2 Samue 17

1 Hagi henka Ahitofeli'a Absalomuna asamino, natrege'na 12tauseni'a sondia vahe zamavare'na meni kenagera vu'na Devitinku ome hakena hara huntaneno.

Nato Ahitofel reče Abšalomu: “Dopusti da izaberem dvanaest tisuća ljudi pa da se dignem i pođem u potjeru za Davidom još noćas.

2 Hagi agra menina kasaro kasara huno ana'ana huno nevanige'na ome azerigahue. Hagi nagra antri hanazaza hu'na va'nena, mika vahe'mo'za atre'za fresage'na kini ne'ke ahegahue.

Navalit ću na njega kad bude umoran i bez snage; plašit ću ga i razbježat će se sav narod koji je s njim. Onda ću ubiti samoga kralja.

3 Hagi menina nagra maka vahera zamavarena kagrite egahue. Hagi zamagra zahufa a'mo neve atreno frenereti ete eankna hu'na, ana miko vahera ozamahe zamavare'na kagrite egahue. Hagi Devitinke ahesankeno frinigenka kagra krimpa fru hunka manigahane.

A sav ću narod dovesti natrag k tebi, kao što se mlada vraća svome mužu: ti radiš o glavi samo jednome čovjeku, a sav će narod onda biti miran.”

4 Hige'za Absalomu'ene mika Israeli kva vahe'mo'zama ana nanekema antahi'zana knare hu'ne.

Svidje se to Abšalomu i svim starješinama Izraelovim.

5 Hagi Absalomu'a huno, Akai nagapinti ne' Husaina kehinkeno agranena antahi'zama'a eme huama hina antahimaneno.

Ali Abšalom reče: “Pozovimo još Hušaja Arčanina da čujemo što će nam on kazati!”

6 Hagi Husai'a Absalomunte egeno Absalomu'a asamino, Ahitofeli'a ama naneke tasami'neanki agrama tasamia naneke amagera antegahumpi? Hagi i'oma hanunka antahintahi ka'a kagra hu ama huo.

Kad je Hušaj došao k Abšalomu, reče mu Abšalom: “Ahitofel je svjetovao ovako. Hoćemo li učiniti kako je on predložio? Ako ne, govori ti!”

7 Hagi Husai'a kenona huno, Menima Ahitofeli'ma tamia antahi'zamo'a knarera osie.

A Hušaj odgovori Abšalomu: “Ovaj put savjet Ahitofelov nije dobar.”

8 Hagi kagra antahi'nane, negafa'ene sondia vahe'amo'za hanavenentake vahe mani'nazageno zamarimpama ahe'zamo'a Beamofo anenta'ama vahe'mo'za nevrazageno arimpa aheankna vahe mani'naze. Hagi negafa'a harafa vahekino, kenagera sondia vahe'anena omasegahie.

I nastavi Hušaj: “Ti znaš da su tvoj otac i njegovi ljudi junaci i da su ljuti kao medvjedica kojoj su oteli njezine medvjediće. Tvoj je otac ratnik, neće on dopustiti da narod počiva preko noći.

9 Hagi agra ko mago'a kumatego, have kampino frakino mani'ne. Hagi agrama kagri sondia vahe'ma ese'zana ha'ma huzmantesniana rama'a vahe zamahe frigahiankino, vahe'mo'zama anankema antahisnu'za Absalomu nevaririza sondia vahera zamahe fri vagaraze hu'za hugahaze.

On se sada krije u kakvoj jami ili na kakvu drugom mjestu. Pa ako odmah u početku koji od naših padne, proširit će se glas o porazu u vojsci koja je pristala uz Abšaloma.

10 Hagi mago'a laionigana hu'za koro osu sondia vahe'kamo'za anankema antahisnu'za koro hugahaze. Na'ankure mika Israeli vahe'mo'za antahi'naze, negafa'a tusi hihamu ne' mani'nege'za, agranema mani'naza sondia vahe'mo'za hanavenentake vahe mani'naze.

Tada će i najhrabriji, u koga je srce kao u lava, izgubiti srčanost. Jer sav Izrael zna da je tvoj otac junak i da su hrabri oni koji ga prate.

11 E'ina hu'negu noti kaziga Dani kumateti vuno sauti kaziga Bersebama uhanati'nea vahe'ma mani'naza Israeli sondia vahera, kagra mika zamavarenka Devitima ha'ma huntenakura eritru hugeno hagerinkenafi kasepakna hanigenka, zamavarenka hara ome hunto.

