛ woaba ha. Enti yɛbɛyɛ no dɛn?
23 Are utz na we kabꞌan ri kaqabꞌij: e kꞌo kajibꞌ achyabꞌ qukꞌ ri kakaꞌn na jas ri xkitzuj u ubꞌanik cho ri Dios.
Yɛ nea yɛrebɛka akyerɛ wo yi. Mmarima baanan bi wɔ yɛn nkyɛn ha a, wɔaka ntam.
24 Chaꞌkꞌama bꞌik we achyabꞌ riꞌ awukꞌ pa ri Templo, are kakesaj ri awas chikij, chabꞌana awe kukꞌ. Chaya ri pwaq ri rajawaxik chike rech kekwinik kakisokaj ri kiwiꞌ rech konojel kakilo chi man qas tzij ta riꞌ ri kabꞌix chawe, xane at kanimaj ri kubꞌij ri utaqanik ri Moisés.
Wo ne wɔn nkɔ na munkodwira mo ho na tua ho ka ma wɔn sɛnea ɛbɛyɛ a, wobetumi atwitwa wɔn tinwi. Eyi bɛma obiara ahu sɛ nsɛm a wɔte faa wo ho no mu biara nyɛ nokware, efisɛ wʼankasa mpo wudi Mose mmara no so.
25 Are kꞌu ri winaq ri e kojoninaq ri man aꞌj Israel taj, qatzꞌibꞌam bꞌik wuj chike, qabꞌim chike chi rajawaxik man kakitij ta ri tiꞌj ri yoꞌm chkiwach taq tyox ri xa e bꞌanom kumal winaq, man kakitij ta kikꞌ, man kakitij ta ki tiꞌjol awaj e jitzꞌatalik, xuqujeꞌ man kakaꞌn ta mak kukꞌ taq achyabꞌ xuqujeꞌ ixoqibꞌ.
Amanamanmufo a wɔabɛyɛ asuafo no de, wɔakyerɛw akɔma wɔn akyerɛ gyinae a yɛasi sɛ, wonnni aduan biara a wɔde abɔ afɔre ama abosom; wonnni mogya; wonnni aboa biara a wɔantwa ne mene ansa na owui; na afei nso wɔntwe wɔn ho mfi aguamammɔ ho.”
26 Xpe kꞌu ri Pablo, xuꞌkꞌam bꞌik kajibꞌ achyabꞌ rukꞌ. Chukabꞌ qꞌij xresaj ri awas chirij junam kukꞌ, kꞌa te riꞌ xok pa ri Templo chubꞌixik chike janipa qꞌij karaj na chi resaxik ri awas chikij, are kakitzuj aꞌwaj chi kijujunal cho ri Dios.
Ade kyee no, Paulo ne mmarima no kodwiraa wɔn ho. Ɔne wɔn kɔɔ asɔredan mu kɔkyerɛɛ da a wobewie wɔn ahodwira no ne da a wɔbɛbɔ afɔre ama wɔn mmaako mmaako.
27 Jubꞌiqꞌ kꞌu karaj katzꞌaqat ri wuqubꞌ qꞌij, e kꞌo jujun winaq aꞌj Israel e petinaq pa ri tinimit Asia ri xkil ri Pablo kꞌo pa ri Templo. Xeꞌkimulij ri winaq, xkikoj kikꞌuꞌx,
Nnanson no reyɛ atwam no, Yudafo bi a wofi Asia huu Paulo wɔ asɔredan no mu. Wɔhwanyan nnipa a wɔwɔ hɔ no nyinaa ma wɔkyeree Paulo.
28 xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij: ¡Achyabꞌ aꞌj Israel! ¡Chujitoꞌ! We achi riꞌ kawaꞌkat pa ronojel taq ri tinimit. Kuya kꞌutuꞌn chike ri winaq puꞌwi ri man utz taj kakibꞌan ri qawinaqil, chrij ri utaqanik ri Moisés, xuqujeꞌ chrij we loqꞌalaj ja riꞌ. Uꞌkꞌamom kꞌu bꞌik jujun winaq aꞌj Grecia ri man e qawinaqil taj pa ri Templo, ubꞌanom ri awas ubꞌanik pa we loqꞌalaj kꞌolibꞌal riꞌ.
Wɔteɛteɛɛ mu se, “Israel mmarima, monsɔre mmɛboa yɛn! Oyi ne ɔbarima a baabiara a ɔbɛkɔ no ɔnam ne nkyerɛkyerɛ so tia Israelfo, Mose mmara ne asɔredan yi. Mpo ɔde amanamanmufo bi aba ha de agu Kronkronbea ha ho fi.”
29 Je xkibꞌij waꞌ rumal cher kilom chi ri Pablo kꞌo pa ri tinimit Jerusalén, rachiꞌl ri Trófimo aj Éfeso, man aj Israel taj. Pa kikꞌuꞌx kꞌut chi xukꞌam bꞌik pa ri Templo.
Nea enti a wɔkaa saa asɛm yi ne sɛ, na wɔahu Paulo ne Efesoni Trofimo wɔ kurom hɔ, enti na wosusuw sɛ Paulo de no akɔ asɔredan mu hɔ.
30 Konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén xeꞌl chꞌuꞌj. Aninaq xkimulij kibꞌ, xkichap ri Pablo, xkichararej loq chupam ri Templo, xkitzꞌapij kꞌu kan ri uchiꞌ ri tinimit.
Wɔtee saa no, kurow mu no nyinaa bɔɔ twi kɔkyeree Paulo, twee no fii asɔredan no mu hɔ. Wɔtotoo asɔredan no apon no nyinaa mu ntɛm so.
