< 1 Samue 28 >
1 Hagi ana knafina Filistia vahe'mo'za Israeli vahe ha' ome huzamante'naku sondia vahe zamia zamavare atru hu'naze. Hagi Akisi'a Devitina asamino, Kagrane sondia vahekanena nagrane magoka vuta hara ome hugahane.
U ono vrijeme Filistejci skupiše svoje čete za rat protiv Izraela. I Akiš reče Davidu: “Znaj da ćeš ići sa mnom na vojsku, ti i tvoji ljudi!”
2 Hagi Deviti'a kenona huno, E'ina'ma hanunka henka eri'za vahekamo'na eri'zana kenka antahinka hugahane. Anage higeno Akisi'a huno, Nagrani'a navufare kva vahe kavrane'na maka kna nagri kegava hunantegahane.
A David odgovori Akišu: “Dobro! Sad ćeš vidjeti što će učiniti tvoj sluga!” A Akiš odvrati Davidu: “Dobro! Zato ću te postaviti da budeš mojim čuvarom zauvijek.”
3 Hagi Samueli'a frige'za miko Israeli vahe'mo'za zavi krafa hute'za, Rama agri kumate ome asente'naze. Hagi ana knafina Soli'a fri vahe hankro'enema nanekema nehaza vahe'ene zamavune vahe'enena zamahenatitrege'za anampina omani'naze.
Samuel bijaše umro, a sav ga Izrael bijaše oplakao naričući za njim. Ukopali su ga u njegovu gradu Rami. A Šaul bijaše istjerao iz zemlje sve zazivače duhova i vračeve.
4 Hagi Filistia vahe'mo'za eza Sunemu seli nonkumara eme ki'za manizage'za, Soli'ene mika sondia vahe'amo'za Gilboa seli nonkumara eme ki'za mani'naze.
Dok su se Filistejci skupljali te došli i utaborili se kod Šunema, Šaul skupi sve Izraelce te se utabori na Gilboi.
5 Hagi Soli'ma Filistia sondia vahe'ma nezmageno'a tusi koro nehuno ahirahiku hu'ne.
Kad Šaul ugleda filistejski tabor, uplaši se i srce mu snažno zadrhta.
6 Ana nehuno Soli'a Ra Anumzamofo antahige'neanagi Ra Anumzamo'a magore huno ava'nafino, urimi zokago'ma rezagafino, kasnampa vahepina huvazino osamitfa hu'ne.
Šaul upita za savjet Jahvu, ali mu Jahve ne dade odgovora - ni u snima, ni po Urimu, ni preko proroka.
7 Higeno Soli'a eri'za vahe'aramina huzamanteno, Vuta fri vahe'enema keaga nehania a' ome avreta enke'na, nagra antahige'na ka'neno. Hige'za zamagra kenona anage hu'naze, Magora e'inahu'zama nehia ara Endor kumate mani'ne.
Zato Šaul reče svojim slugama: “Potražite mi ženu koja zaziva duhove da odem k njoj i upitam je.” A sluge mu odgovoriše: “Evo, u En Doru ima žena koja zaziva duhove.”
8 Hagi Soli'a agri'ma keama'ma osania kazigati kini kukena'a hunetreno, amane kukena eri nentanino, tare netrene kenage vu'naze. Hagi Soli'a ana ara antahigeno, Avamura antahigesankeno kenonani'a huno nagrama antahigesua vahera avrenamigahio?
Tada se Šaul preruši, obuče druge haljine i otputi se sa dva čovjeka. I dođe noću k onoj ženi i reče joj: “Daj mi vračaj pomoću duha i dozovi mi onoga koga ti reknem.”
9 Hianagi ana a'mo'a Solina asamino, Kini ne' Soli'ma fri vahe hankro'enema nanekema nehaza vahe'ene zamavune vahe'enena zamahenatitre'neana kagra ko antahi'nane. Hagi kagra havige hunka nahe frinogu renavataga nehane.
A žena mu odgovori: “Ta ti znaš što je učinio Šaul i kako je istrijebio iz zemlje zazivače duhova i vračeve. Zašto postavljaš zamke mome životu da me pogubiš?”
10 Higeno anage huno Soli'a asami'ne, Ra Anumzamofo agifi huvempage huankino ama anazama hanantera mago'mo'a onkahegahie.
A Šaul joj se zakle Jahvom govoreći: “Tako mi živog Jahve, nećeš biti ništa kriva za ovo!”
11 Higeno ana a'mo'a antahigeno, Izanku kea hanugeno otino esiegu nehane, higeno Soli'a kenona huno Samueline.
Tada žena zapita: “Koga da ti dozovem?” A on odgovori: “Dozovi mi Samuela!”
12 Anage higeno ana a'mo'a Samuelima negeno'a ranke huno, Kagra Soliga mani'nananki nahigenka kagra renavataga nehane?
Kad žena ugleda Samuela, povika iza glasa, a onda reče Šaulu: “Zašto si me prevario? Ta ti si Šaul!”
13 Anage higeno kini ne'mo'a huno, Korera osunka na'a negane? Huno antahigegeno ana a'mo'a huno, nagra negogeno mago hankro mopafintira atineramige'na negoe.
A kralj joj odvrati: “Ne boj se! Nego što vidiš?” A žena odgovori Šaulu: “Vidim nešto božansko što se diže iz zemlje.”