Zato ja svjetujem ovo: neka se sav Izrael, od Dana do Beer Šebe, okupi oko tebe, da ga bude kao pijeska na obali morskoj, a ti sam da stupaš u njihovoj sredini.

12 Hagi inantego Devitima ome keta erifore'ma hanuta, ata komo eramino mikaza refiteaza huta, Devitine mika sondia vahe'anena zamahe fri vaga regahune.

Tada ćemo navaliti na njega gdje se god bude nalazio, oborit ćemo se na nj kao što rosa pada na zemlju i nećemo ostaviti živa ni njega niti ikojega od njegovih ljudi.

13 Hagi agrama mago kumapima ufrenketa ana kumofo vihu keginare nofi renteta avazu huta agupofi ome atregahune. Ana nehanunkeno ana kuma'mo fanane huvagaregahie.

Ako li se povuče u koji grad, sav će izraelski narod donijeti užeta pod onaj grad pa ćemo ga povlačiti do potoka, sve dok više ni kamenčića ne bude od njega.”

14 Anante Absalomu'ene mika Israeli vahe'mo'za hu'za, Arkiti ne' Husaia tamia antahizamo'a knare huno Ahitofelima tamia antahi'zana agatere. Na'ankure ana hanigeno Ra Anumzamo'a Absalomuna azeri haviza hunaku ana antahi'zana zamige'za Ahitofeli antahi'zana eri atre'naze.

Tada Abšalom i svi Izraelci rekoše: “Bolji je savjet Hušaja Arčanina nego savjet Ahitofelov.” Jer Jahve bijaše odlučio da se osujeti izvrsna Ahitofelova osnova, kako bi navukao nesreću na Abšaloma.

15 Hagi ana huteno Husai'a Zadokune pristi ne' Abiatakizania amanage huno zamasami'ne, Ahitofeli'a Absalomune Israeli kva vahe'tamina antahintahi zamige'na nagra amanahu antahi'za zami'noe.

Potom Hušaj javi svećenicima Sadoku i Ebjataru: “Ahitofel je tako i tako savjetovao Abšaloma i starješine izraelske, a ja sam savjetovao tako i tako.

16 Hagi menina ame hutna Devitina ke atrentekeno, tima takahe'za kantu kazigama nevarera uomaseno, ru agri'ene agranema maka vu'naza vahetamina eme zamahesagi ame hu'za freza hagege kokampi viho.

Zato sad brzo javite to Davidu i poručite mu: 'Nemoj noćas noćiti na ravnicama pustinje, nego brzo prijeđi na drugu stranu da ne bude uništen kralj i sva vojska koja je s njim.'”

17 Hagi Jonatani'ene Ahimasikea Jerusalemi vahe'mo'za zanage'zanku frakike Enrogeli mani'nakeno eri'za mofamo kea erino Devitima ome asaminogura ome zanasami'ne.

Jonatan i Ahimaas zadržavali se kod Rogelskog izvora; jedna je sluškinja dolazila i donosila im vijesti, a oni su odlazili da to jave kralju Davidu, jer se nisu smjeli odati ulazeći u grad.

18 Hianagi mago nehaza ne'mo ana netrena zanageteno Absalomuna ome asami'ne. Ana higeno ana netremokea ame huke freke Bahurimi kumate mago ne'mofo kumapi me'nea ti kerigampi uramine ome fraki'na'e.

Ali ih opazi neki momak te javi Abšalomu. Nato obojica žurno odoše i dođoše u kuću nekoga čovjeka u Bahurimu. U njegovu dvorištu bijaše studenac i oni se spustiše u nj.

19 Hagi ana ne'mofo nenaro'a tavrave rutareno anama mani'na'a kerirera refi'neteno ana agofetu witi kanara huno zanazeri frakizanante'ne.

A žena uze i razastrije pokrivač preko otvora studencu i posu po njem stučenoga zrnja, tako da se ništa nije moglo opaziti.

20 Hagi Absalomu eri'za vahe'mo'za ana a'ma kuma'afi mani'nege'za eme antahige'za, Ahimasi'ene Jonatanikea iga mani'na'e? Hazageno ana a'mo'a kenona huno, zanagra tina takahene hago vu'na'e. Hagi Absalomu eri'za vahe'mo'za ome hakazana ozamage'za ete atre'za Jerusalemi vu'naze.

