< Hechos 10 >

1 Kꞌo jun achi ubꞌiꞌnam Cornelio je laꞌ pa ri tinimit Cesarea, jun kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit pa ri tinimit Roma rech ri wokaj ubꞌiꞌnam Italiano.
E havia em Cesareia um certo varão por nome Cornélio, centurião da coorte chamada italiana,
2 Ri Cornelio sibꞌalaj kubꞌan toqꞌobꞌ chike ri winaq. Ri Cornelio xuqujeꞌ ri e kꞌo rukꞌ pa rachoch kakimochꞌ kibꞌ cho ri Dios kasipan chike ri e mebꞌaibꞌ xuqujeꞌ kubꞌan chꞌawem amaqꞌel cho ri Dios.
Piedoso e temente a Deus, com toda a sua casa, o qual fazia muitas esmolas ao povo, e de contínuo orava a Deus.
3 Jun qꞌijal pa ri oxibꞌ hora rech bꞌenaq qꞌij, ri Cornelio xril jun ángel rech ri Dios xqet rukꞌ. ¡Cornelio! xuchixik.
Este, quase à hora nona do dia, viu claramente em visão um anjo de Deus, que se dirigia para ele e dizia: Cornélio.
4 Ko xkaꞌyik xuxiꞌj ribꞌ, xubꞌij che: ¿Jas kaj la, tat? Ri ángel xubꞌij che: Ri Dios xuta ri achꞌawem xuqujeꞌ xqaj choch ri asipanik ri xaya chike ri mebꞌaibꞌ.
E este, fixando os olhos nele, e muito atemorizado, disse: Que é, Senhor? E disse-lhe: As tuas orações e as tuas esmolas tem subido para memória diante de Deus;
5 Chanim kꞌut chaꞌtaqa bꞌik nikꞌaj achyabꞌ rech kebꞌe pa ri tinimit Jope rech keꞌkisikꞌij loq jun achi ubꞌiꞌ Simón Pedro.
Agora, pois, envia varões a Joppe, e manda chamar a Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 We achi riꞌ kꞌo cho rachoch ri Simón ri kachakun che taq tzꞌuꞌm, ri kel chuchiꞌ ri plo.
Este pousa em casa de um certo Simão curtidor, que tem a sua casa junto do mar. ele te dirá o que deves fazer.
7 Are xeꞌ ri ángel, ri Cornelio xusikꞌij kebꞌ rajchakibꞌ rachiꞌl jun ajchꞌoꞌj ri sibꞌalaj kuꞌl ukꞌuꞌx chikij.
E, ido o anjo que lhe falava, chamou dois dos seus criados, e a um piedoso soldado dos que estavam ao seu serviço.
8 Xutzijoj chike ronojel ri xkꞌulmatajik kꞌa te riꞌ xuꞌtaq bꞌik pa ri tinimit Jope.
E, havendo-lhes contado tudo, os enviou a Joppe.
9 Chukabꞌ qꞌij, are xeqeteqobꞌ ri e taqoꞌn pa ri tinimit. Ri Pedro xpaqiꞌ pa ri uwiq ri ja ri kꞌo chikaj chubꞌanik chꞌawem qas pa ri unikꞌajil qꞌij.
E no dia seguinte, indo eles seu caminho, e chegando perto da cidade, subiu Pedro ao terraço para orar, quase à hora sexta.
10 Xaq kꞌa teꞌ sibꞌalaj xnumik, are kꞌu tajin kabꞌan ri uwa xaq kꞌa teꞌ xsachiꞌk, xkꞌut kꞌu jun mayijabꞌalalaj jastaq choch.
E, tendo fome, quis comer; e, enquanto lho preparavam, sobreveio-lhe um arrebatamento de sentidos:
11 Xril ri kaj jaqalik xuqujeꞌ jun likꞌilik atzꞌyaq ximtal che ri kajibꞌ utzaꞌm tajin kaqaj loq cho ri uwachulew.
E viu o céu aberto, e que para ele descia um certo vaso, como um grande lençol atado pelas quatro pontas, e abaixando-se para a terra.
12 E kꞌo ronojel uwach aꞌwaj pa ri manta, aꞌwaj kajkaj kaqan, aꞌwaj ri kakijururej kibꞌ cho ri ulew, xuqujeꞌ aꞌwaj ri kerapinik.
No qual havia de todos os animais da terra quadrúpedes, feras e réptis, e aves do céu.
