2 Kroniku 1

1 Hagi Deviti nemofo, Solomoni'a maka mopa agrake erino vahera kegava higeno, agri kvafinke maka vahera mani'naze. Na'ankure Ra Anumzana agri Anumzamo'a hihamu hankavea amino, azerisga higeno agimo'a marerirfa kini ne' mani'ne.

Salomon, sin Davidov, bio se učvrstio na prijestolju. Jahve, Bog njegov, bijaše s njim i uzvisi ga veoma.

2 Hagi maka Israeli vahepintira, 1tauseni'a sondia vahetema kvama hu'nea sondia vahetmima, 100'a sondia vahete'ma kegavama hu'nea vahetmima, kema refkoma hu kva vahetmima, Israeli vahetmimofo kva vahetmima, mago mago nagate'ma vugotama hu'nea kva vahetmima huno Solomoni'a ke hutru huteno nanekea zamasami'ne.

Salomon se tada obrati svem Izraelu, tisućnicima, satnicima, sucima, svim knezovima izraelskim, glavama obitelji,

3 Hagi ana huteno Solomoni'ene maka vahe kevumo'zanena mono'ma nehaza agona kumate Gibioni vu'naze. Na'ankure Ra Anumzamofo eri'za ne' Mosese'ma ka'ma kopima Anumzanema atruhu seli noma tro'ma hu'nea seli mono nomo'a anantega me'nege'za vu'naze.

te se on i s njim sav Zbor popeše na uzvišicu koja bješe u Gibeonu, jer je ondje bio Šator sastanka što ga u pustinji podiže Mojsije, sluga Božji.

4 Hianagi Deviti'a Anumzamofo huhagerafi huvempage vogisima Kiriat-Jearimi kumate'ma me'neana ko erino eno kuma'ma tro'ma hunte'nefi Jerusalemi eme ante'ne. Na'ankure Jerusalemi kumate ana huhagerafi huvempage vogisima ante seli nona kinte'nefi eme ante'ne.

David bijaše prenio Kovčeg Božji iz Kirjat Jearima do mjesta koje je sam pripravio za nj; jer je bio podigao Šator u Jeruzalemu.

5 Hianagi Uri nemofo, Huri negeho Bezaleli'ma kre sramana vu itama bronsiretima tro'ma hu'nea itamo'a Gibioni kumate seli mono nomofo avuga me'nege'za, Solomoni'ene maka vahe'mo'za Ra Anumzamofo vahe'mo'za monora ome hunte'naze.

Tučani žrtvenik što ga napravi Besalel, sin Hurova sina Urija, bijaše ondje pred Prebivalištem Jahvinim, kamo dođoše Salomon i zbor da mu se obrate.

6 Hagi Solomoni'a ana bronsire kre sramnavu itare marerino Ra Anumzamofo avuga atruhu seli noma me'nere, 1tauseni'a tra'zama nenaza afura aheno tevefi kre fananehu ofa hu'ne.

Ondje se Salomon pred Jahvom pope na tučani žrtvenik, koji bješe tik do Šatora sastanka, i prinese na njemu tisuću paljenica.

7 Hagi ana kenagera Anumzamo'a Solomoninte ava'nafi efore huno amanage huno asami'ne, nazanku kavenesifi nasamige'na kami'neno,

Iste se noći Bog ukaza Salomonu i reče mu: “Traži što da ti dadem.”

8 higeno Solomoni'a amanage huno Anumzamofona asami'ne, nenfa Devitina tusiza hunka Kagra kavesintenka knare'za hunentenka, nagrira kinia nazeri otinke'na, agri nona eri'na kinia manue.

Salomon odgovori: “Veoma si naklon bio mome ocu Davidu i zakraljio si mene na njegovo mjesto.

9 Ra Anumzana Anumzanimoka, ko'ma nenfa Devitima huhamprinte'nana kemo'a menina nena'a efore hie. Na'ankure ama mopafi kugusopagna huno ohompriga'a vahete kinia mani'nenka kegava huo hunka kinia nazeri otine.

Bože Jahve, neka se ispuni sada obećanje što si ga dao mome ocu Davidu, jer si me zakraljio nad narodom kojega ima mnogo kao zemaljske prašine.

