2 Samue 18
1 Hagi Deviti'a agranema vu'naza sondia vahete'ma ugagota hu'za kegavama hanaza sondia vahe'ma huhampri zamante'neana 1tauseni'a sondia vahete kva vahe huhampri nezamanteno, mago'a 100'a sondia vahete kva huhampri zamante'ne.
Potom David pobroji narod što bijaše s njim i postavi nad njima tisućnike i stotnike.
2 Hagi 3'a kevuma sondia vahe'ma refako hu'nefintira, mago kevua Joapu kegava higeno, mago kevua Joapu nefu Abisai kva higeno mago kevu'a Gatiti ne' Itaia kegava hu'ne. Ana hazageno kini ne'mo'a sondia vahetamina zamasamino, nagrane hatera vugahue.
Zatim podijeli vojsku na tri skupine: jednu trećinu predade Joabu, drugu trećinu Abišaju, sinu Sarvijinu, bratu Joabovu, a treću trećinu Itaju iz Gata. Tada David reče narodu: “I ja ću s vama u rat.”
3 Hianagi sondia vahe'mo'za anage hu'naze, Kagra tagranena hatera ovugahane, tagrama hapinti'ma atreta frege, amu'nompinti'ma refko hu'za mago'a vahetima zamahesu'za, ana zankura zamagra ontahigahaze. Hagi kagrama vananke'za kahesu'za 10 tauseni'a vahe'ma zamahe'za musema nehazankna hugahaze. Hagi kagra atrenka kumate mani'nenka vaheku'ma upa hanuno, neone zanku upa'ma hanunkenka taza hananana knare hugahie.
Ali se narod usprotivi: “Ne smiješ ti ići. Jer ako mi i pobjegnemo, neće nitko na to obraćati pažnju, ili ako nas i pola izgine, neće se na to obraćati pažnja; ali ti sam vrijediš kao nas deset tisuća. Osim toga, bolje je da budeš pripravan da nam iz grada pomogneš.”
4 Hagi kini ne'mo'a amanage hu'ne, Tamagrama antahisageno'ma knarema haniazana nagra hugahue. Hagi kini ne'mo rankumamofo kahante uotino mani'nege'za sondia vahe'mo'za 1tauseni'a sondia vahete kvao, 100'a sondia vahe'ma refko'ma hunteterema hu'naza kevu nevazageno, 1tauseni'a sondia vahe'ma refko'ma hunteterema hu'naza kevumo'za vu'naze.
A kralj im odgovori: “Učinit ću sve što vam se čini dobro.” I kralj stade kod vrata dok je vojska izlazila po stotinama i tisućama.
5 Hagi kini ne'mo'a amanage huno Joapunki, Abisainki, Ittainena zamasami'ne, Nagri'ma antahinamisuta Absalomuna agazone hunteho. Hagi ana nanekema 3'a kva vahe'ma zamasamiana mika sondia vahe'mo'za nentahizageno zamasami'ne.
A Joabu, Abišaju i Itaju dade zapovijed: “Čuvajte mi mladića Abšaloma!” I sav je narod čuo da je kralj tako zapovjedio svim vojvodama za Abšaloma.
6 Anante Deviti sondia vahe'mo'za vu'za Efraemi zafafi Israeli sondia vahe'ene hara ome hu'naze.
Tako vojska iziđe za boj spremna pred Izraela i bitka se zametnu u Efrajimovoj šumi.
7 Hagi Deviti naga'mo'za Israeli vahera hara huzamagaterage'za, ana zupa 20 tauseni'a vahe zamahe fri'naze.
Izraelsku vojsku potukoše Davidovi ljudi; i velik poraz bijaše u onaj dan: dvadeset tisuća mrtvih.
8 Hagi ana zupa ha'mo'a ra huno maka kaziga vuno eno higeno, ana zafafima savri hu'za hazenkema eri'za fri'naza vahe'mofo nampamo'a kazinteti'ma zamahe'naza vahe'mokizmi nampana agatere'ne.
Boj se proširio po svemu onom kraju i više je ljudi onoga dana progutala šuma nego mač.
