2 Kva 16

1 Hanki Remalia nemofo Peka'ma 17ni'a kafuma Israeli vahe kinima nemani'geno'a, Jotamu nemofo Ahasi'a Juda vahe kinia agafa huno mani'ne.

Sedamnaeste godine vladanja Pekaha, sina Remalijina, postade judejskim kraljem Ahaz, sin Jotamov.

2 Ahasi'a 20'a kafu nehuno kinia fore huteno, Jerusalemi rankumapi mani'neno Juda vahera 16ni'a kafufi kegava hu'ne. Hagi Ra Anumzana agri Anumzamofo avufina havi avu'avaza nehuno, negeho Deviti'ma hu'nea avu'ava zana osu'ne.

Ahazu je bilo dvadeset godina kad se zakraljio, a kraljevao je šesnaest godina u Jeruzalemu, ali nije činio što je pravo u očima Jahve, Boga njegova, kao što je činio predak mu David.

3 Agra Israeli kinimoza'ma hu'naza havi avu'avaza zamavaririno nehuno, ko'ma ana mopafima mani'naza vahe'ma, Israeli negazageno Ra Anumzamo'ma zamahe natitre'nea vahe'mokizmi kasrino havizantfa hu'nea zamavu'zmavaza nehuno, ne'mofonena aheno tevefi kresramna vu'ne.

Živio je poput izraelskih kraljeva i sam je proveo svoga sina kroz oganj po gnusnom običaju naroda što ih je Jahve protjerao pred Izraelovim sinovima.

4 Ana nehuno agra mono'ma nehaza kumatmimpine, agonaregane ranra zafaramimofo agafine vuno, Kresramana vu ofa nehuno mnanentake paurana tevefi kre mna vu'ne.

Prinosio je žrtve i kad po uzvišicama i brežuljcima i pod svakim zelenim drvetom.

5 Hagi Ahasi'ma Juda kinima mani'negekea, Siria kini ne' Rezini'ene Israeli kini ne' Remalia nemofo Peka'enena Ahasina ha' eme hunenteke Jerusalemi kumara eme avazagi kagi'na'anagi azeri agateore'na'e.

Tada aramejski kralj Resin i Pekah, sin Remalijin, kralj Izraela, pođoše u rat protiv Jeruzalema. Opsjedoše ga, ali ga ne mogoše osvojiti.

6 Hagi ana knafina Siria kini ne' Resini'a Juda vahera Elati rankumapintira hahuzamagatereno ete ana kumara agrarega erinenteno, zamavare atrege'za vu'naze. Anama hige'za Idomu vahe'mo'za ana kumapina ufre'za umani'ne'za meni'nena mani'naze.

U to vrijeme aramejski kralj Resin vrati Elat Edomcima; protjerao je Judejce iz Elata; ušli su Edomci u njega i ondje su ostali do danas. -

7 Hagi Ahasi'a amanage huno Asiria kini ne' Tiglat-Pilesantega nanekea atrente'ne. Nagra kagri eri'za vahe mani'nena kagri kagorga manigahuanki, Siria kini ne'ene, Israeli kinimoke'ma eke ha'ma hunenanta'ana eme hara hunka naza huo.

Tada Ahaz uputi poslanike asirskom kralju Tiglat-Pileseru da mu kažu: “Ja sam tvoj sluga i sin tvoj! Dođi i izbavi me iz ruku aramejskog kralja i kralja Izraela, koji su se digli protiv mene.”

8 Ahasi'ma anagema huteno'a, Ra Anumzamofo ra mono nompine, kinimofo nompima zagoma nentafima me'nea silvane goliraminena erino, Asiria kinirega museza atrente'ne.

Ahaz je uzeo srebro i zlato što se nalazilo u Domu Jahvinu i u riznicama kraljevskog dvora i sve je poslao na dar asirskom kralju.

9 Anama higeno'a Asiria kini ne' Tiglat-Pilesa'a Ahasi'ma hiankea antahinemino, sondia vahe'a zamavarege'za e'za Aramu vahe rankuma Damaskasi ha' eme hu'za ana kumara eri zamagrarega atre'naze. Anama huteno anante Asiria kini ne' Tiglat-Pilesa'a Siria kini ne' Resinina ahe nefrino, ana maka Damaskasima nemaniza vahera zamavareno Kiri rankumate ome kina huzmante'ne.

I posluša ga asirski kralj: otišao je na Damask i osvojio ga. Stanovništvo je odveo u sužanjstvo u Kir, a Resina je pogubio.

10 Anama hutegeno henka kini ne' Ahasi'a Damaskasi vuno Asiria kini ne' Tiglat-Pilesa ome kenaku vu'ne. Hagi Ahasi'ma Damaskasima mani'neno'a kresramna vu ita mago me'nea keteno, ana itamofo amema'a krenenteno, inankna huno anahukna itama tro'ma hania zamofo naneke'a ana maka krenteteno, atregeno pristi ne' Uria'ma Jerusalema mani'nerega vu'ne.

Kralj Ahaz otišao je u Damask u susret asirskom kralju Tiglat-Pileseru. I vidio je žrtvenik koji bijaše u Damasku. Tada kralj Ahaz posla svećeniku Uriji mjere žrtvenika, njegov nacrt i sve pojedinosti njegove građe.