13 Kꞌa te riꞌ xuta jun chꞌabꞌal xubꞌij che: Pedro chatwaꞌjiloq, chaꞌkamisaj, kꞌa te riꞌ chaꞌtijaꞌ.
E foi-lhe dirigida uma voz: Levanta-te, Pedro, mata e come.
14 Ri Pedro xubꞌij: Tat, ri taqanik kubꞌij chi man yaꞌtal tal ketij we aꞌwaj riꞌ.
Porém Pedro disse: De modo nenhum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma comum nem imunda.
15 Ri chꞌabꞌal xtataj chi junmul, xubꞌij: Man kabꞌij taj chi man yaꞌtal taj katij ri uchꞌajchꞌobꞌem chi ri Dios.
E segunda vez lhe disse a voz: Não faças tu comum ao que Deus purificou.
16 Oxmul xril ri Pedro we kꞌulmatajem riꞌ, kꞌa te riꞌ xpaqabꞌax ri manta pa ri kaj.
E aconteceu isto por três vezes; e o vaso tornou a recolher-se para o céu.
17 Ri Pedro xmayijanik che ri xkꞌut choch, xuchomaj rij jas kel kubꞌij ri xrilo. Qas che ri qꞌotaj riꞌ, ri achyabꞌ ri xetaq bꞌik rumal ri Cornelio xkiriq ri rachoch ri Simón e takꞌatoj chik chuchiꞌ ri uchiꞌ ja.
E, estando Pedro duvidando entre si que seria aquela visão que tinha visto, eis que os varões que foram enviados por Cornélio, pararam à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Xekꞌorokꞌatik, xkito la chilaꞌ kꞌo wi ri jun achi ubꞌiꞌnam Simón.
E, chamando, perguntaram se Simão, que tinha por sobrenome Pedro, pousava ali.
19 Ri Pedro kꞌut tajin kuchomaj na jas kel kubꞌij ri xrilo are xpe ri uchꞌabꞌal ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel xubꞌij che: Oxibꞌ achyabꞌ tajin katkitzukuj.
E, pensando Pedro naquela visão, disse-lhe o espírito: Eis que três varões te buscam:
20 Chatwaꞌjiloq, chatqaj bꞌik, jat kukꞌ man kubꞌan ta kebꞌ akꞌuꞌx xa e nutaqom loq chasikꞌixik.
Levanta-te pois, e desce, e vai com eles, não duvidando; porque eu os enviei.
21 Xqaj kꞌu loq ri Pedro, xubꞌij chike ri winaq ri tajin kakitzukuj: In riꞌ ri achi ri tajin kitzukuj. ¿Jas kiwaj?
E Pedro, descendo para junto dos varões que lhe foram enviados por Cornélio, disse: Eis que sou eu a quem procurais; qual é a causa porque estais aqui?
22 Ri winaq xkibꞌij: Xa xujutaq loq ri Cornelio, jun kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ pa ri tinimit Roma, jun achi ri sibꞌalaj kuꞌtoꞌ ri winaq, xuqujeꞌ kumochꞌ ribꞌ cho ri Dios, kanimax kumal konojel ri winaq aꞌj Israel. Jun tyoxalaj ángel xbꞌin che chi rajawaxik kateꞌ at cho rachoch rech kutatabꞌej ri katzijoj che.
E eles disseram: Cornélio, o centurião, varão justo e temente a Deus, e que tem bom testemunho de toda a nação dos judeus, foi avisado por um Santo anjo para que mandasse chamar-te a sua casa, e ouvisse de ti palavras.
23 Ri Pedro xuꞌkoj bꞌik pa ri ja xubꞌij chike chi kekanaj kan che ri chaqꞌabꞌ riꞌ pa ri ja ri kꞌo wi, chukabꞌ qꞌij xeꞌ kukꞌ xerachiꞌlaj bꞌik nikꞌaj alaxik ri keꞌl pa ri tinimit Jope.
Então, chamando-os para dentro, os recebeu em casa. Porém no dia seguinte foi Pedro com eles, e foram com ele alguns irmãos de Joppe.
24 Chukabꞌ qꞌij xoꞌpan pa ri tinimit Cesarea. Ri Cornelio e rayeꞌm apanoq uꞌmulim ri rachalal xuqujeꞌ e rech taq chꞌabꞌeꞌn.
E no dia imediato chegaram a Cesareia. E Cornélio os estava esperando, tendo já convidado a seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Ri Pedro are xok bꞌik pa ri ja, xukiꞌ ri Cornelio choch, xuqꞌijilaꞌj.