9 Hagi ana ha'ma nehazageno'a, Absalomu'a Deviti sondia vahe mani'narega e'ne. Hagi eme zamageno miuli nehaza donkifi frenaku freno viana oki zafa azankuna'afi azokamo'a rusi huno azeri sga higeno miuli donkimo'a atreno fre'ne.
Abšalom slučajno zapade u ruke Davidovim ljudima. Abšalom je jahao na mazgi, a mazga naiđe pod grane velika hrasta, tako te je Abšalomu glava zapela o grane i on osta viseći između neba i zemlje, dok je mazga ispod njega otišla dalje.
10 Hagi mago sondia ne'mo'a ana zana negeno vuno Joapuna ome asamino, Absalomuna azoka'mo'a oki zafafi rusi huno azeri sga higeno mani'ne.
Vidje to neki čovjek i javi Joabu govoreći: “Upravo sam vidio Abšaloma gdje visi o jednom hrastu.”
11 Ana'ma hutegeno'a Joapua ana nera asamino, nahigenka agrira ahe ofri'nane, kagrama ahe frintesina nagra silvane harafa ma nentaniza amu nofira kamuresine.
A Joab odvrati čovjeku koji mu je to javio: “Kad si ga vidio, zašto ga na mjestu nisi sastavio sa zemljom? Moja bi onda bila dužnost da ti dam deset srebrnih šekela i jedan pojas!”
12 Hianagi ana sondia ne'mo kenona huno, 1tauseni'a silva nenaminka ome ahe frio hunka hugahananagi, nagra anara osugahue. Hagi tagra nentahukeno kini ne'mo'a kagri'ene tare kva netrena Abisaine Ittainena tamasamino Absalomuna ahe ofriho hu'ne.
Ali čovjek odgovori Joabu: “I kad bi mi na dlan izbrojio tisuću srebrnih šekela, ne bih digao ruku na kraljeva sina! Čuli smo na svoje uši kako je kralj zapovjedio tebi, Abišaju i Itaju govoreći: 'Čuvajte mi mladića Abšaloma!'
13 Hagi nagra ana nera ahoresina, kini ne'mo'a keno eri fore hisine. Na'ankure maka'zama fore hiazana agra ko nentahie. Hagi agra keagare'ma nazeri otino nazeri havizama hanifintira, kagra naza osugahane.
Da sam podmuklo napao na njega izlažući opasnosti svoj život - jer kralju ništa ne ostaje skriveno - onda bi se ti držao po strani.”
14 Hagi Joapu'a ana nekura amanage hu'ne, Kea osunka tagano, nehuno oki zamofo azanku'nate Absalomu'a hantiteno ofri mani'negeno 3'a karugru keve erino vuno, Absalomuna tumo ruragino regeno fri'ne.
A Joab odvrati: “Neću ja ovdje dangubiti s tobom!” I uze tri sulice u ruke i zabode ih u srce Abšalomu, koji je bio još živ viseći o hrastu.
15 Hagi Joapu hankore'ma e'neri'za 10ni'a vahe'mo'za Absalomuna ome regagi'za ahe'naze.
Nato priđe deset momaka, štitonoša Joabovih, i dotukoše Abšaloma i usmrtiše.
16 Hagi ana huteno Joapu'a uferege'za agri sondia vahe'mo'za Israeli sondia vahe'ma zamarotagoma nehazaregatira atre'za e'naze.
Tada Joab zapovjedi da zatrube u rog, i vojska prestade progoniti Izraela jer je Joab zaustavio vojsku.
17 Hagi Absalomuna avufga'a eri'za mago keri kampi nevaziza, ana agofetura have eri'za rentrako huntazageno hihi huno mareri'ne. Hagi ana'ma hige'za mika Israeli sondia vahe'mo'za kumazamirega vu'za e'za hu'naze.
Potom uzeše Abšaloma, baciše ga u duboku jamu usred šume i navaljaše na nj veliku gomilu kamenja. Izraelci pak pobjegoše svaki svome šatoru.
18 Hagi Absalomu'a kasefa huno'ma mani'neno'a, mago havea eri retru renenteno nagra mofavre onte'noankino, ama havemo'a nagri nagi erino avame'za megahie, huno hu'neankino menina ana havea me'nege'za nege'za Absalomu have hu'za nehaze.