14 Higeno Soli'a antahigeno, Agra inankna nere? Higeno ana a'mo'a huno, Mago ranafa za'za kukena hu'nea ne' negoe. Anagema higeno'a Soli'a keno antahino'ma hiana Samueli'e nehuno, mopafi renareno ra agi Samuelina ami'ne.
Šaul je upita: “Kakva je obličja?” A ona odgovori: “Izlazi starac, ogrnut plaštem.” Tada Šaul spozna da je to Samuel, pa pade licem do zemlje i pokloni se.
15 Hagi Samueli'a Solina anage huno asami'ne, Na'a higenka matipintira nazeri otinkena neoe? Higeno Soli'a kenona huno, Filistia vahe'mo'za ha' hunante'za nehazageno, Anumzamo'a amagena hunamino, ava'nafine kasnampa vahepina huvazino kenona huonamige'na, kagrira ke hanena nagrama ome hanua zana nasamisane hu'na nagra e'noe.
Samuel upita Šaula: “Zašto si pomutio moj mir dozivajući me gore?” A Šaul odgovori: “U velikoj sam nevolji jer su Filistejci zavojštili na me, a Bog se okrenuo od mene i ne odgovara mi više ni preko proroka ni u snima. Zato sam dozvao tebe da me poučiš što da činim.”
16 Higeno Samueli'a kenona huno, Hago Ra Anumzamo'a amagena hugamino kagri ha' vahe mani'neanki, na'a higenka nagrira nantahinegane?
A Samuel odvrati: “Zašto mene pitaš kad se Jahve odvratio od tebe i postao ti neprijateljem?
17 Hagi nagri'ma nasamige'na kasnampa kema hu'noa kante anteno, Ra Anumzamo'a kagri kazampintira kini trara hanareno tava'onkare'ma nemanimofo Deviti ami'ne.
Jahve ti je učinio kako ti je kazao preko mene: istrgao je kraljevstvo iz tvoje ruke i dao ga tvome suparniku, Davidu,
18 Na'ankure kagra Ra Anumzamo'ma Ameleki vahe'ma tusi rimpa ahezmanteno, zamahe frio huno'ma hiana kagra ke'amofona rutagrenka anara osankeno, amanahu'zana menina hugante.
jer nisi poslušao riječi Jahvinih i jer nisi izvršio njegova žestokog gnjeva na Amaleku: stoga ti je Jahve danas ovako učinio.
19 Hagi kagri'ene Israeli vahe'enena Ra Anumzmo'a oki'na Filistia vahe zamazampi tamavrentegahie. E'ina hanigeno oki'na kagrane kamohe'zanena nagrane emanigahaze. Hagi tamage huno Ra Anumzamo'a Israeli Sondia vahetamina Filistia vahe zamazampi zamavarentegahie.
Jahve će predati, zajedno s tobom, i Izraela u filistejske ruke. Sutra ćeš sa svojim sinovima biti sa mnom, a i tabor izraelski Jahve će predati u filistejske ruke.”
20 Hagi Samueli'ma asamia kea Soli'a nentahino tusi kore nehuno, avugosaregati mopafi masegeno hanave'a omane amane hu'ne. Na'ankure agra feru'ene kenage enena ne'zana one'ne.
Šaul se užasnu i pade na zemlju kako je dug. Spopade ga silan strah od Samuelovih riječi. I ponestade mu snage, jer nije ništa jeo cijeli dan i cijelu noć.
21 Hagi ana a'mo'ma ome keana, Soli'ma tusi'a kore huno amanogu'ma nehigeno'a amanage huno asami'ne, Nagra kagri eri'za akamo'na kagrama hana eri'za nagra navufagura nagesa ontahi'na, hago ana eri'zana eri'noe.
Kad ona žena dođe k Šaulu i opazi kako je sav zaplašen, reče mu: “Gle, tvoja je službenica poslušala tvoju riječ, stavila sam svoj život na kocku i poslušala tvoje zapovijedi koje si mi naložio.
22 Hagi menina muse hugantoanki eri'za akamo'na ke antahinaminka natrege'na, osi'a bretika'a reraro hanena nenka hanavea eritenka kana vuo.
Zato sada poslušaj i ti riječi službenice svoje: dopusti da ti pružim zalogaj kruha; jedi da ti se vrati snaga te uzmogneš poći svojim putem.”
23 Hianagi Soli'a onegahue huno hu'ne. Hianagi eri'za vahetamima'amo'ene ana a'mo'enena tutu huntazageno, kezmia antahino mopafima mase'nefintira otino tafete mani'ne.
Ali on ne htjede nego reče: “Neću jesti!” Ali kad ga zaokupiše njegove sluge, zajedno sa ženom, posluša ih, ustade sa zemlje i sjede na postelju.
24 Hagi ana a'mo'a afovage bulimakao anenta ome aheno kreno noma'afi eme nenteno, ame huno zisti onte bretia krente'ne.
Žena je imala kod kuće tele u tovu. Brzo ga zakla, zatim uze brašna, umijesi ga i napeče beskvasnoga kruha.
25 Hagi ana a'mo'a ana ne'zana erino Soline eri'za vahe'anena eme zamige'za nete'za, oti'za ana kenageke ete vu'naze.
Potom stavi sve pred Šaula i njegove ljude. Pošto su jeli, ustadoše i još iste noći krenuše natrag.