2 Samue 5

1 Hagi miko Israeli naga nofi'mo'za Hebroni kumate Devitinte e'za anage hu'naze, Tagra mago kora mani'nonanki ko.

Tada se sabraše sva izraelska plemena k Davidu u Hebron i rekoše: “Evo, mi smo od tvoje kosti i od tvoga mesa.

2 Hagi kote'ma Soli'ma tagri kinima mani'negenka kagra sondia vahete kva mani'nenka, hatera zamavarenka vunka enka nehankeno, Ra Anumzamo'a amanage hu'ne, Kagra sipisipima kegava hiaza hunka Israeli vahete kva mani'nenka, Israeli vahe'ni'a kegava huzmantegahane hu'ne.

Još prije, dok je još Šaul bio kralj nad nama, ti si upravljao svim pokretima Izraela, a Jahve ti je rekao: 'Ti ćeš pasti moj izraelski narod i ti ćeš biti knez nad Izraelom!'”

3 Hagi mika Israeli ranra kva vahe'mo'za Devitima kenaku Hebronima ageno'a, Deviti'a Ra Anumzamofo avure zamagranema knare'ma hu'za manisazanke huvempa hige'za, masave frente'za Israeli kini ne' azeri oti'naze.

Tako dođoše sve izraelske starješine kralju u Hebron, a kralj David sklopi s njima savez u Hebronu pred Jahvom; i pomazaše Davida za kralja nad Izraelom.

4 Hagi Deviti'a 30'a kafu hu'neno kinia efore hu'neankino, 40'a kafufi kinia manino kegava hu'ne.

Trideset je godina bilo Davidu kad je postao kralj, a kraljevao je četrdeset godina.

5 Hagi Hebronima mani'neno'a, 7ni'a kafugi 6'a ikampi Juda vahe kinia mani'ne. Hagi Jerusalemima emani'neno'a 33'a kafufi maka Israeli vahete'ene Juda vahetera kinia manino kegava huzmante'ne.

U Hebronu je kraljevao nad Judom sedam godina i šest mjeseci, a u Jeruzalemu kraljevaše trideset i tri godine nad svim Izraelom i nad Judom.

6 Hagi henka kini ne' Deviti'a Jebusi vahe ha' huzamantenaku sondia vahe zamavarege'za Jerusalemi vu'naze. Hagi anante'ma uhanatizage'za Jebusi vahe'mo'za Devitina kiza zokago ke hunte'za anage hu'naze, Zamagama haviza hu vahe'mo'zane zamavu asuhu vahe'mo'za kama vanana kana renkani regante'sagenka kagra amafina omegahane. Hagi zamagrama antahi'zana Devitinkura kumatia taheno ohaneregahie hu'za hu'naze.

David krene s ljudima na Jeruzalem protiv Jebusejaca, koji su živjeli u onoj zemlji. Ali oni poručiše Davidu: “Nećeš ući ovamo! Slijepci će te i kljasti odbiti!” (To je imalo značiti: David neće ući ovamo.)

7 Hianagi ana kezamimo'a amne zankna higeno, Deviti'a Saioni rankumara ha' huno eri'nege'za menina ana rankumakura Deviti rankumare hu'za nehaze.

Ipak David osvoji Sionsku tvrđavu, to jest Davidov grad.

8 Hagi anama ha'ma hu'naza zupa Deviti'a sondia vahe'a zmasamino, zamagia haviza huno, zamavu asuhu Jebusi vahekura nagu'areti hu'na nagote'zamantoe. Hagi ana rankumapima tima avre'za vu'naza kampinti rankumapina ufreta, ana zamavu havizahu vahe'ene, zamaga havizahu vahera zamaheta kumazamia eri haviza hugahune. Hagi zamaga haviza huno, zamavu suhu vahere huno'ma Deviti'ma hu'nea kegu, menina zamaga havizahu, zamavu asuhu vahe'mo'za kini ne'mofo nompina uofregahaze hu'za nehaze.

Onoga dana reče David: “Tko god pobije Jebusejce i popne se kroz prorov ...” A kljaste i slijepe mrzi David iz sve duše. (Stoga se kaže: Slijepci i kljasti neka ne ulaze u Hram.)

9 Hagi Deviti'a ana rankuma'ma ome erino Saionima unemanino'a, ana kumakura Deviti rankumare huno agi'a antemi'ne. Hagi ana kumamofo zage hanati kazigama urami eramima hu'nea kumara mopa kateno anteviteno kumara erira hu'ne.

David se nastani u tvrđavi i prozva je Davidov grad. Tada David podiže zid unaokolo od Mila pa unutra.

10 Hagi Deviti'a mago hihamu'ane ne' efore huno mani'ne. Na'ankure monafi ohampriga'a sondia vahetamimofo Anumzana Ra Anumzamo agrane mani'negeno'e.

David je postajao sve silniji, jer Jahve, Bog nad vojskama, bijaše s njim.

11 Hagi Tairi kini ne' Hiramu'a kema eri'zama vu vahete Devitina kea atrenenteno, Noma negiza vahe'ene, sida zafane, havereti'ma eri'zama e'neri'za vahe'ene Devitina noma'a kinteho hige'za eme kinte'naze.

