Esta 8

1 Hagi ana knazupage kini ne' Serksisi'a Jiu vahe'ma ha'ma rezmantea ne'mofo mopa'ama, noma'ama maka zama'anena kuini a' Esta eri nemino, Modekaina avate eri'za vahe avre'ne. Na'ankure kuini a' Esta'a kini nera asamino Modekaia nensaro mani'ne huno hu'ne.

Onoga istog dana kralj Ahasver preda kraljici Esteri kuću Hamana, progonitelja Židova, a Mordokaj je stupio pred kraljevo lice, jer je Estera objasnila kralju što joj je on.

2 Ana nehuno kini ne'mo'a amiteno ete eri'nea rinia Modekai ami'ne. Higeno Esta'a Modekaina nonku'ma kva vahe azeri oti'ne.

Kralj skinu pečatni prsten, koji je već bio oduzeo Hamanu, i dade ga Mordokaju, a Estera postavi Mordokaja nad Hamanovom kućom.

3 Ana huteno Esta'a mago'ane kini nete vuno, zavi ome neteno agafi umaseno kini nera agesu huno, Agagi ne' Hemani'ma Jiu vahe'ma zamahe hana'ma hunaku'ma retro'ma hu'nea nanekea eri atro huno hu'ne.

Estera tada ponovo progovori kralju. Baci mu se pred noge; rasplaka se i najvruće ga zamoli da osujeti zlo Hamana Agađanina i naum opaki što ga bijaše zasnovao protiv Židova.

4 Hagi anante kini ne'mo'a golire azota arusute amigeno Esta'a kini ne'mofo avuga oti'no,

Kralj pruži prema Esteri zlatno žezlo. Estera se diže, stade pred kraljem

5 amanage huno hu'ne, Kini ne'mokama musema nehunka, kavesi nantenka, kagesama antahisankeno kagri kavure'ma fatgoma hanigenka, Agati ne' Hemani'ma huno, Jiu vahe'ma maka kumapinti'ma zamahe hanama huke hu'nea naneke eri atregeno kagrama kegava hu'nana mopafina ana zana forera osino.

i reče: "Ako je kralju po volji, ako sam našla milost pred licem njegovim, ako je kralju pravo te ako sam mila u njegovim očima, neka pismeno opozove sve što napisa Haman, sin Hamdatin, Agađanin, u opakoj nakani da se pobiju Židovi koji se nalaze u svim pokrajinama kraljevstva.

6 Na'ankure nagrama nege'nugeno'ma vahenimo'ma e'inahu hazenkema erisage'na inankna hu'na frua hu'na manigahue. Hagi naga'ni'ama zamahesage'na haviza hugahue.

TÓa kako bih ja mogla gledati nesreću koja bi pogodila moj narod? Kako bih mogla gledati zator roda svoga?"

7 Higeno kuini a' Estane Jiu ne' Modekainena amanage huno kini ne' Serksisi'a znasmi'ne, Hemani nonkumara ko Esta amugeno, Hemanina zafare ahe'za hanti'naze. Na'ankure agra Jiu vahetmina zamahe fanane huke hu'negu anara hu'noe.

Kralj Ahasver odgovori kraljici Esteri i Mordokaju Židovu: "Eto, poklonio sam Esteri kuću Hamanovu, a njega sam dao objesiti jer je bio digao svoju ruku na Židove,

8 Hagi menina ama'na avona kini ne'mo'na nagire kreta avame'zana rinini'a rekamareta Jiu vahetega atrenkeno maka kaziga vuno eno hino. Na'ankure ko'ma kini ne'mo'na nagire'ma avoma kreno, nagri avame'zama rinima rekamrentea avontafera eri otregahaze.

a vi u ime kraljevo napišite o Židovima što vam se sviđa i zapečatite kraljevim prstenom. Jer neopoziv je proglas koji je u kraljevo ime napisan te kraljevim pečatom zapečaćen."

9 Higeno 3 ikanku'ma Sivanie nehaza ikamofo 23 zupa kini ne'mofo avoma kre eri'za neku higeno, Modekaima hia kante anteno, Jiu vahetegama, ugota kva vahetegama, ranra kva vahetegama gavana vahetegama, mareri eri'za vaheteganena kreno atregeno maka 127ni'a provinsia Indiati vuno (Kus) Itiopia ome atre'nea kumatamintega vuno eno hu'ne. Hagi mago mago provinsifi vahetmintega zamagri'a zamagerupinti kretere nehuno, Jiu vahetega zamagri zamagerupinti kretre'ne.