Abšalom bijaše još za života postavio sebi spomenik u Kraljevoj dolini jer mišljaše: “Nemam sina koji bi sačuvao spomen mome imenu.” I nazvao je taj spomenik po svome imenu te se još i danas zove “Abšalomov spomenik”.
19 Anante Zadoki nemofo Ahimasi'a Joapuna asamino, natrege'na nagarena vu'na amama fore'ma hia zamofo musenkea kea Devitina ome asamina, Ra Anumzamo'a ha' vahekamofo azampintira kaguvazie hu'na ome asamineno.
Ahimaas, Sadokov sin, reče Joabu: “Idem javiti kralju veselu vijest da mu je Jahve pribavio pravdu izbavivši ga iz ruku njegovih neprijatelja.”
20 Hagi Joapu'a kenona huno, Kagra menina ama musenkea erinka kini netega ovugahane. Hagi henka musenkea erinka vugahane. Na'ankure menina agri'a mofavre fri'ne.
Ali mu Joab reče: “Ne možeš danas biti glasnik vesele vijesti, nego ćeš to biti koji drugi dan; danas ne možeš javiti dobru vijest jer je poginuo kraljev sin.”
21 Hagi Sudaniti (Itiopia) ne'mofo Joapu'a hunteno anage hu'ne, Kagra knazamofo nanekea Devitina ome asamio, ana ne'mo'a Joapu avuga renareno kepri huteno agareno vu'ne.
Zatim Joab zapovjedi Etiopljaninu: “Idi javi kralju što si vidio!” Etiopljanin se pokloni Joabu i otrča.
22 Hianagi Zadoki nemofo Ahimasi'a hanavetino Joapuna asamino, Nazano navufgare'ma fore'ma hania zankura kagesa ontahi natrege'na nagranena kini nete vaneno. Higeno Joapu'a huno, Mago mizana e'origahananki, na'agafare vunaku nehane?
A Sadokov sim Ahimaas opet zamoli Joaba: “Dogodilo se što mu drago, dopusti da otrčim i ja za Etiopljaninom.” A Joab upita: “Zašto bi trčao, sine moj, kad ti ta vesela vijest neće pribaviti nagrade?”
23 Hianagi Ahimasi'a huno, Nazano nagrite'ma fore'ma hania zankura ontahuanagi nagrira natrege'na va'neno. Higeno Joapu'a knareki vuo huno hunte'ne. Hagi Ahimasi'a Jodani agupofinti Mahanaimiti rugitagino Sudani (Itiopia) nera ovu'negeno uhanati'ne.
A on ponovi: “Dogodilo se što mu drago, trčat ću!” A Joab mu odvrati: “Trči!” I Ahimaas otrča putem kroz ravnicu i preteče Etiopljanina.
24 Hagi Deviti'a ran kuma'mofona tare kahantremofo amu'nompi mani'negeno, anaga mani'neno avunteno kuma kegava nehia ne'mo marerino kuma kegina agofetuti ome keana, mago ne'mo'a agra'ake agareno ne-egeno ke'ne.
David je upravo sjedio među dvojim gradskim vratima, a stražar se bio uspeo na krov iznad vrata. Podigavši oči, stražar ugleda čovjeka kako trči sam.
25 Hagi anaga mani'neo avunteno kuma'ma kegava nehia ne'mo'a kezatino, mago ne'mo agareno ne-ege'na negoe, huno kini nera asmigeno, Kini ne'mo'a kenona huno, agra'akema ne-esiana e'i knare musenke erino ne-e. Hagi anama agarenoma nea ne'mo'a erava'o hu'ne.
Stražar povika i javi kralju, a kralj mu reče: “Ako je sam, nosi dobar glas na ustima.” Čovjek je dolazio sve bliže.
26 Higeno avunteno kuma'ma kegava nehia ne'mo'a kezatino, Anama agareno ne-ea nemofo amefira mago vahe agareno ne-e, huno kafante'ma kegava nehia netega kezatimine. Hagi anagama mani'neno avunteno kuma'ma kegavama nehia ne'mo'a kafante'ma kegava nehia nera kezatimino, Kotama e'nea ne'mofo amefira mago ne' ne-e, higeno kini ne'mo'a huno, agranena knare musenke erino ne-e.