31 Tajin kakitzukuj jas kakibꞌan chukamisaxik are xuta ri achi, ri kinimal ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit aꞌj Roma, chi konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén e chꞌuꞌjarinaq.
Bere a dɔm no pɛɛ sɛ wokum Paulo no, obi kɔka kyerɛɛ Roma asraafo sahene no se basabasa asi Yerusalem.
32 Ri nim taqanel riꞌ xuꞌmulij jujun aꞌj chꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuqujeꞌ jujun chike ri kinimal taq ri aꞌj chꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, aninaq xebꞌe jawjeꞌ e kꞌo wi ri winaq. Are xkil ri winaq ri nim taqanel e rachiꞌl ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xkitanabꞌaꞌ uchꞌayik ri Pablo.
Amono mu hɔ ara ɔsahene no ne asraafo mpanyin bi ne asraafo bi de ahoɔhare kɔɔ nea dɔm no ahyia hɔ. Bere a nnipa no huu no ne asraafo no, wogyaee Paulo hwe.
33 Xpe kꞌu ri achi riꞌ ri kataqan pa kiwiꞌ ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuꞌchapa ri Pablo. Kꞌa te riꞌ xtaqan chuyutik rukꞌ kebꞌ chꞌichꞌ ximbꞌal. Xuta kꞌu chike ri winaq jachin riꞌ ri Pablo, xuqujeꞌ jas ri umak.
Ɔsahene no kosoo Paulo mu, kyerɛɛ sɛ wɔmfa nkɔnsɔnkɔnsɔn abien ngu no. Afei obisae se, “Hena ne saa ɔbarima yi? Bɔne bɛn na wayɛ?”
34 Are kꞌu ri winaq xkiraq kichiꞌ, jaljoj ri kakibꞌij. Ri achi man xkwin ta chuchꞌobꞌik jas ri xkꞌulmatajik rumal cher man kꞌyaqal ta ri kakibꞌij. Xtaqan kꞌu bꞌik chukꞌamik ri Pablo pa ri ja ri e kꞌo wi ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit.
Nnipa no ano antumi ankɔ bɛnkoro; ebinom ka sɛɛ a, na afoforo nso aka sɛɛ. Saa basabasa yi amma ɔsahene no antumi anhu asɛm pɔtee a asi. Ɛno nti, ɔhyɛɛ nʼasraafo no sɛ wɔmfa Paulo nkɔ aban mu.
35 Are xoꞌpan cho taq ri wiq rech ri ja, ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit ri e kꞌamowinaq bꞌik ri Pablo xkitelej, xkipaqabꞌaꞌ, rumal cher konojel ri winaq kakaj kakesaj kan ri Pablo rech kakichꞌayo.
Wɔde Paulo duu atrapoe no ano no, dɔm no bɔ toaa no enti asraafo no maa no so kɔe.
36 Konojel kꞌu ri winaq ri e teren chikij kakiraq kichiꞌ, kakibꞌij: ¡Kamisaxoq!
Dɔm no tu dii wɔn akyi teɛteɛɛ mu se, “Munkum no!”
37 Are xkꞌam bꞌik ri Pablo pa ri ja ri e kꞌo wi ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuta che ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ, xubꞌij: ¿La utz kintzijon jubꞌiqꞌ ukꞌ la? Ri achi xuta che, xubꞌij: ¿La awetaꞌm katchꞌaw pa chꞌabꞌal griego?
Wɔde Paulo rekɔ aban mu no, obisaa ɔsahene no se, “Mesrɛ wo, metumi aka asɛm bi akyerɛ wo ana?” Ɔsahene no nso bisaa no se, “Enti, wote Hela kasa?
38 ¿La man at riꞌ ri achi, ri at aj Egipto, ri chi kebꞌ oxibꞌ qꞌij xwaꞌjil chirij ri qꞌatbꞌal tzij, kꞌa te riꞌ xuꞌmulij kajibꞌ mil achyabꞌ kamisanelabꞌ, xukꞌam bꞌik pa ri juyubꞌ ri katzꞌinowik?
Ɛnyɛ wo ne Misraimni a da bi ofii basabasayɛ ase dii mmarima awudifo mpem anan anim kɔɔ sare so no?”
39 Xubꞌij kꞌu ri Pablo che: In in jun chike ri winaq aꞌj Israel, xinalax pa ri tinimit Tarso, jun tinimit rech Cilicia ri nim u ubꞌanik. Bꞌana la jun toqꞌobꞌ chwe, ya la bꞌe chwe kenchꞌabꞌej ri winaq.
Paulo buaa no se, “Meyɛ Yudani a wɔwoo me wɔ Tarso; Kilikia kurow a agye din no mu nipa ne me. Mesrɛ wo, ma me ho kwan na me ne nnipa no nkasa.”
40 Ri achi xuya bꞌe che ri Pablo, ri Pablo kꞌut xtakꞌiꞌ puꞌwiꞌ taq ri wiq, xuyak ri uqꞌabꞌ chkiwach ri winaq rech man kechꞌaw taj. Are xetaniꞌ ri winaq, ri Pablo xuchꞌabꞌej pa ri tzijobꞌal hebreo, xubꞌij:
Ɔsahene no maa Paulo kwan ma ogyinaa atrapoe no so nyamaa nnipa no. Wɔyɛɛ komm no, Paulo kasa kyerɛɛ wɔn wɔ Arameike kasa mu se:

< Hechos 21 >