11 E'ina higeno pristi ne' Uria'a avompima kretregeno e'nea kante anteno Damaskasima me'nea kresramnavu itagna ita tro hu'ne. Hagi Ahasi'a Damaskasia atreno Jerusalemia viana ana ita pristi ne' Uria'a ko tro huvagarente'nego ome ke'ne.

Svećenik Urija sagradi žrtvenik; sve je upute što ih je kralj Ahaz uputio iz Damaska izvršio svećenik Urija prije nego što se kralj Ahaz vratio iz Damaska.

12 Hagi kini ne' Ahasi'a Damaskasiti eno, ana ita eme negeno erava'o huno, ana itare ofa hunaku mareri'ne.

Pošto je kralj Ahaz stigao iz Damaska, vidio je žrtvenik, prišao mu i popeo se na nj.

13 Hagi Ahasi'a ana itarera tevefi kre fanane hu ofane, witi ofane, tima tagi tre ofanena nehuno, kora rutritri huno rimpa fru ofa kresramana vu itamofo agofetu hu'ne.

Spalio je na žrtveniku svoju paljenicu i svoju prinosnicu, izlio svoju ljevanicu i krvlju pričesnica poškropio žrtvenik.

14 Ahasi'ma ofama huteno'a, ko'ma bronsiretima tro'ma hu'naza kresramna vu ita, Ra Anumzamofo mono none, kasefa'ma tro'ma hu'nea itamofo amu'nozanifima me'neana erino kasefa'ma tro'ma hu'nea itamofo noti kaziga erinte'ne.

A mjedeni žrtvenik, koji bijaše pred Jahvom, maknuo je ispred Hrama, gdje je bio između novoga žrtvenika i Doma Jahvina. I postavio ga je pokraj novoga žrtvenika sa sjevera.

15 Hagi kini ne' Ahasi'a amanage huno pristi ne' Uriana asmi'ne, kasefa'ma trohu kresramna vu itarera, nanterana tevefi kre fanane hu ofa nehunka, kinaga witi ofa nehunka, kinimofo kre fanane hu ofa nehunka, witi ofa'anena nehunka, maka vahe'mokizmi tevefi kre fanane hu ofazamine witi ofazamine tima tagitre ofazaminena nehunka, ana maka tevefima kre fananehu ofama hanaza ofamofone ruga'a ofama hanaza ofamofo korana erinka itamofo agofetu runi'ni huo. Hianagi bronsireti'ma trohu ita, nagri su'za me'nenige'na ana itare nagra ofa nehu'na, nanknazama nagripima hania zamofona Ra Anumzamofona antahigegahue.

Kralj Ahaz zapovjedio je svećeniku Uriji: “Na velikom ćeš žrtveniku spaljivati jutarnju paljenicu i večernju prinosnicu, kraljevu paljenicu i njegovu prinosnicu, i paljenice, prinosnice i ljevanice svega naroda. Po njemu ćeš izlijevati svu krv paljenica i klanica. A o žrtveniku od mjedi još ću razmisliti.”

16 Hagi kini ne' Ahasi'ma asamia nanekea pristi ne' Uria'a amage anteno ana maka'zana tro hu'ne.

Svećenik Urija učini sve što mu je naredio kralj Ahaz.

17 Hagi kini ne' Ahasi'a Ra Anumzamofo mono nompintira bronsireti'ma tro huntene'za erigantugmama nehaza tra'mofo asoparegati timafinte kavoa ome enerino, ana itare'ma me'nea osi zuomparamina eri'ne. Ana nehuno timafinte rankavoma, bronsireti'ma trohu bulimakaomo'ma vazisgama hunte'neana ana bulimakaona eritreno havereti tra'a trohuno ana timafinte rankavoa ana agofetu retrure'ne.

Kralj Ahaz skinuo je okvire s podnožja; s njih je skinuo i umivaonike. A mjedeno more skinuo je s volova koji su stajali pod njim i stavio ga na kameni pod.

18 Ana nehuno Ahasi'a Sabati zupama retaneraza seli nona ra mono no tvaontetira erinetreno, kinimofo nonteti'ma ra mono nomofo kumapima nevaza kahana renkanire'ne. E'ina maka'zama hu'neana, Asiria kini ne' Tiglat-Pilesa antahintahi avaririno anara hu'ne.

Pred asirskim je kraljem uklonio iz Jahvina Doma Subotnji hodnik koji bijahu sagradili i vanjski kraljevski prilaz.

19 Hagi Ahasi'ma kinima mani'nea knafima fore hu'nea zamtamine, ana maka zama tro'ma hu'nea zantamimofo agenkea, Juda vahe kinimofo agigenkema krenentaza avontafepi krente'naze.

Ostala povijest Ahazova i sve što je učinio, zar to nije sve zapisano u knjizi Ljetopisa judejskih kraljeva?

20 Hanki Ahasi'ma frige'za afahe'ima asenezmantazafi, Deviti rankumapi asente'naze. Anama hutazageno nemofo Hezekaia nefa nona erino kinia mani'ne.

Ahaz je počinuo sa svojim ocima i sahranjen je u Davidovu gradu. Na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Ezekija.