10 Hagi knare antahintahine, ama' antahi'zanena namige'na, kagri vahekrerfa kegavahu so'e ha'neno. Na'ankure nagra hanaverera kagri vahekrerfa kegava hugara osu'noe.

Daj mi sada mudrost i znanje da uzmognem upravljati ovim narodom, jer tko će upravljati tolikim narodom kao što je ovaj tvoj!”

11 Anage Solomoni'a higeno, Anumzamo'a amanage huno kenona'a hunte'ne, na'ankure kagra vaheka'a kegava hu antahintahi me'negenka, feno vahe'ma maninka ra kagima eri'zanku'ene, ha' vaheka'a zamazeri haviza huo hunka nantahinogenka, kafuni'a eri'zaza huge'na mani'neno hunka nantahi onke'nane. Hianagi nagri vahe kegava hu so'e hanue hunka knare antahizanku'ene ama' antahi'zanku'ene nantahige'nane.

Bog reče Salomonu: “Budući da ti je to u srcu, a nisi iskao ni bogatstva, ni blaga, ni slave, ni smrti neprijatelja i jer nisi tražio duga života nego mudrosti i znanja kako bi upravljao mojim narodom nad kojim te zakraljih,

12 E'ina hu'negu menina knare antahintahi'zane, ama' antahi'zanena amne kamigahue. Hagi ana agofetura ama mopafima ko'ma efore'ma hu'naza kini vahe'mo'zama onte'nazankna zagofenone, ragima eri'zanena kamigahuanki, henkama fore'ma hanaza kini vahe'mo'zanena, anara hu'za kagrikna kinia eforera osugahaze.

dajem ti mudrost i znanje. Ali ti dajem i bogatstva, blaga i slave kakve nije imao nijedan kralj što bješe prije tebe i kakve neće imati ni oni koji dođu poslije tebe.”

13 Hagi anante Solomoni'a Gibeoni kumate'ma me'nea agonarema Ra Anumzanema atruma nehaza seli nomofo avugatira atreno, Jerusalemi kumate vuno kinia umani'neno, Israeli vahera kegava hu'ne.

Salomon s uzvišice u Gibeonu ode u Jeruzalem, podalje od Šatora sastanka, i kraljevaše nad Izraelom.

14 Hagi Solomoni'ma karisiramine hosi afu agumpima vanoma hu vahetmima zamavare atruma hu'neana, 1tausen 400'a karisiraminki, vahe'mo'zama mani'ne'za ha'ma nehaza hosiramina 12tauseni'a hosiramine, ana hosirami erinoma vanoma nehia vahetamine, hosinema nente'za manisaza kumama tro'ma hunte'naza ran kumatmimpine, agrama nemania ran kumapi Jerusalemia ante'naze.

Sakupi bojnih kola i konjanika: imao je tisuću četiri stotine kola i dvanaest tisuća konjanika i razmjesti ih po gradovima gdje mu bijahu kola i kod sebe u Jeruzalemu.

15 Hagi kini ne' Solomoni'a rama'a goline silvane Jerusalemi kumapina eritru higeno, havegna huno amne zankna hu'ne. Ana nehuno sida zafaramina rama'a Jerusalemi kumapina eri tru higeno, agupofi sikamo zafagna huno amne zankna hu'ne.

Salomon učini da srebra i zlata bude u Jeruzalemu izobila kao kamenja, a cedrova mnogo kao dudova u Šefeli.

16 Solomoni'a eri'za vahe'a huzmantege'za vu'za Kue mopafinti'ene Isipi mopafinti'ene hu'za hosi afutamina ome mizase'naze.

Konji Salomonovi bili su uvezeni iz Musrija i Koe; kraljevski dvorani kupovahu ih u Koi za srebro.

17 Hagi Solomoni eri'za vahe'mo'za 600'a silva zagoreti Isipitira karisiramina mizanese'za, 150'a silva zagoreti hosi afutamina mizase'naze. Ana hute'za hosi afutamine karisiraminena Hiti kini vahete'ene, Siria kini vahete'ene zagore atrege'za mizase'naze.

Dovozila su se i prodavala jedna bojna kola iz Egipta po šest stotina srebrnih šekela, a konji po sto i pedeset; to bješe isto tako za sve hetitske i aramejske kraljeve koji su ih uvozili preko njih.