Tada, dvadeset i trećeg dana trećega mjeseca, to jest mjeseca Sivana, budu sazvani pisari kraljevi i prema svemu što bijaše naredio Mordokaj napisa se Židovima, namjesnicima, upravljačima i knezovima pokrajina od Indije do Etiopije, a bijaše sto dvadeset i sedam pokrajina, svakoj pokrajini njezinim pismom, svakom narodu njegovim jezikom, pa i Židovima njihovim pismom i njihovim jezikom.

10 Hagi ana avona kini ne' Serksisi agifi kreno, avame'zana agri rinireti rekamarente'ne. Ana huteno ana avontafe tamina avoma erino vuno eno'ma hu vahetami huzmantege'za kini ne'mofo erizante'ma agamareno vuno eno'ma nehia hosi afutamimpi ana avona ame hu'za eri'za vu'za eza hu'naze.

On napisa pisma u ime kralja Ahasvera i zapečati ih kraljevim prstenom pa ih razasla po skorotečama koji su jahali na konjima, pastusima iz kraljevske ergele.

11 Hagi ana avontafepina kini ne'mo'a Jiu vahera hu izo huzmanteno, magokepi ome atru hutma manitere hu'neta ha'ma vahe'mo'zama huramantesageta tamagra amne hara huzmanteta fenontamine a'netamine mofavre'taminena tamagura nevazita, ha' vahetamimofo fenozana erigahaze huno krentene.

Kralj je dopustio Židovima po svim gradovima da se mogu sastajati, braniti svoj život te uništiti, ubiti i zatrti svaku vojsku narodnu ili pokrajinsku koja bi ih napala, ne štedeći ni djecu ni žene, a slobodno im je oplijeniti njihova dobra;

12 Hagi ana'ma hanaza zamofo knama kini ne' Serksisima erinte'neana Adarie nehaza ikana 12fu ikankino, 13 knazupa ana zama hanazankna erinte'ne.

sve istoga dana u svim pokrajinama kraljevstva Ahasverova: trinaestog dana dvanaestoga mjeseca, to jest mjeseca Adara.

13 Hagi ana nanekema kre'neana maka provinsifina kasegegna hu'za huama hanageno, ana knama esige'za Jiu vahe'mo'za trotra hu'za mani'ne'za ha' vahe'zamimo'za ha'ma eme huzmantesnage'za, nona hu'za hara huzmantegahaze.

Prijepis pisma, koje je imalo postati zakonom u svakoj pokrajini, bijaše objavljen među svim narodima, kako bi Židovi toga dana bili spremni osvetiti se svojim neprijateljima.

14 Hagi kini ne'mo'a avoma erino vuno eno'ma hu vahetami huzmantege'za kini ne'mofo erizante'ma agamareno vuno eno'ma nehia hosi afutamimpi, ana avona ame huza eri'za vu'za e'za hu'naze. Hagi anahu nanekege Susa rankumapinena huama hu'naze.

Skoroteče, konjanici na kraljevskim pastusima, krenuše odmah i pojuriše, po kraljevoj zapovijedi. Naredba je bila objavljena i u tvrđavi Suzi.

15 Hagi Modekai'a kini vahe'mo'zama nentaniza za'za kukena hokonke'ene efeke kukena nentanino, golire fetori asenirera nentanino, fitunke nakre ku'a amega antanino kini ne'mofo avugatira atreno vige'za Susa rankumapina ana avoma kre'nea zantera musenkasena hu'naze.

Mordokaj izađe od kralja odjeven u grimiznu i lanenu kraljevsku haljinu, s velikom zlatnom krunom i s ogrtačem od fine tkanine i crvena skrleta. Grad je Suza klicao i veselio se.

16 Hagi Jiu vahe'mokizmia, zamagu'afina muse zamo'a avitegeno, maka kaziga ra zamigi zami'naze.

Bio je to za Židove dan svjetla, veselja, kliktanja i slavlja.

17 Hagi maka kazigane maka rankumapinena Jiu vahe'mo'za kini ne'mo'ma hiankema nentahi'za mago mani fruhu kna erinte'za ne'za kre'za nene'za, tusi musenkase nehazageno rama'a vahe'mo'za Jiu vahekese'naze. Na'ankure zamagra Jiu vahekura tusi koro hu'naze.

U svakoj pokrajini, u svakom gradu i mjestu do kojega je dopro kraljev ukaz i zakon, zavlada među Židovima veselje, radost, gozba i blagdan, i mnogi među pucima zemlje postadoše Židovi jer ih je spopao strah od Židova.