E aconteceu que, entrando Pedro, saiu Cornélio a recebe-lo, e, prostrando-se a seus pés, o adorou.
26 Ri Pedro xubꞌij che: Chatwaꞌjiloq, ri in, in jun achi jetaq ri at.
Porém Pedro o levantou, dizendo: Levanta-te, eu mesmo também sou homem.
27 Xkichapleꞌj kꞌu tzij, kꞌa te riꞌ xoꞌk bꞌik jawjeꞌ ri kimulim wi kibꞌ ri nikꞌaj winaq chik.
E, falando com ele, entrou, e achou muitos que ali se haviam ajuntado.
28 Ri Pedro xubꞌij: Ix iwetaꞌm chi ri qataqanik kubꞌij chi man kuya taj chi jun winaq aj Israel katzijon rukꞌ jun winaq ri man aj Israel taj, pune jeriꞌ ri Dios xukꞌut chinuwach chi man kuya taj kinbꞌij chꞌuluj che ri uchꞌajchꞌobꞌem chi Areꞌ.
E disse-lhes: Vós bem sabeis como não é lícito a um varão judeu ajuntar-se ou chegar-se a estrangeiros; mas Deus mostrou-me que a nenhum homem chame comum ou imundo:
29 Rumal riꞌ man xinkꞌopij ta wibꞌ xinpe waral are xiniꞌsikꞌij loq. Chibꞌij bꞌa chwe jas rumal xiniꞌkꞌama loq.
Pelo que, sendo chamado, vim sem contradizer. Pergunto pois; por que razão mandastes chamar-me?
30 Ri Cornelio xutzijoj we riꞌ: Chi kajibꞌ qꞌij kanoq tajin kinbꞌan chꞌawem pa ri wachoch pa ri urox hora rech bꞌenaq qꞌij. Xaq kꞌa teꞌ jun achi karepqꞌun ri ratzꞌyaq xtakꞌatobꞌ chinuwach.
E disse Cornélio: há quatro dias estava eu em jejum até esta hora, e orava em minha casa à hora nona.
31 Xubꞌij chwe: Cornelio, ri achꞌawem xtataj rumal ri Dios xuqujeꞌ xril ri asipanik ri kaya chike ri mebꞌaibꞌ.
E eis que diante de mim se apresentou um varão com um vestido resplandecente, e disse: Cornélio, a tua oração é ouvida, e as tuas esmolas estão em memória diante de Deus
32 Chanim kꞌut chattaqan chukꞌamik ri jun achi ubꞌiꞌ Simón Pedro, kꞌo pa ri rachoch ri Simón ri kachakun che taq tzꞌuꞌm, ri kel chuchiꞌ ri plo, pa ri tinimit Jope.
Envia pois a Joppe, e manda chamar Simão, o que tem por sobrenome Pedro; este pousa em casa de Simão o curtidor, junto do mar, e ele, vindo, te falará.
33 Rumal riꞌ aninaq xintaqan che asikꞌixik, tyox chawe xatpetik. Che we chanim qonojel qamulim qibꞌ choch ri Dios, qayeꞌm kaqata ri utzij ri uyoꞌm chawe.
Assim que logo mandei a ti; e bem fizeste em vir. Agora pois estamos todos presentes diante de Deus, para ouvir tudo quanto por Deus te é mandado.
34 Ri Pedro xubꞌij: Chanim kinwilo chi ri Dios man xaq ta kuꞌchaꞌ ri winaq ri keꞌraj.
E Pedro, abrindo a boca, disse: Reconheço por verdade que Deus não faz acepção de pessoas;
35 Xane kuꞌkꞌamawaꞌj konojel ri kakimochꞌ kibꞌ choch xuqujeꞌ kakibꞌan ri utzilal.
Mas que lhe é agradável aquele que, em qualquer nação, o teme e obra a justiça.
36 Ri utz laj tzij ri yaꞌtal che ri tinimit Israel are chi kꞌo jaꞌmaril rukꞌ ri Dios, rumal ri Jesucristo, ri Ajawxel rech ronojel ri kꞌolik.