Abšalomove sluge dođoše k toj ženi u kuću i upitaše: “Gdje su Ahimaas i Jonatan?” A žena im odgovori: “Otišli su dalje prema vodi.” Potom su ih još tražili, ali ih ne nađoše pa se vratiše u Jeruzalem.

21 Hagi ana vahe'ma vutageke anama framaki'napinkati atiramine Deviti ome asaminaku vu'na'e. Hagi Devitina ome asamine, kagra menina amafintira atrenka tina takahenka ko vuo. Na'ankure kagri'ma eme kazerisania kea Ahitofeli'a Absalomuna retro huno asami'ne.

A kad su oni otišli, ona dvojica iziđoše iz studenca i odoše da donesu vijesti kralju Davidu. I rekoše mu: “Ustajte i prijeđite brže preko vode, jer je tako i tako savjetovao protiv vas Ahitofel.”

22 Hagi Deviti'ene agranema vu'naza vahe'mo'za maka ana kenageke Jodani tina takahe'za kantu kaziga vu'naze. Hagi ko'ma atiana mago vahera timofo kama kaziga omani'naze.

Tada se David i sav narod što bijaše s njim diže i prijeđe preko Jordana; u zoru nije više bilo nijednoga koji nije prešao preko Jordana.

23 Hagi Ahitofeli'ma keno antahino'ma hiama Absalomu'ma ke'ama ontahigeno'a, donkiafi marerino kuma arega vuno, mika'zama omerintese nehuno, agra kana aheno frige'za naga'ama asenentaza matipi ome asente'naze.

Kad je Ahitofel vidio da se nije izvršio njegov savjet, osamari svoga magarca, krenu na put i ode svojoj kući u svoj grad. Ondje se pobrinu za svoju kuću, zatim se objesi i umrije. Pokopaše ga u grobu njegova oca.

24 Hagi Deviti'a Mahanaimi vigeno, Absalomu'a mika Israeli sondia vahera zamavareno Jodani tina eme takahe'ne.

David je već bio došao u Mahanajim kad je Abšalom prešao preko Jordana sa svim Izraelcima koji bijahu s njim.

25 Hagi Absalomu'a Joapu noma erino sondia vahe'ma kvama hania nera Amasa huhamprinte'ne. Hagi Amasa'a Jeta nemofokino Israeli nagapinti ne'mo Nahasi mofa Abigeli ara eri'ne. Hagi Abigelina nuna'amo Seru Joapu'na kasente'ne.

Abšalom bijaše postavio Amasu za zapovjednika nad vojskom namjesto Joaba. A Amasa je bio sin nekoga čovjeka po imenu Jitre, Jišmaelovca, koji je ušao k Abigajili, kćeri Jišajevoj i sestri Sarvije, Joabove majke.

26 Hagi Giliati mopafi Israeli sondia vahe'ene Absalomu'enena seli nonku'ma eme ki'za mani'naze.

Izrael i Abšalom udariše tabor u zemlji gileadskoj.

27 Hagi Deviti'ma Mahanaimima ehanatigeno'a, Nahasi nemofo Sobi'a Amoni kaziga Rabati kumateti ne'ki, Amieli nemofo Makiri Lodeba kumateti ne'ki, Giliati ne' Barsilaiki hu'za musenkea hufru hu'za avre'naze.

Kad je David došao u Mahanajim, tada Šobi, sin Nahašev iz Rabe Amonske, pa Makir, sin Amielov iz Lo Debara, i Barzilaj, Gileađanin iz Rogelima,

28 Hagi zamagra tafe'ma masiza mase zanki, ne'zama kreno atino huzanki, kave'ma ati'za nesaza zuomparamima, mago'a witigi baligi flaua'ene kre hagege hunte witi aragane, rentori koheki, koheki,

donesoše postelja, pokrivača, čaša i zemljanog suđa, uz to pšenice, ječma, brašna, pržena žita, boba, leće,

29 tume rima'agi, batagi, sipisipigi memegi sipisipimofo amiri eri kragefinteki hu'za Devitine naga'ane ne'zana eri'za e'naze. Na'ankure zamagra hu'za maka'mota za'za ka ka'ma kokampina azageno tamavesra nehigeno, tamagara netegeno, tinkura tamavenisigeno hu'ne hu'za hu'naze.

meda, kiseloga mlijeka i sira kravljeg i ovčjeg i ponudiše Davida i narod što bijaše s njim da jedu. Jer mišljahu: “Ljudi su u pustinji trpjeli glad, umor i žeđu.”