Uto stražar ugleda drugoga čovjeka gdje trči. I povika stražar koji je bio nad vratima: “Evo još jednoga čovjeka koji trči sam!” A kralj odvrati: “I taj nosi dobar glas.”
27 Hagi anaga mani'neno avunteno kuma'ma kegava nehia ne'mo'a huno, Ese'ma ne-ea ne'ma koana Ahimasikna hu'ne. Hagi kini ne'mo'a kenona huno, agra knare nekino knare musenke erino ne-e.
Stražar nastavi: “Prepoznajem trk prvoga čovjeka: trči kao Sadokov sin Ahimaas.” A kralj odvrati: “To je dobar čovjek, dolazi s dobrim glasom.”
28 Hagi Ahimasi'a kini ne'mofona anage huno kezatimi'ne, Mikazamo'a knare hu'ne, nehuno eme kepri huno Ra Anumzana kagri Anumzamofo ragi amisune. Na'ankure kini ne'mokama ha'ma renegantea nera hago ahe'naze.
Ahimaas se približi kralju i pozdravi ga: “Zdravo!” Baci se licem na zemlju pred kraljem i nastavi: “Blagoslovljen Jahve, tvoj Bog, koji je napustio ljude što su digli ruku na moga gospodara i kralja!”
29 Hagi kini ne'mo'a kenona huno, Absalomu'a knare mani'negenka nehampi? Higeno Ahimasi'a kenona huno, Joapu'ma nagri'ene eri'za neka'anema hunerantegeno'a vahe'mo'za atru hu'ne'za ranke ranke hu'nazanagi, na'a fore hu'ne nagra ke'na antahi'na osu'noe.
A kralj upita: “Je li spašen mladić Abšalom?” A Ahimaas odgovori: “Vidio sam veliku vrevu kad je kraljev sluga Joab slao tvoga slugu, ali ne znam što je bilo.”
30 Higeno kini ne'mo'a huno, antire evu mani'nenka avega anto, higeno Ahimasia anante oti'no mani'ne.
Kralj mu reče: “Odstupi i stani tamo!” On odstupi i stade.
31 Hagi Sudaniti (Itiopia) ne'mo ehanatino anage hu'ne, kini ne' ranimoka knare musenke eri'na neoe. Hagi menina Ra Anumzamo'a kahe'zama nehie vahe zamazampintira kazeri atre.
Uto stiže Etiopljanin i progovori: “Neka moj gospodar kralj primi veselu vijest. Jahve ti je danas pribavio pravdu izbavivši te iz ruku svih onih koji su ustali na tebe.”
32 Hagi ana kema kini ne'mo'ma nentahino'a, ne'ni'a Absalomu'a knare huno mani'nefi? Higeno Sudaniti (Itiopia) ne'mo'a kenona huno, Kini ne'moka kagri ha' vahete'ene ha'ma renegantaza vahetera, Absalomunte'ma fore'ma hianknaza fore hugahie.
A kralj upita Etiopljanina: “Je li spašen mladić Abšalom?” A Etiopljanin odgovori: “Neka neprijatelji moga gospodara i kralja i svi koji se dižu na tebe u zloj namjeri - prođu kao taj mladić!”
33 Hagi kini ne'mo'a tusi asunku nehuno kuma kafamofo agofetu me'nea nonte marerino hunaragintepinka zavi ome ate'ne. Hagi agra zavi'neteno anage hu'ne, Absalomuga mofavre'nimoke, mofavre'nimoke, Absalomuge, kagri noma eri'na nagrama frisuana knare hugahie, Absalomuga mofavre'nimoke, mofavre'nimoke huno zavira ate'ne.
Kralj zadrhta, pope se u gornju odaju nad vratima i zaplaka; jecajući govoraše ovako: “Sine Abšalome, sine moj! Sine moj Abšalome! Oh, da sam ja umro mjesto tebe! Abšalome, sine moj, sine moj!”