A palavra que ele enviou aos filhos de Israel, anunciando a paz por Jesus Cristo (este é o Senhor de todos),
37 Iwetaꞌm ri xkꞌulmatajik, ri xchapleꞌtaj loq pa ronojel ri tinimit Judea, pa Galilea are xbꞌantaj ri uqasanaꞌ ri Jesús rumal ri Juan
Esta palavra, vós bem sabeis, veio por toda a Judeia, começando desde a Galiléia, depois do batismo que João pregou;
38 Iwetaꞌm xuqujeꞌ chi ri Dios xuya ri kwinem rech ri Uxlabꞌixel che ri Jesús aj Nazaret. Rumal kꞌu wa ri Jesús xubꞌan ri utzilal, xuꞌkunaj ri e yawabꞌibꞌ xuqujeꞌ ri e jatꞌital rumal ri itzel, rumal kꞌo ri Dios rukꞌ.
Enquanto a Jesus de Nazareth, como Deus o ungiu com o Espírito Santo e com virtude; o qual andou fazendo bem, e curando a todos os oprimidos do diabo, porque Deus era com ele.
39 Ri uj, uj taqoꞌn xqilo ronojel ri xubꞌano pa ronojel Judea xuqujeꞌ pa Jerusalén, xqilo are xkamisaxik xuqujeꞌ xekebꞌax cho ri jun cheꞌ.
E nós somos testemunhas de todas as coisas que fez, tanto na terra da Judeia como em Jerusalém: ao qual mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Ri Dios kꞌut xukꞌastajisaj ri Jesús churox qꞌij. Ri Dios xuqujeꞌ xuya bꞌe che chi kukꞌut chi na ribꞌ junmul.
A este resuscitou Deus ao terceiro dia, e fez que fosse manifesto,
41 Man chikiwach ta konojel ri winaq xane xaq chikiwach ri xuchaꞌo rech jeriꞌ kaqaqꞌalajisaj ri xkꞌulmatajik. Uj riꞌ, ri xujwaꞌ rukꞌ, xujqumun rukꞌ are xkꞌastaj uwach chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ.
Não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus antes ordenara; a nós, que comemos e bebemos juntamente com ele, depois que resuscitou dos mortos.
42 Ri Dios xuchaꞌ ri Jesús, rech kux qꞌatal tzij pa kiwiꞌ konojel ri winaq ri e kꞌaslik xuqujeꞌ ri e kaminaq, xujutaq kꞌu chutzijoxik xuqujeꞌ chuqꞌalajisaxik chike konojel ri winaq pa ronojel ri uwachulew.
E mandou-nos pregar ao povo, e testificar que ele é aquele que por Deus foi constituido juiz dos vivos e dos mortos.
43 Are waꞌ ri xkitzijoj loq ri e qꞌalajisal taq tzij chirij ri Jesús, are xkibꞌij: jachin kakojon che Areꞌ kakuyutaj ri umak pa ri ubꞌiꞌ.
A este dão testemunho todos os profetas, de que todos os que nele crerem receberão o perdão dos pecados pelo seu nome.
44 Tajin katzijon na ri Pedro are xqaj ri Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ ri tajin kakitatabꞌej ri utz laj tzij.
E, dizendo Pedro ainda estas palavras, caiu o Espírito Santo sobre todos os que ouviam a palavra.
45 Ri e kojonelabꞌ aꞌj Israel ri e rachiꞌl bꞌi ri Pedro, xemayijanik are xkil ri usipanik ri Uxlabꞌixel xqaj pa kiwiꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj.
E os fieis que eram da circuncisão, todos quantos tinham vindo com Pedro, maravilharam-se de que o dom do Espírito Santo se derramasse também sobre os gentios.
46 Xkito are kechꞌaw pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, xuqujeꞌ kakiqꞌijilaꞌj ri Dios. Ri Pedro xuta chike:
Porque os ouviam falar línguas, e magnificar a Deus.
47 ¿La kꞌo jun man karaj taj kaqabꞌan kiqasanaꞌ we winaq riꞌ? Aꞌreꞌ xkikꞌamawaꞌj ri Uxlabꞌixel jetaq ri uj.
Respondeu então Pedro: Pode alguém porventura impedir a água, para que não sejam batizados estes, que também receberam como nós o Espírito Santo?
48 Xtaqan kꞌu ri Pedro kabꞌan kiqasanaꞌ pa ri ubꞌiꞌ ri Jesucristo. Kꞌa te riꞌ ri Cornelio xubꞌochiꞌj chi kakanaj kan ri Pedro jun janipa qꞌij rukꞌ.
E mandou que fossem batizados em nome do Senhor. Então rogaram-lhe que ficasse com eles por alguns dias.

< Hechos 10 >