Tirski kralj Hiram posla k Davidu izaslanstvo i cedrova drveta, tesara i zidara, koji sagradiše dvor Davidu.

12 Hagi anazama fore hiaza Deviti'a negeno, tamage huno Israeli vahe'mokizmi kini manio huno Ra Anumzamo'a huhampri nante'ne huno antahi'ne.

Tada David spozna da ga je Jahve potvrdio za kralja nad Izraelom i da je vrlo uzvisio njegovo kraljevstvo radi svojega izraelskog naroda.

13 Hagi Deviti'ma Hebronima atreno Jerusalemima ne-eno'a, mago'a a'nea e'nerino, henka a'nea rama'a ome erino rama'a ne'mofara kasezmante'ne.

Po dolasku iz Hebrona David uze još inoča i žena iz Jeruzalema; i rodi se Davidu još sinova i kćeri.

14 Hagi Deviti'ma Jerusalemima mani'neno kasezamante'nea ne' mofavre zagaramimofo zamagi'a, Samuaki, Sobabiki, Neteniki, Solomoniki,

Evo imena djece koja mu se rodiše u Jeruzalemu: Šamua, Šobab, Natan, Salomon,

15 Ibhariki, Elisuaki Nefekiki, Jafiaki,

Jibhar, Elišua, Nefeg, Jafija,

16 Elisamaki, Eliadaki, Elifeleti'e.

Elišama, Beeljada i Elifelet.

17 Hagi Filistia vahe'mo'zama antahizama Deviti'na Israeli vahe'mo'za masave frente'za kini azeri oti'naze hazankema nentahi'za, maka Filistia vahe'mo'za Devitina ha'hunte'naku mareri'za ome hake'naze. Hianagi Deviti'ma anankema nentahino'a, atreno uramino frama ki'zama nemaniza havegantega vu'ne.

Kad su Filistejci čuli da su Davida pomazali za kralja nad Izraelom, iziđoše svi da se dočepaju Davida. Čuvši to, David siđe u svoj zaklon.

18 Hagi ana Filistia vahe'mo'za Refaimi agupofi emanimpi hu'naze.

Filistejci dođoše i raširiše se po Refaimskoj dolini.

19 Hagi Deviti'a Ra Anumzamofo antahigeno, Nagra amane mareri'na Filistia vahera hara ome huzamantegahufi? Kagra ana vahera nazampina zamavarentegahano? Higeno Ra Anumzamo'a huno, Izo Nagra Filistia vahera kagri kazampi zamavarentegahuanki amne marerio.

Tada David upita Jahvu: “Mogu li napasti Filistejce? Hoćeš li ih predati meni u ruke?” Jahve odgovori Davidu: “Napadni! Predat ću Filistejce tebi u ruke!”

20 Higeno Deviti'a marerino Ba'al-Perazimi kumate Filistia vahera hara eme huzamanteno, hara huzamagatere'ne. Ana'ma huteno Deviti'a anage hu'ne, Tima hageno mika'zama eri harafi'ma huno eviankna huno Ra Anumzamo'a ha' vahe'ni'a zamahe panani hu'ne. Ana hu'negu ana kumamofo agi'a Ba'al Perazimie hu'za nehaze.

Tada David dođe u Baal Perasim i ondje ih pobi. David reče: “Jahve je preda mnom prodro među moje neprijatelje kao što voda prodire.” Stoga se ono mjesto prozvalo Baal Perasim.

21 Hagi Filistia vahe'mo'zama nefre'za havi anumzantamina atre'za frage'za, Deviti'ene sondi'a naga'amo'za ana zantamina ome eri'za vu'naze.

Ostavili su ondje svoje bogove; a David i njegovi ljudi odnesoše ih.

22 Hagi mago'agna evutegeno, Filistia vahe'mo'za Refaimi agupofi e'za hahunaku emanimpi hu'naze.

Filistejci opet dođoše i raširiše se po Refaimskoj dolini.

23 Hagi mago'ane Deviti'a Ra Anumzamofona antahigeno, Na'a huzamantegahue, higeno Ra Anumzamo'a asamino, zamavugatira hara huozmantenka, zamefiti zamavazagi kagitenka balsama zafa avo'nomofo avuga hara huzamanto.

David opet upita Jahvu, a on mu odgovori: “Ne idi pred njih, nego im zađi za leđa i navali na njih s protivne strane Bekaima.

24 Hagi kagrama balsama zafa amumpafintima antahisankeno rama'a vahe agazamofo agasasa knama hanigenka, nentahisunka kagra ame hunka ha' ome huzamanto. Na'ankure Ra Anumzamo'na nagra'a vugota hu'na Filistia vahera zamahegahue.

Kad začuješ topot koraka po bekaimskim vrhovima, onda se požuri, jer će tada Jahve ići pred tobom da pobije filistejsku vojsku.”

25 Hagi Ra Anumzamo'ma anama huo huno'ma hunteaza huno Deviti'a Filistia vahera Gibionitira zamaheteno vuvava huno Gezeri kumate uhanati'ne.

David učini kako mu je zapovjedio Jahve i pobi Filistejce od Gibeona sve do ulaza u Gezer.